Sent: 31 March 2009 12:20 Subject: FW: Obavezno procitati
Ekskluzivno: Podela Jugoslavije poèela u Argentini! Posle ekskluzivnih dokumenata iz "Veèernjeg lista", koji dokazuju da je amerièka obave¹tajna slu¾ba èuvala Anta Paveliæa i s njim pravila planove za Jugoslaviju posle Tita, postaje jasno da sporazum Paveliæ-Stojadinoviæ iz 1954. nikako nije bio dogovor dvojice izlapelih emigrantskih lidera, veæ temelj o kojem æe se razgovarati u Karaðorðevu 35 godina kasnije Prvi put u javnosti... ©okantna fotografija "Veèernjeg lista" s potpisivanja sporazuma Stojadinoviæ - Paveliæ o razgranièenju Srbije i Hrvatske Izve¹taji amerièkih specijalnih agenata, pronaðeni u Nacionalnom arhivu u SAD, koje hrvatski "Veèernji list" veæ nekoliko dana ekskluzivno objavljuje na naslovnim stranama svog lista, potvrðuje da su voðu usta¹a Antu Paveliæa u Argentinu sklonili i tamo èuvali agenti amerièke obave¹tajne slu¾be. "Veèernji list" objavljuje i seriju ekskluzivnih fotografija do sada nepoznatog "starog Paveliæa" koje, kako nam je reèeno u uredni¹tvu lista, izazivaju nezapamæeno interesovanje u Hrvatskoj. Ono ¹to bi na¹u javnost danas moglo da zanima vi¹e od izve¹taja amerièkih agenata Vilijama Govena i Luisa Kaniglija sa sve "preporukom da se Paveliæ nikako ne isporuèuje Titovoj Jugoslaviji", jeste ¹okantan dokument da je "Paveliæ s Amerikancima pregovarao o preureðenju Jugoslavije posle Tita". Naroèito ako se na pisanje zagrebaèkog dnevnika nadove¾u ekskluzivna dokumenta iz Dosije Udbe predratnog predsednika Vlade Milana Stojadinoviæa, koja su u posedu Pressmagazina. Onda postaje jasno da sporazum Paveliæ-Stojadinoviæ iz 1954. vi¹e nikako ne mo¾e biti dogovor dvojice izlapelih emigrantskih lidera, veæ temelj o kojem æe se razgovarati u Karaðorðevu 35 godina kasnije. Pripreme za beg Paveliæev beg iz Zagreba bio je pripreman puno pre sloma NDH. Dokumentacija kojom se koristio za beg, "ausvajs", izdata je u Gracu, u Konzulatu NDH, u avgustu 1944. (verovatno je bila antidatirana), a glasila je na Antona Serdara. Za razliku od poznatih snimaka na kojima se kamuflirao brkovima i bradom, na novim slikama prvi put se vidi Paveliæ samo s brkovima i alpskim ¹e¹irom. Dokument koji objavljuje "Veèernji list" pokazuje da se Paveliæ u vreme skrivanja u Austriji ozbiljno pripremao za razgovor s amerièkim obave¹tajcima. Memorandum je Paveliæ diktirao na brzinu. Na prvoj stranici dokumenta stoji rukom dopisano: "Samo kao vodiè pred amerièkim okupacionim trupama". Prema postojeæoj dokumentaciji, Paveliæ se skrivao po austrijskim manastirima. Jugoslovenski obave¹tajci 1946. pripremili su sve za hap¹enje "dr¾avnog neprijatelja broj 1". Meðutim, Paveliæ je misteriozno nestao iz Austrije. To nije mogao da uèini bez pomoæi Amerikanaca, jer je sedi¹te amerièke obave¹tajne slu¾be bilo upravo na severu Austrije, u gradiæu Zel Am Si. Deo klera privr¾enog usta¹kom pokretu skrivao je mnogobrojne usta¹ke lidere, ali Paveliæa ne bi mogao da sakrije da nije bilo kljuène pomoæi obave¹tajnih slu¾bi zapadnih sila. Prema dokumentima koje objavljuje "Veèernji list", Paveliæa su od 1945. do 6. novembra 1948, kada italijanskim parobrodom "S/S Sestriere" plovi u Argentinu, u stopu pratili saveznièki obave¹tajci. Milana Stojadinoviæa niko nije bolje opisao od agenata Udbe dajuæi mu - na poèetku njihove saradnje 1952. godine - konspirativno ime "Mercedes". Jer, tri puta ministar finansija, dva puta predsednik vlade i ministar spoljnih poslova, jedan od najbogatijih Srba u istoriji, nesumnjivo najveæa politièka i ekonomska liènost predratne Jugoslavije, a posle rata osnivaè èuvenog "Ekonomista", savetnik Perona i jedini neamerikanac èlan svetskog borda Rotari kluba. Bio je zaista - srpski Mercedes. To je èovek koji je uspeo da prevari Nemce. Gestapo æe tek 1942. tu¾no zakljuèiti da je Stojadinoviæ sve vreme "engleski èovek". To je èovek koji je dve godine u Buenos Ajresu saraðivao s najpoznatijim komunistièkim obave¹tajcem Bo¹kom Vidakoviæem, direktorom SID-a. Trebalo je da mu pomogne u hvatanju Ante Paveliæa, ali je u poslednjem trenutku otkaèio i Bo¹ka i komuniste, kako bi s Paveliæem u svojoj kuæi potpisao dogovor o razgranièenju Srba i Hrvata; toliko slièan famoznoj salveti po kojoj su crtali Tuðman i Milo¹eviæ, ru¹eæi Titovu Jugoslaviju u Karaðorðevu. Da li su Stojadinoviæ i Paveliæ bili toliko dalekovidi ili iza politièkog dogovora dvojice najva¾nijih ljudi hrvatske i srpske emigracije stoji CIA? To i danas verovatno zna samo CIA, tek, Pressmagazin posle toliko godina u dosijeu Milana Stojadinoviæa pronalazi njegovu pretnju jugoslovenskom konzulu koji se predstavlja kao Karlos, nakon ¹to mu posle dve godine "saradnje" jo¹ nije pu¹ten brat Dragomir iz zatvora u Beogradu. - Od mene mogu da duvaju topli i hladni vetrovi - zapretio je Stojadinoviæ. I veæ nedelju dana kasnije napustio dogovor s komunistièkim vlastima, osvanuv¹i sa sve slikom na naslovnoj strani u novoosnovanom hrvatskom emigranstkom listu "Izbor". Novinar ga predstavlja kao "velikog i simpatiènog Srbina", pri èemu se u Stojadinoviæevoj kuæi "ispijaju na¹a hrvatska i srpska ¹ljivovica". - Ono ¹to ja tra¾im za srpski narod ne mogu da ne priznam i hrvatskom narodu. To stanovi¹te zastupao je i moj veliki uèitelj Nikola Pa¹iæ jo¹ za vreme Prvog svetskog rata, kada se prvi put povela reè o stvaranju zajednièke dr¾ave Srbije i Hrvatske. Uostalom, ideja o stvaranju Jugoslavije nije ponikla kod nas u Srbiji, veæ je do¹la kao import iz va¹ih hrvatskih krajeva. Bila je gre¹ka ¹to onda nije Hrvatima dato ono ¹to im, po mom mi¹ljenju, sada treba dati - kazao je Milan Stojadinoviæ. - Eventualni sporazum je jedini naèin da se konaèno stane na kraj meðusobnom uni¹tavanju - nastavlja Stojadinoviæ, i dodaje: - Jer Srbi i Hrvati su stotinama godina ¾iveli u posebnim dr¾avama i uvek u najboljem prijateljstvu, te sam siguran da æemo opet biti upuæeni jedni na druge i pomagati se u obrani zajednièkih interesa. Analitièari meðu srpskom i hrvatskom emigracijom odmah su procenili da je samo pitanje vremena kada æe dvojica "biv¹ih" da se naðu za pregovaraèkim stolom. Stojadinoviæ je to veæ znao. U pojedinim emigrantskim listovima, koje je spoznorisao, pojavljivali su se naslovi: "Sviæe na Drini" ili "Mir na granicama Srbije i Hrvatske". Krajem 1954. i Paveliæ daje intervju "Izboru". Na sva usta hvali "politièku mudrost dr Stojadinoviæa" i najavljuje potpisivanje "povijesnog sporazuma" uz konstataciju kako je "i kod naroda u Srbiji, te kod njegovih po¹tenih sinova u tuðini sazrelo mi¹ljenje da je Jugoslavija, posebno ona prva, bila nesreæa za oba naroda". I dok su se Paveliæ i Stojadinoviæ meðusobno èastili komplimentima, ispijali "hrvatsku i srpsku ¹ljivovicu", porodièno se poseæivali i jedan drugog nazivali "najveæim sinom" hrvatskog, odnosno srpskog naroda, njihovu emigrantsku sabraæu sve je vi¹e kopkalo pitanje: ¹ta, zapravo, stoji iza ovog politièkog domunðavanja i "izliva ne¾nosti" meðu dojuèera¹njim smrtnim neprijateljima? Danas shvatamo da je to u stvari bila amerièka obave¹tajna slu¾ba, koja je Milanu Stojadinoviæu i ekspresno re¹ila oslobaðanje brata (Dragomir sti¾e u Argentinu veæ 1955. iako mu je Karlos tvrdio da to neæe biti moguæe dok im ne da neki trag do Paveliæa). Stojadinoviæ ne samo da nije dao trag, veæ se sada oèigledno rugao Udbi pozivajuæi Paveliæa u njegovu kuæu u Buenos Ajresu da potpi¹u "smrt Titove Jugoslavije". Posle veèere povukli su se u jednu sobu gde su sat i po razgovarali u èetiri oka. Niko taèno ne zna o èemu se prièalo i da li su uop¹te stavljeni potpisi na dva primerka teksta sporazuma koji je Stojadinoviæ dr¾ao u d¾epu sakoa, tek delovi sporazuma objavljeni su u emigranstkim novinama. Mirna starost... Ante Paveliæ, najveæi fa¹istièki zloèinac koji se spasao Prema sporazumu dvojice "lidera" u emigraciji Hrvatska bi ostala u okviru avnojevskih granica, a Bosnu bi podelila sa Srbijom, granicom koja bi i¹la rekama Bosnom i Neretvom. - Nama Sarajevo, vama Banjaluka koja je, dodu¹e, srpska, ali za ljubav mira uèinili bismo taj ustupak, a kao protivuslugu tra¾iæemo Dubrovnik - govorio je Stojadinoviæ. Mada se to ve¹to prikrivalo, detalji sporazuma Paveliæ - Stojadinoviæ procureli su u javnost posle jedne emigrantske sedeljke kod izvesne gospoðe Ma¹troviæ u Buenos Ajresu. Ovom prijemu prisustvovao je i hrvatski sve¹tenik i publicista Ðuro Balokoviæ, koji je kasnije napisao: "Jedne veèeri okupili smo se u salonu gospoðe Ma¹troviæ, kada se pojavio i dr Stojadinoviæ. U opu¹tenoj i ¹ljivovicom podgrejanoj atmosferi, Stojadinoviæ je prvi put nagovestio osnovne odrednice sporazuma s Paveliæem, naglasiv¹i da prva taèka glasi: "Voðstvo Srpske radikalne stranke, koja je najjaèa srpska stranka, priznaje pravo Hrvatima na sopstvenu dr¾avu". Kada se povela reè o najva¾nijem pitanju - buduæim granicama, Stojadinoviæ je objasnio da æe "definitivne granice odrediti srpska Narodna skup¹tina, odnosno hrvatski Sabor". - Gospodine predsednièe - primetio je Balokoviæ - kao ¹to vam je poznato, ne postoji ni Hrvatski sabor ni srpska Narodna skup¹tina. Titove republièke parlamente ne priznajemo ni mi, a ni vi. Ako bi do¹lo do raspada Titovog re¾ima, moralo bi odmah da se uredi privremeno razgranièenje kako bi se izbegli tragièni nesporazumi iz 1941. godine! Za¹tita Vatikana U velikom izve¹taju iz 1947, agenti amerièke obave¹tajne slu¾be ka¾u da je "subjekt" "nasilni hrvatski nacionalista, a da su mu Srbi iz osvete pobili sve èlanove porodice, pa je postao jo¹ radikalniji i stao na èelo usta¹kog pokreta". Navode da se bio o¾enio "Jevrejkom s kojom ima dve æerke i sina". Fanatièni je protivnik Srba i, tek ne¹to manje, pravoslavlja. Spominju i prièe o "blagu" koje su odvezle Paveliæeve snage iz Hrvatske. "Britanski potpukovnik D¾onson nadzirao je ulazak dva kamiona imovine Katolièke crkve u britansku okupacionu zonu. Kamioni su, zatim, u pratnji veæeg broja sve¹tenika i britanskog oficira, u¹li u Italiju i oti¹li na nepoznatu lokaciju." Agenti pi¹u da "blago" slu¾i za finansiranje hrvatskog pokreta otpora u Jugoslaviji (spominju se general Boban i krsta¹i). Zakljuèuju da Paveliæu "sigurno poma¾e neko moæan". Navode razloge za¹to ga ne treba izruèiti Jugoslaviji: "Paveliæ je borben, fanatièan, smatra da æe se vratiti kao heroj, zato u¾iva za¹titu Vatikana te, s obzirom na to da se od Titovog re¾ima ne mo¾e oèekivati da æe ikome pru¾iti pravedno suðenje, subjekta ne treba predati sada¹njem jugoslovenskom re¾imu... izruèenje bi samo oslabilo snage koje se bore protiv ateizma i pomoglo bi komunizmu u njegovoj borbi protiv crkve". Vilijam Goven i Luis Kaniglija, ipak, nisu nesvesni njegovih zloèina: "Paveliæevi zloèini u pro¹losti ne mogu biti zaboravljeni, ali mogu mu suditi jedino Hrvati predstavljeni hri¹æanskom i demokratskom vla¹æu", pi¹u agenti i obja¹njavaju da je to stav Vatikana. Stojadinoviæ je odgovorio: "Paveliæ i ja smo mislili o tome. U Hrvatskoj bi se ta granica 'pokrivala' s granicama sada¹nje Republike Hrvatske. Bosnu æemo podeliti po pola, i to tako da granica ide rekama Bosnom i Neretvom. Zatim: nama Sarajevo, a vama Banjaluka. Dodu¹e, zapadna Bosna je u veæini srpska, ali mi æemo uèiniti taj ustupak u interesu mira. Zato æemo od Hrvata tra¾iti protivuslugu - da nam vrate Dubrovnik!" Balokoviæ je zaprepa¹teno zaustio: "Ali, gospodine predsednièe, pa vi znate da je Dubrovnik hrvatski." - Na¹i ka¾u da je srpski - nastavio je mirno Stojadinoviæ. - Bilo kako bilo, nama Srbima treba jedan ¹irok izlaz na more i jedan grad zapadnoevropske kulture. Inaèe æe Srbija zauvek ostati mala kontinentalna provincijska zemlja. Srbi koji bi ostali u Hrvatskoj neka se zovu pravoslavnim Hrvatima, ili neka ostanu, ako hoæe, Srbi. U jednoj pravoj demokratiji to, uostalom, i nije problem. Formiraæemo komisiju koja æe na jedan ljudski i miran naèin sprovesti razmenu stanovni¹tva i dobara. Seljaci iz Hrvatske koji hoæe u Srbiju dobiæe kuæe i imanje otprilike u istoj vrednosti, i obratno. Za radnike i èinovnike seoba nije nikakav problem. Govoreæi o sporazumu s "prijateljem Paveliæem", Stojadinoviæ je ocenio da æe posle "skorog pada Titovog re¾ima" svetske sile odrediti privremene granice. Stojadinoviæeve ocene bile su zbog svega ovoga kao bomba, posebno meðu hrvatskom emigracijom. Pripadnici HSS-a nisu hteli ni da èuju o nekakvom sporazumu sa Srbima i ¾estoko su se okomili na Paveliæa, nazivajuæi ga izdajnikom: "Ranije je prodao Dalmaciju, a sada trguje i Bosnom i Dubrovnikom", grmela je brojna emigracija. Istovremeno, u Paveliæevom "Hrvatskom domobranu" taj sporazum su velièali kao "plod politièke mudrosti poglavnika". Da bi stvar isterao do kraja, Balokoviæ je zatra¾io od Paveliæa da se konaèno izjasni o sporazumu. Paveliæ nije bio voljan da razgovara o tome, ali nije poricao da je sporazum sa Stojadinoviæem postignut. O Stojadinoviæu je rekao: "To je jedan po¹ten i pametan srpski politièar koji je shvatio da se sa Hrvatima mo¾e razgovarati ako im se prizna pravo na dr¾avu." O tome kako zami¹lja podelu Bosne takoðe nije ¾eleo detaljnije da prièa. Samo je rekao: "Ako Srbi i Hrvati ¾ele da se sporazumeju, ni jedni ni drugi ne bi smeli da insistiraju da celokupna BiH pripadne samo njima." Dubrovnik je bio jedina sporna taèka "sporazuma Paveliæ - Stojadinoviæ". Dok je Stojadinoviæ govorio o Dubrovniku kao èinjenici buduænosti, Paveliæ je tolerantno najavio moguænost slobodne odluke (plebiscita), pa èak i samostalni Dubrovnik. Veliki (ne)prijatelji... Milan Stojadinoviæ (levo) u usta¹ki zloèinac Ante Paveliæ (u sredini) Tek 1960. godine, nekoliko meseci posle Paveliæeve smrti u Madridu, Stojadinoviæa je u Buenos Ajresu posetio stari poznanik Branko Pe¹elj, predratni sekretar voðe HSS-a Vlatka Maèeka. Pe¹elja je, naravno, interesovalo da li je uop¹te bio potpisan "sporazum Paveliæ - Stojadinoviæ" o mirnom razlazu Srba i Hrvata i osnivanju njihovih samostalnih dr¾ava. - Istina je - odgovorio je Stojadinoviæ. - Ja sam s Paveliæem bio u najboljim politièkim i prijateljskim odnosima. Na¹e su se porodice meðusobno poseæivale. Na Paveliæa sam gledao kao na najsposobnijeg hrvatskog politièara i zato sam smatrao umesnim da se sa njim sporazumem. - Na kakvoj osnovi je bio naèinjen va¹ sporazum - interesovalo je Pe¹elja. - Na vrlo jednostavnoj. Miran razlaz Srba i Hrvata. Svi hrvatski krajevi da se pripoje Hrvatskoj, a svi srpski Srbiji. Kad veæ ne mo¾emo da budemo èlanovi jedne dr¾avne zajednice, za¹to da ne budemo dobre kom¹ije - rekao je dr Milan Stojadinoviæ. - Znaèi - bio je uporan Pe¹elj - vi BiH smatrate srpskom zemljom? - Slu¹ajte, Pe¹elju, ja sam uèenik Nikole Pa¹iæa i boriæu se za ujedinjenje svih srpskih zemalja i krajeva... Valjda ne mislite da sam ja manje dobar Srbin od Pa¹iæa. __________ NOD32 3976 (20090330) Information __________ This message was checked by NOD32 antivirus system. http://www.eset.com [Non-text portions of this message have been removed] ------------------------------------ =============== Group Moderator: [email protected] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> Your email settings: Individual Email | Traditional <*> To change settings online go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join (Yahoo! ID required) <*> To change settings via email: mailto:[email protected] mailto:[email protected] <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [email protected] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
