I posle Haga - Hag Tribunal će suditi Mladiću i Hadžiću kada budu uhapšeni jer će, ako bude zatvoren pre njihovog privođenja, biti aktivirano jedno sudsko veće. U Kremlju su mišljenja da ako ova dvojica ne budu uhapšeni do 2010, to ne može biti povod sam po sebi za nastavak rada ovog suda
Rusko „njet“ u Savetu bezbednosti, gde Moskva kao jedna od pet stalnih članica ima pravo veta, moglo bi da 2010. godine stavi katanac na Tribunal. Poznavaoci prilika u NJujorku smatraju da su, ukoliko Rusija ostane dosledna svom stavu, šanse da Haški tribunal nastavi rad posle 2010. godine ravne nuli. U Hagu misle drugačije, a kao krajnji rok za završetak mandata pominju 2012. godinu. Varijante Fila objašnjava da postoje dve varijante po kojoj Tribunal može da nastavi rad. - Ukoliko ne budu Mladić i Hadžić rešeni kao slučaj do kraja 2011, onda će imati dve opcije. Jedna je da se predmeti prebace Međunarodnom sudu pravde u Hagu, pa da to tamo rade njihove sudije kao honorarni posao, pod nadležnoću UN. Druga je da se formira dežurno veće koje će postupati po drugim problemima. Jer, morate imati u vidu da je na izdržavanju kazni veći broj osuđenika koji imaju prava na uslovne otpuste i drugo i neko mora da brine o njima. Tako da neka administracija u tom sudu mora ostati i neko dežurno veće od trojice sudija - dodaje Fila. Tribunal će po zatvaranju ostati bez dve tri-zgrade koje drži u zakup, pa bi se, primećuje Fila, postavilo pitanje gde bi se održavala suđenja. U tom slučaju, morala bi da bude iznajmljena sudnica u stalnom sudu, a ne isključuje se ni mogućnost zadržavanja jedne zgrade u zakupu. Optuženi, osuđeni, oslobođeni Od 1993. godine MKSJ optužio je 161 osobu, a od 1994. kada je uhapšen Dušan Tadić, okončana su 83 predmeta. Suđeno je 119 optuženih, od kojih je desetoro oslobođeno optužbi, 60 je oslobođeno na višegodišnje zatvorske kazne koje izdržavaju u nekoj od 17 država koje su sklopile sporazum sa UN. U pritvorskoj jednici MKSJ u Sheveningenu nalazi se 38 optuženih. Na privremenoj slobodi do daljeg poziva su dvojica optuženih, a general Vladimir Lazarević nalazi se na bolničkom lečenju. U toku je 18 procesa sa 42 optuženih. Pred žalbenim većem je sedmoro optuženih u četiri predmeta, u toku je sedam suđenja 21 optuženom, a u pretpretresnoj fazi su četiri predmeta sa četvoro optuženih. Krivicu je priznalo 19 optuženih. - Tribunal nije permanentni sud i mi se spremamo da svoj rad privedemo kraju. Većina prvostepenih postupaka će biti završena do 2010, a žalbenih u 2012. godini. Ovo su datumi koji su trenutno pred SB, a oni će doneti konačnu odluku - rekla je za Glas portparol Suda Nerma Jelačić. Prilikom našeg boravka u Haškom tribunalu protekle sedmice, u organizaciji Misije Oebs u Beogradu, više puta smo, u neformalnim razgovorima, imali priliku da čujemo da se u Hagu nadaju da će u naredne tri godine biti završeni svi procesi, uključujući i suđenja dvojici preostalih optuženika, Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću. U jednom od neformalnih razgovora nam je rečeno da ova dvojica „možda čekaju da Rusi zatvore Tribunal“, ali je poručeno da će Tribunal, ako i bude zatvoren 2012, suditi Mladiću i Hadžiću kada budu uhapšeni, jer će biti aktivirano jedno sudsko veće. Za Ruse nema dileme Što se Rusa tiče, dileme nema i sve je jasno: katanac 2010. Zvaničnici iz Moskve se pri tom pozivaju na Rezoluciju SB UN koja je tu godinu označila kao poslednju u radu Tribunala. U ovom sudu ističu da će teško moći da završe rad do tog vremena objašnjavajući to činjenicom da su i dalje na slobodi Mladić i Hadžić. Hapšenje ove dvojice je, prema rečima naših sagovornika, portparola tužilaštva i suda, Olge Kavran i Nerme Jelačić, prioritet. Na prvi pogled, ovaj ad hok sud osnovan za ratne zločine počinjene u bivšoj SFRJ svoju sudbinu određivaće upravo njihovim hapšenjem, jer kako se čini, „živeće“ sve dok oni budu na slobodi. - Haški tribunal će kad god i gde god biti aktiviran, a oni će biti privedeni pred međunarodni sud - izjavio je glavni tužilac Serž Bramerc. Izvodi se zaključak da će Tribunal ako, primera radi, Mladića i Hadžića uhapse 2.020, zbog njih dvojice odmah da otvori sudnice. - Čak i ako se ne nađu pred sudijama MKSJ do kraja našeg mandata, postavićemo sistem po kojem će im se moći suditi kada god budu izvedeni pred lice pravde - rekla je Jelačićeva. U Kremlju su, pak, mišljenja da ako ova dvojica ne budu uhapšeni do 2010, to ne može biti povod sam po sebi za nastavak rada ovog suda, koji je Moskva često kritikovala zbog antisrpskog raspoloženja, isuviše dugih procesa, previsokih rashoda, nekoliko tragičnih incidenata sa optuženima... Bruno Vekarić, portparol srpskog Tužilaštva za ratne zločine, smatra da je u procesno-pravnom smislu Hag jedino mesto gde se Mladiću i Hadžiću može suditi. - Međunarodna zajednica i UN, koji su otvorili Tribunal zbog nemogućnosti naših političkih elita da im sude u Srbiji na vreme, istrajaće u tome da se njima dvojici sudi pred nekim nekim međunarodnim sudom, pre svega Haškim tribunalom ili onim drugim krivičnim sudom, tako da je to potpuno izvesno - kaže Vekarić. Ali, ne treba zanemariti činjenicu da će i u tom slučaju poslednju reč imati Rusija, čiji zahtev da se Hag zatvori 2010. Vekarić nije želeo da komentariše. - Nema potrebe da mi procenjujemo kada će se Hag zatvoriti jer to političko pitanje. Odavno je postojala ideja da se zatvori Hag i njima sudi u Srbiji. Naši tužioci i sudije su kvalitetni i mogli bi da im sude, ali nije realno da će se njima suditi kod nas. Da smo to uradili 1992. ili 1995. kada su se desili zločini u Srebrenici, onda ne bi ni bilo Haškog tribunala. Hag je jedino pravo mesto gde im se može suditi. To nije ono zašta ja navijam generalno, to je realnost - zaključio je Vekarić. Advokat Toma Fila, branilac sa dugogodišnjim stažom u Hagu, Bramercovu izjavu shvata ozbiljno. - Ova mogućnost je vrlo realna. Rusi insistiraju da on radi do 2010, ali pošto ratni zločini ne zastarevaju, ne mogu Rusi ni bilo ko na svetu da kaže: „Koga niste uhvatili-gotovo“. Znam da Rusi neće pristati na reaktivaciju Tribunala, jer nema logike. Rusi su u pravu. Pa, taj sud je trebao da prestane da postoji posle Dejtona - kaže Fila. Fila smatra i da Hag sigurno neće spavati u pogledu privođenja dvojice optuženika. - Da Mladić i Hadžić, na primer, žive 100 godina, neko veće će biti nadležno i verovatno će doneti takvu odluku. Posle zatvaranja suda, neće biti pritiska na Srbiju jer ne mogu oni da drže nas van Evrope 1.000 godina zato što je Mladić u nekoj drugoj zemlji, ili Hadžić u drugoj. Što ne uhvate Bin Ladena. Koliko vidim, nisu uspeli - kroz šalu dodaje Fila. Loše presude Podsećamo da je ruski predstavnik u UN Vitalij Čurkin u leto pre dve godine rekao da se „odsustvo nekih optuženih u Tribunalu ne sme smatrati opravdanjem da se njegov rad neograničeno produžava“. Međutim, analitičar Dušan Janjić je uveren da sud nikako neće biti zatvoren pre hapšenja i presude Mladiću i Hadžiću. - Rusi neće moći da zatvore sud, a njihovo zalaganje za to je posledica oštre borbe Moskve s Vašingtonom zbog stalnog Krivičnog suda čije je sedište takođe u Hagu - primećuje Janjić i podseća da Amerika ne prihvata da se u ovom sudu sudi njihovim vojnicima, čemu se Kremlj suprotstavlja. Tomislav Višnjić, koji u Hagu brani generala Dragoljuba Ojdanića, primećuje da izjava tužioca u ovom momentu još nije utemeljena zvaničnim odlukama SB. - Za sve je potrebna odluka SB, počevši od same činjenice da ono imenuje sudije, čak i za to novo veće. Savet ne postavlja automatski mehanizam koji omogućava da Mladiću i Hadžiću bude suđeno posle isteka roka - kratko je prokomentarisao Višnjić. Moskva je u poslednjih nekoliko godina više puta inicirala zatvaranje Tribunala. Kremlj je posebno bio ogorčen na oslobađajuću presudu Naseru Oriću, pa je 10. jula prošle godine zvanični predstavnik Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije Andrej Nestrenko izjavio da je ta presuda još jedno svedočanstvo odsustva nepristrasnosti u radu Tribunala, dokaz neobjektivnosti prema jednim optuženima i popustljivosti prema drugim učesnicima konflikta u bivšoj Jugoslaviji i zamene pravosuđa izvršavanjem političke narudžbine. Odluka Tribunala, bio je jasan Nestrenko, „još jednom potvrđuje neophodnost hitne realizacije prihvaćene strategije o prekidu njegovog rada“. I Sergej Lavrov je kao ministar spoljnih poslova RF govorio da „rezultati rada Tribunala često izazivaju zabrinutost“. Narušen kredibilitet Fila kaže da je očigledno da Tribunal nije ispunio očekivanja. - Osnovan je da doprinese miru među narodima, a pogledajte da li je ijedan narod, osim albanskog, zadovoljan njihovim suđenjima. Nije niko. To je suština. Drugi problem je što nacionalni sudovi nisu radili. Naš nacionalni sud radi, pa zato Haški tribunal nema razloga više da postoji - rezimira on. Isto misli i advokat Vladimir Božović, koji kao branilac ima iskustvo u Hagu. On kaže da posle svih velikih i krupnih procesnih, pravničkih i suštinskih grešaka, Haški tribunal nije opravdao poverenje. - Sve zavisi od toga kako ko posmatra. Možda i jeste opravdao poverenje ako je osnovan da bi sudio Srbima i srpskom narodu. Smatram da 2010. treba okončati rad ovog suda i zatvoriti tužnu stranicu međunarodnog prava i pravde na haški način. Skandalozne presude izrečene muslimanima i Albancima za zločine počinjene nad Srbima i drakonske Srbima, zatim međunarodni pritisak na ovaj sud koji je pomagala i domaća politička elita, onako marionetski, bez čuvanja dostojanstva države i bez svesnosti o istorijskom trenutku, samo idu u prilog zahtevima da se sud zatvori - ističe Božović. Analitičar Milan Nikolić je takođe mišljenja da je ovaj sud izneverio očekivanja mnogih, jer suđenja nisu kvalitetna, te da je previše političkog ušlo u funkciju suđenja za ratne zločine. - Ratnim zločincima mora da sudi stalni sud. I da sudi svima. Taj sud postoji u Hagu, a ad hok Tribunal osnovan je zbog SFRJ. Ali, uprkos svemu, odrađen je neki posao, jer bi se teško na nacionalnim sudovima sudilo za ratne zločine - zaključuje Nikolić. Jelačićeva pak ističe da je Tribunal uradio i više nego što je iko mogao zamisliti 1993. godine kada je osnovan, navodeći da je od 161 optuženog njih 120 procesuirano, postupak se vodi protiv 39 i dvojica su u bekstvu http://www.glas-javnosti.rs/clanak/nedelja/glas-javnosti-31-05-2009/i-posle-haga-hag [Non-text portions of this message have been removed]
