http://www.glas-javnosti.rs/clanak/drustvo/glas-javnosti-26-06-2009/dinkic-i-labus-urnisali-srbiju
NAROD PLAĆA CEH POTPUNO POGREŠNE EKONOMSKE POLITIKE Dinkić i Labus urnisali Srbiju Pogrešan put za reforme nametnuo MMF još 2001. godine, a zdušno ga „iz neznanja“ podržali Miroljub Labus, Mlađan Dinkić, Đelić, Jelašić NJihova strategija dovela do ogromnog spoljnog duga, pa se sada događa da treba više da isplatimo, nego što možemo da se zadužimo BEOGRAD - Potpuno pogrešna ekonomska politika koja se pod pritiskom MMF vodi od 2001. godine gurnula je Srbiju na rub provalije i ako se nešto pod hitno ne promeni, u nju će i upasti, tvrde ekonomski stručnjaci. Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić upozorio je nedavno na potrebu da država u potpunosti promeni ekonomsku politiku i da reformiše socijalnu politiku, zdravstvo i obrazovanje, pošto se, kako je rekao, pokazalo da dosadašnja strategija privatizacije i zaduživanja nije održiva, naročito pošto nam uskoro stižu za otplatu krediti koje smo uzimali od Međunarodnog monetarnog fonda. Ekonomisti se slažu sa Jelašićem, ali upozoravaju da je ovakva politika odavno trebalo da se promeni i da je, osim kresanja javne potrošnje, potrebno unaprediti i poslovni ambijent kako bi se podigla proizvodnja. Profesor Mlađen Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka, ističe da je još od 2001. godine vođena pogrešna ekonomska politika koju je nametnuo MMF, a podržavali su je svi - od aktuelnog ministra ekonomije Mlađana Dinkića, preko tadašnjeg predsednika G17 plus Miroljuba Labusa, potpredsednika Savezne Vlade, zatim Božidara Đelića, sadašnjeg potpredsednika vlade i samog Jelašića, koji su „bez velikog znanja bili impresionirani time što će Srbija ponovo pristupiti MMF i Svetskoj banci“, zbog čega su prihvatili njihov koncept koji nije bio adekvatan. - Srbija je prvo ušla u naglu liberalizaciju koju je 2001. sproveo Labus, zatim je bila predviđena brza privatizacija svega, da bi se prihodi od te privatizacije prelivali u budžet, što je dovelo do precenjivanja kursa dinara i rasta uvoza i spoljnotrgovinskog deficita, što je opet dovelo do ogromnog deficita tekućeg platnog bilansa. Ogroman uvoz je gušio proizvodnju, pa je prošle godine industrijska proizvodnja bila za samo dva odsto viša nego 1998. godine, a čak je i poljoprivreda teško pogođena. Takva strategija dovela je do ogromnog spoljnog duga, pa se sada događa da treba više da isplatimo, nego što možemo da se zadužimo. Rezultati takve politike su vrlo nepovoljni - objašnjava Kovačević. Prema njegovim rečima, za servisiranje privatnog spoljnjeg duga ove godine biće potrebno između 4,5 i 5,5 milijardi evra, pošto različiti državni organi daju različite brojke, dok će za pokrivanje javnog duga biti potrebno bar 300 miliona evra. Zbog toga ovaj ekonomista upozorava da se Srbija nalazi u dužničkoj krizi, budući da ne može da servisira ove obaveze, već će verovatno morati da, osim od međunarodnih institucija, kredite uzima i od komercijalnih banaka, kako je to najavio i Dinkić, što znači da će morati da plaća i visoke kamate, koje su trenutno oko 10 odsto. - Iduće godine će obaveze biti znatno veće ako firme ove godine ne budu mogle da vrate svoje dugove. Došli smo u narkomansku zavisnost od stranog kapitala. Jelašić u poslednje vreme govori da će novo zaduživanje samo kobajagi rešiti probleme, čime ulazi u sukob sa Dinkićem. Međutim, iako je guverner sada velikim delom u pravu, ne vidim spremnost drugih da na dnevni red ozbiljno stave reforme koje moraju da se obave. Javna potrošnja mora da se smanji, ali je problem u tome što svaka stranka želi da udovolji svojim kadrovima, pa ne može biti smanjenja administracije - ističe Kovačević, dodajući da je zapanjen što ni MMF, ni Svetska banka ni Evropska unija nisu stavile do znanja domaćim vlastima da je tolika administracija nedopustiva, kao i to što se na čelna mesta u javnim preduzećima postavljaju partijski kadrovi. - Ako se ništa suštinski ne promeni, preti opasnost da se Srbija nađe u još težoj dugogodišnjoj dužničkoj krizi sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posledicama - zaključuje ovaj ekonomista. S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta Jurij Bajec, inače savetnik premijera Mirka Cvetkovića, ističe da, iako je neophodno da se sprovedu strukturne reforme o kojima je govorio Jelašić, treba znati da one ne mogu dati brze rezultate. - Javna potrošnja mora da padne ispod 40 odsto bruto domaćeg proizvoda, ali ne vidim kako bi reforme mogle da proizvedu rezultate već ove godine, isto kao što je jasno da kratkoročne mere, poput zamrzavanja plata ili penzija, ne mogu da postignu dugoročne rezultate. Srbija u narednim godinama neizostavno mora da reformiše i penzioni sistem i sve ostalo, pošto počinje da raste dug. Ali, ostaje pitanje privrede, koja mora da radi i posle krize, a to znači da je potrebno da se u Srbiji poboljša poslovni ambijent, odnosno da se reformiše i pravni sektor. Tako će ovo tržište postati privlačnije za ulaganja, što će pokrenuti privredu i dovesti do većih poreskih priliva i zapošljavanja - zaključuje Bajec.
