VESTI (Frankfurt), 15.oktobar 2009. DR SRĐA TRIFKOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR IZ ČIKAGA
DODIK NE SME POPUSTITI Posledice odbijanja nove runde sečenja Republike Srpske bile bi manje drastične od cene novog leganja na rudu, jer svako popuštanje samo rađa nove zahteve, smatra Trifković Butmir je američki projekat koga vodi čovek koji, kao i njegova šefica Hilari Klinton, želi likvidaciju RS, kaže u intervjuu za "Vesti" politički analitičar iz Čikaga Srđa Trifković. On smatra da vlasti u Banjaluci neće ništa dobiti novom fleksibilnošću. • Znači li to da su SAD kreator trenutne krize u Bosni i Hercegovini? - Administracija SAD već mesecima gradi priču o tobožnjem zaoštravanju krize u BiH, što iziskuje odlučne mere tzv. međunarodne zajednice, to jest SAD. Proletos je pripreman teren saslušanjima u Predstavničkom domu i kongresnom rezolucijom koja traži upućivanje američkog specijalnog izaslanika za Balkan, a medijska kampanja protiv Republike Srpske nije prestajala ni tokom leta. • Da li je na sceni restauracija Klintonove politike po pitanju Republike Srpske? - Premda se Butmir odigrao pod nominalnim okriljem i SAD i EU, celu stvar vode Amerikanci, konkretno, DŽejms Stajnberg, koji je ključni stub kontinuiteta klintonističke politike u Stejt Departmentu. Reč je o čoveku koji, kao i njegova šefica Hilari Klinton, likvidaciju RS želi iz razloga koji nisu podložni racionalnoj debati. Sa sigurnošću se može reći da je Butmir bio samo korak u procesu koji upravo takav ishod ima za krajnji cilj. • Na šta konkretno mislite? - Konkretan primer: Stajnberg je posle sastanka izjavio da "lideri stranaka moraju da shvate da nikome neće biti udovoljeni maksimalistički zahtevi". Drugim rečima, Silajdžićev uistinu radikalan zahtev za ukidanjem entiteta i Dodikovo minimalističko zalaganje za očuvanje osnovnih elemenata dejtonskog statusa kvo, Amerikanci tretiraju kao dva jednako "maksimalistička" ekstrema, a tobožnji kompromis pokušaće da zacrtaju negde između ta dva pola. Videli smo kako je i tobožnje pitanje državne imovine u Butmiru opet protureno na mala vrata kao još nerešeno, premda je njegovo potezanje zapravo pokušaj revizije Dejtona. • Da li ste sigurni? - SAD imaju ogromne probleme i kod kuće i po svetu. Nisu u stanju da traće energiju i resurse na suštinski periferna pitanja i zato neće eskalirati ako udare u zid. Privatne šeme g. Stajnberga imaće podršku Bele kuće pod uslovom da njegov gambit ništa ne košta. Na Srbima je da cenu takve eskalacije predoče kao previsoku. U tome je i ključ eventualnog budućeg razdora između Vašingtona i Brisela: EU će biti tihi saputnik SAD samo pod uslovom da američka priča o "bosanskom buretu baruta" ne postane stvarna opasnost. • Šta onda nudi skup u Butmiru? - Režiseri butmirskog skupa nude jako malo ili ništa - kandidatski status u EU i brz put u NATO, ukoliko se postigne dogovor (čitaj: ukoliko Srbi pristanu na reviziju Ustava). A ta ponuda ne vredi mnogo: od ulaska u NATO ni RS ni BiH nikakve koristi ne bi imala već samo štete, a kandidatski status EU može da traje 45 godina, kao što vidimo na primeru Turske. S druge strane, traženi dogovor, budimo načisto, znači ustavne promene, koje sada i Incko ističe kao "poželjne" - a u nastupu zapadnih zvaničnika prema RS ono što je danas navedeno kao poželjno sutra postaje potrebno, a prekosutra apsolutno neophodno. • Kakva je Vaša poruka za nastavak razgovora? - Pouka za nastavak 20. oktobra je jednostavna: Posledice odbijanja nove runde sečenja RS na šnite svakako bi bile manje drastične od cene novog leganja na rudu, jer svako popuštanje samo rađa nove zahteve. U to smo se uverili bezbroj puta od Dejtona do sada. Ponovljenom fleksibilnošću ništa se neće dobiti. Apsolutno nikada neće biti podvučena crta, a Srbima saopšteno da su od tog trenutka njihovi dugovi namireni, da je RS legitimizovana. ANTRFILE I: Dobar i loš policajac • Da li se išta pita Brisel? -Što se Brisela tiče, Amerikanci su za sada privoleli Evropljane da budu saučesnici na poslu srubljivanja RS na najmanju moguću meru. Uz izuzetak Britanaca, u EU nema nekog entuzijazma za taj posao - kao što ga ima u Stejt Departmentu, ali nažalost nema ni spremnosti da se artikuliše i zastupa neki pragmatičniji stav zasnovan na dejtonskoj formuli. Pitanje je da li se zaista razilaze zahtevi SAD i EU kada je u pitanju Ustav BiH, uprkos pričama o Biltovom odbijanju navodnog Štajnbergovog dokumenta koji je hteo da podnese učesnicima po principu uzmi ili ostavi. Pre bih rekao da je na delu scenario lošeg i dobrog policajca. ANTRFILE II: Ignorisanje Rusa je adut za Srbe • Kako komentarišete to što u pregovorima nema Rusije? - Frapantno je da Rusija ostaje potpuno istisnuta iz ovih pregovora mada je član Kontakt grupe i potpisnik Dejtona, što je važan adut srpske strane u odbijanju predstojećih pritisaka. Treba insistirati da ad-hok okupljanja u okviru nekih improvizovanih foruma nemaju ni legalitet ni legitimitet. Ako srpska strana bude tvrdo odlučna, ispašće da se tresla gora - a rodio se miš. R. LONČAR
