Vječiti neprijatelji Srba D. M. - R. Đ. | 18.10.2009 20:00
Da je američka spoljna politika ponovo izrazito antisrpski nastrojena, možda ponajbolje govori podatak da je listi zaposlenih u Stejt departmentu mnoštvo službenika, koji su devedesetih godina prošlog vijeka karijeru gradili tako što su radili isključivo i samo protiv Srba. Ovo je u svojoj opsežnoj analizi aktuelnih poteza američke administracije zapisao ugledni vašingtonski analitičar i urednik časopisa "Odbrana i spoljni poslovi" Gregori Kopli. On je i "Fokusu" potvrdio da se ništa dobro ne može očekivati od administracije, kojom još vedre i oblače ljudi, potpuno odani antisrpskoj propagandi, kreiranoj u vrijeme američkog predsjednika Bila Klintona. Kao primjer, Kopli je naveo pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Tinu Kajdanov. Ona je trenutno, pojašnjava Kopli, jedan od učesnika brojnih sastanaka američko-jermenskih lobista, koji na svaki mogući način nastoje da obezbijede podršku SAD u borbi za nezavisnost jermenskog naroda u oblasti Nagorno Karabah u Azerbejdžanu. - Njena cijela karijera bila je fokusirana na omogućavanje zahtjeva manjina za samoodređenjem na Balkanu. U suštini, to bi značilo, skoro ekskluzivno da je ona radila jedino i samo protiv Srba - naveo je Kopli. Sredinom devedesetih godina, tvrdi on, Kajdanova je gorljivo sprovodila američku ideju i svesrdnu podršku muslimanskom narodu BiH, koji je, po njenom mišljenju, imao pravo na nezavisnu državu. - Ovakve i slične odluke i stavovi doveli su do vojne i drugih intervencija SAD i NATO u ratu u BiH, protiv Srba, naravno. Ona je radila mnogo i sa zvaničnicima Stejt departmenta Kristoferom Hilom i Ričardom Holbrukom u organizovanju Dejtonskih pregovora, koji su postali prvi američki uspjeh u primoravanju zaraćenih snaga da dođu do sporazuma - smatra Kopli. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, navodi on, Kajdanova je poslana na zadatke u Beograd, u periodu od 1996. do 1997. godine, kao i u Sarajevo, od 1997. do 1998. godine da provjerava sprovođenje Dejtonskog sporazuma. Kada je započela kriza na Kosovu i kada se Amerika direktno uključila u to, Kajdanova je, piše dalje Kopli, imenovana za specijalnog pomoćnika američkog ambasadora Kristofera Hila u Skoplju, s posebnim odgovornostima baziranim u vezi s krizom na Kosovu. - Pripomagala je američkom prepoznavanju još jedne manjine koja zaslužuje svoju nezavisnu državu, a ovaj put u pitanju je bio narod na Kosovu. Ona je igrala glavnu ulogu u izgradnji političke i međunarodne podrške narodu na Kosovu i njihovom pravu na nezavisnu državu. U periodu od 2001. do 2003. godine Kajdanova je radila kao specijalni pomoćnik državnog sekretara za evropska pitanja Ričarda Armitejdža, i još uvijek učestvovala u sprovođenju američke politike na Balkanu - upozorio je Kopli. U periodu od 2003. do 2006. godine radila je kao zamjenik šefa misije u Američkoj ambasadi u Sarajevu i to u vrijeme raznolikih američkih i bošnjačkih ovlašćenja i ovlašćenja EU u izgradnji nacionalnih programa. U proljeće 2006. kada su američki pritisci za priznavanje nezavisnosti Kosova počeli da jačaju, Kajdanova je imenovana za šefa misije u američkoj kancelariji u Prištini, tačnije u Američkoj ambasadi na Kosovu. U julu 2008. godine nakon Deklaracije o nezavisnosti Kosova Kajdanova je položila zakletvu kao prvi Američki ambasador Republike Kosovo. Na toj funkciji bila je sve do prije par mjeseci. Borac za nezavisnost Kosova Još jedan od veterana, koji je učestvovao u kampanji nezavisnosti Kosova, pored Kajdanove, navodi Gregori Kopli, bio je i ambasador Robert Bretki, predstavnik američkog OEBS. Bretkijeva karijera bila je takođe usmjerena najviše na balkanska dešavanja i na podršku separatistima na Balkanu i na Kosovu. - Između 2001. i 2004. godine radio je kao pomoćnik državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja i odgovarao NATO-u i OEBS-u. Njegova glavna preokupacija bio je Balkan, a naročito pripreme za nezavisnost Kosova. U periodu između 2005. i 2009. godine radi kao ambasador u Hrvatskoj i ostaje i dalje uključen u dešavanja na Kosovu i BiH - navodi Kopli. http://www.fokus.ba/vidi.php?rub=2&vijest=24628 [Non-text portions of this message have been removed]
