http://www.slobodanjovanovic.org/2009/12/24/mitropolit-amfilohije-u-evropu-dostojanstveno-a-ne-prosjacki/?lang=lat


Mitropolit Amfilohije: U Evropu ući dostojanstveno



Srpska misija u Evropskoj Uniji je u tome da budemo svedoci 
dostojanstva, i u Evropu treba da uđemo dostojanstveni, a ne kao 
prosjaci, poručio je Njegovo visokopreosveštenstvo arhiepiskop cetinjski 
i mitropolit crnogorsko-primorski, mjestobljustitelj Patrijaraškog trona 
g.g. dr Amfilohije u sredu, 23. decembra, na tribini Fonda Slobodan 
Jovanović u Beogradu.

Veliko interesovanje Beograđana da čuju reči mitropolita Amfilohija 
primoralo je organizatore da slušaoce premeste iz predviđene Male sale 
Kolarčeve zadužbine u Veliku salu koja je bila popunjena do poslednjeg 
mesta, jer je skupu prisustvovalo više od 500 ljudi.

Govoreći o dostojanstvu, Mitropolit se osvrnuo na reagovanje naroda 
povodom upokojenja Patrijarha Pavla.

„Da mi to možemo, svedoči primer stotina hiljada, miliona Srba, koji su 
se okupili povodom upokojenja Patrijarha Pavla. Nedavno, videvši kako 
stotine hiljada ljudi hrle da se oproste s Patrijarhom Pavlom, jedan 
prijatelj iz Evrope mi je rekao: „Srbi su lud narod, u ovo doba krize, u 
ovo doba pandemije, oni hrle da celivaju mrtvaca”.
Mitropolit Amfilohije odgovara na pitanja učesnika tribine


Mitropolit je istakao da je „bolje izgubiti glavu nego dušu”.

„Ovome je majka Jevrosima učila svog sina Kraljevića Marka i to je često 
govorio i pokojni Patrijarh Pavle … Opet smo pred izazovom ‘kom ćemo se 
privoleti carstvu’, da li se opredeliti za nebesko ili zemaljsko 
carstvo”, poručio je.

„Na Kosovu se sad ne prelama samo srpski i albanski narod, već se 
opredeljuju svi zemaljski narodi ‘kome će se privoleti carstvu’”, 
naglasio je Mitropolit.

Ocenio je da je Evropa danas u „dubinskoj krizi samosaznanja”:

„Evropa je danas puna tektonskih poremećaja. U krizi duha je. Isav je 
prodao prvenaštvo za činiju sočiva. Slično i Evropa prodaje svoje 
hrišćansko prvenaštvo za činiju sočiva. Ona se danas vraća na rimsko 
„panem et circenses” („hleba i igara”), a znamo šta je bio Rim i kako je 
završio Rim”.

Mitropolit je, nakon obraćanja, odgovarao i na pitanja publike. Jedno od 
njih ticalo se očuvanja hrišćanskih vrednosti na putu evropskih integracija.

    Zagovornici našeg uključenja u Evropsku Uniju, naši „puritanci 
Evrope”, ponavljaju tuđe priče, zaboravljajući da smo mi oduvek deo te 
Evrope.
    Hrišćanska so iz Carigrada i Jerusalima je osolila i nas i ostatak 
evropskih naroda.
    Na putu ka Evropi mi ne idemo tamo gde nismo bili i nikako ne kao 
prosjaci. Međutim, oni koji su jednom odbacili ‘hrišćansku so’, osećaju 
stid i imaju kompleks prema Evropi.
    Mene je stid kad čujem kako danas pričaju o vizama. Kao da pričaju o 
milostinji i kao da je sav smisao uključenja u Evropu sesti u neki kafić 
u Beču.

    Mi trebamo da podsetimo Evropu svojim prisustvom na njeno 
zaboravljeno pamćenje. A to možemo samo ako smo i sami svesni njenih i 
naših vrednosti koje su iste, ma kako se danas zvale - evropske ili svetske.

„Zagovornici našeg uključenja u Evropsku Uniju, naši „puritanci Evrope”, 
ponavljaju tuđe priče, zaboravljajući da smo mi oduvek deo te Evrope. 
Hrišćanska so iz Carigrada i Jerusalima je osolila i nas i ostatak 
evropskih naroda. Na putu ka Evropi mi ne idemo tamo gde nismo bili i 
nikako ne kao prosjaci. Međutim, oni koji su jednom odbacili ‘hrišćansku 
so’, osećaju stid i imaju kompleks prema Evropi. Mene je stid kad čujem 
kako danas pričaju o vizama. Kao da pričaju o milostinji i kao da je sav 
smisao uključenja u Evropu sesti u neki kafić u Beču. Mi trebamo da 
podsetimo Evropu svojim prisustvom na njeno zaboravljeno pamćenje. A to 
možemo samo ako smo i sami svesni njenih i naših vrednosti koje su iste, 
ma kako se danas zvale - evropske ili svetske”, ocenio je Mitropolit.

Na pitanje o napadima na Srpsku pravoslavnu crkvu od strane pojedinih 
grupa u srpskoj javnosti, Mitropolit je odgovorio da „sve to spada u rok 
službe Crkve i nije ništa novo”.

„Žao mi je što se mržnja protiv Crkve povampiruje. Ostaje samo da se 
kaže rečima Gospoda Isusa Hrista ‘oprosti im Bože, jer ne znaju šta 
rade’”, istakao je.

Mitropolit se osvrnuo i na ulogu Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i 
Metohiji.

„Uloga Crkve na Kosmetu je ista onakva kakva je bila pre 500 godina. 
Države tada nije bilo, ali je bilo Crkve, hramova, bili su arhiepiskopi 
i kršteni narod. Gde nije bilo Crkve, znamo šta se dogodilo. Navedimo 
samo primer Koriše, koja je poslednja dva veka postala mesto najopakije 
mržnje. Tu je izgubljen svaki kontakt sa svojim duhovnim bićem upravo 
zato što u tom kraju nije bilo sveštenika. Takav slučaj je i sa 
Drenicom, gde je bilo stotine hramova, gde je bilo srce Kosova. Sada je 
tamo ostalo samo nekoliko naših sestara, grob Svetog Joanikija Devičkog 
i francuski vojnici koji ih čuvaju. Crkva danas, kao i ranije tokom 
vekova, čuva nadu i veru”.


Одговори путем е-поште