Канцеларија Њ.К.В. Престолонаследника Александра II _____ The Office of H.R.H. Crown Prince Alexander II 28. decembar 2009. CODE Magazin Ekskluzivni intervju sa Prestolonaslednikom Aleksandrom II BEZ KRALJA NE VALJA Nj. K. V. prestolonaslednik Aleksandar Drugi Karađordević u ekskluzivnom intervjuu za praznični broj CODE magazina kaže da ustavnom parlamentarnom monarhijom kralj vlada, a vlada upravlja. Kralj je šef države i ne nadmeće se, niti se meša u poslove vlade. Kralj je branilac ustava Piše: Nađa Andrejević Nj. K. V. prestolonaslednik Aleksandar Drugi Karađorđević i princeza Katarina godinama žive na Dedinju u Belom Dvoru. Mada su često van srpske prestonice, bave se humanitarnim radom i na svakom koraku pomažu mlade i talentovane ljude, kao i stare, bolesne i unesrećene. Nedavno je kraljevski par proslavio krsnu slavu srpske dinastije Karađorđević Sv. Andreja, uz sveopštu podršku sveštenstva i srpske elite. Iako većina Srba smatra da je za Srbiju jedini pravi put - da se vrati svojim izvornim korenima, da se vrati u naručje monarhije, realne šanse da prestolonas- lednik Aleksandar Drugi bude na tronu koji mu rođenjem pripada, postoje. Njegovo lično mišljenje jeste da je ustavna parlamentarna monarhija pravi put za Srbiju. Način da bude ponosna zemlja sa „novim" imidžom i svrhom. Da bi svoju ideju o parlamentarnoj monarhiji sproveo u stvarnost, potrebno je povesti kampanju. 1. Vaše kraljevsko visočanstvo, većina Srba smatra da je za Srbiju jedini pravi put – da se vrati svojim izvornim korenima, da se vrati u naručje monarhije? Koliko su danas realne šanse da Vi budete na tronu koji Vam rođenjem pripada? Moje lično mišljenje jeste da je ustavna parlamentarna monarhija pravi put za Srbiju, način da bude ponosna zemlja sa „novim“ imidžom i svrhom. 2. Koji bi se model monarhije po vama, najviše svideo Srbima? Jer, postoje varijacije, a Vi, ako se ne varam, tragate za evropskim modelom koji je ustavna parlamentarna monarhija!? Ja oduvek zastupam koncepciju ustavne parlamentarne monarhije, jer verujem da taj koncept u sebi sadrži u istoj meri i tradiciju i savremenu mogućnost napretka, kao što je slučaj sa zemljama koje imaju ustavnu monarhiju poput Norveške, Švedske, Danske, Velike Britanije, Belgije, Španije, Holandije i Luksemburga, kao i viziju budućnosti. Ne mislim da je postojanje različitih viđenja o koncepciji monarhije u Srbiji poseban problem, jer gde je cilj zajednički sredstva nije teško naći. Želim da naglasim da bi u ustavnoj parlamentarnoj monarhiji političari bili isti kao što su i sada, ali bi suveren bio neutralan i ne bi pripadao nijednoj političkoj partiji. Zamislite neutralnog šefa države koji nije u konfliktu niti se nadmeće sa predsednikom vlade i ministrima. 3. Da li je u Ustavu Srbije razmatrano pitanje monarhije!? Važeći srpski ustav, kao što je poznato, počiva na formalnom nastavku odluka iz Jajca i Bihaća. 4. Kako biste voleli da vidite našu budućnost? Da li je vidite kao članicu EU i pod kojim uslovima? Ne mislim da mi imamo neki poseban izbor izvan Evropske Unije, ne zato što je to jedina pozitivna opcija, nego zato što se bojim da su alternative nepovoljnije. Zbog toga bi trebalo da podržimo članstvo Srbije u Evropskoj Uniji. 5. Dok duhovno, kao narod ne uzrastemo, nećemo se ni kao država preporoditi. Vize su nam ukinute. Samim tim, „odliv mozgova“ je neminovan. Ima li nade da se mladi i obrazovani ljudi zadrže u Srbiji? Opasnost o kojoj govorite objektivno postoji, i nju su iskusile sve zemlje u tranziciji. Postavlja se samo pitanje da li se uopšte može govoriti o sprečavanju brain drain-a ukoliko se ekonomski uslovi i demokratske procedure u zemlji ne dovedu u mere koja neće od pitanja ostanka ili odlaska praviti pitanje opstanka nego pitanje stručnog i profesionalnog napredovanja. Praktično govoreći, mislim da je moja Fondacija za obrazovanje pokazala kako se to može sprečiti. Mi smo potpisali ugovore sa 40 studenata koje smo poslali na Univerzitet u Notingemu da je njihova obaveza po završetku studija da se vrate u Srbiju i sledećih osam godina svoje znanje i stečena iskustva koriste ovde. Sa ponosom ističem da se svih 40 mladih ljudi vratilo u Srbiju. Naravno da se ovo ne može primeniti na svakoga i na svaku ustanovu. 6. Šta je po Vama zajednička budućnost svih građana Srbije? Svih vera – pravoslavne, katoličke, muslimanske, protestantske, jevrejske? Zajednička vera svih građana Srbije bez obzira na naciju, veru ili političko opredeljenje počiva na svesti o zajedništvu i na vezama koje nas spajaju a ne razdvajaju. To znači prestanak insistiranja na razlikama i na podelama. Nedavna istorija je ubedljivo pokazala da se sve podele svode isključivo na umnožavanje istih problema za sve manji broj građana na sve manjoj teritoriji. Ne smemo tolerisati upotrebu vere i nacionalnih osećaja u negativne svrhe. Moramo biti privrženi demokratiji i ljudskim pravima. 7. Kao prestolonaslednik, u kojim sektorima u Srbiji biste najviše uticali? Prestolonaslednik, već po definiciji, nema i ne može imati odlučujući uticaj niučemu. Kralj može. Uloga Kralja se definiše ustavom, ali posmatrajući aktivne monarhije u Evropskoj Uniji, evidentno je da se taj uticaj ogleda u sledećim oblastima. Prva je uloga monarha kao kohezionog i objedinjujućeg faktora izvan i iznad dnevne politike. Druga je delovanje na polju spoljno političkog i ekonomskog imidža zemlje, i podizanje vidljivosti i prepoznatljivosti države i naroda na čijem čelu se nalazi, pri čemu se ne meša u vladinu politiku. Treća je obezbeđivanje kontinuiteta, državnog i narodnog interesa u svim fazama javnog života a naročito u kriznim vremenima. Princip ustavne parlamentarne monarhije je da Kralj vlada a Vlada upravlja. Prirodno, i u ustavnoj parlamentarnoj monarhiji, kao i u republici, održavaju se slobodni izbori. Kralj je šef države i ne nadmeće se niti se meša u poslove Vlade. Kralj je branilac ustava. 8. Da li bi monarhija ubrzala ulazak Srbije u Evropsku uniju? Verujem da bi bilo tako, jer bi ustavna parlamentarna monarhija donela pozitivan imidž i uvažavanje, mada sam svestan da se Evropska Unija suočava sa sve brojnijim birokratskim problemima. 9. Da biste Vašu ideju o parlamentarnoj monarhiji sproveli u stvarnost, potrebno je povesti kapanju. Za kampanju je potreban veliki novac, a Vi novac niste nasledili!? Potpuno ste u pravu što se tiče takve kampanje, ali ja nemam sredstva da vodim kampanju predsedničkog tipa, a čak i kada bih imao tolika sredstva, ne bih ih ulagao u takve kampanje. Ustavna monarhija nije politička partija, nije ni grupa za lobiranje, niti reklama za neki proizvod na tržištu. Ustavna monarhija bi se verovatno mogla uspostaviti na takav način, ali pitanje je kako bi se onda razlikovala od postojećeg stanja. Ustavna monarhija se ne takmiči sa političkim partijama niti je protiv njih, nego obezbeđuje jedinstvo, kontinuitet i stabilnost. 10. Koliko dijaspora podržava povratak monarhije u Srbiju? Dijaspora je osetljiv domen, i uvek se mora precizirati o kojoj dijaspori govorimo. Najveći deo ove geografske, nacionalne i ekonomske dijaspore koju ja poznajem podržava ideju ustavne monarhije, ali naša dijaspora danas razlikuje se od one od pre 20 ili 30 godina, po strukturi, sastavu ili geografskoj raspodeli. 11. Da li ste svesni mogućeg otpora i ko su Vam oponenti? Otpor uvek postoji, i jedan od naših problema je to što uvek možemo lakše identifikovati one koji su protiv bilo čega od onih koji su za nešto. Legitimno pravo ljudi je da imaju svoje mišljenje o bilo kom pitanju, uključujući i pitanje ustavne monarhije. Kada god postavim to pitanje, uvek mi je mnogo lakše da saznam ko je protiv ustavne monarhije nego da dobijem objašnjenje zašto. 12. Ko Vam daje najveću podršku? I, gde leži mehanizam za promenu? Najveću podršku sam uvek imao u članovima moje uže porodice, što je i razumljivo i neophodno, ali i među velikim brojem dobronamernih i slobodoumnih ljudi iz svih društvenih struktura. Moram da istaknem da Srpska Pravoslavna Crkva otvoreno podržava ideju obnove monarhije, a da su i druge verske zajednice pokazale pozitivno interesovanje. 13. Kakva je Vaša saradnja sa SPC? S obzirom da se patrijarh srpski gospodin Pavle upokojio, a bio je za monarhiju, koga biste voleli da vidite na Svetosavskom tronu!? U pogledu statusa imovine moje porodice u državama bivše Jugoslavije situacija se formalno razlikuje od jedne do druge, i u toku su različite procedure i procesi. 14. U kakvim ste odnosima sa ostalim Karađorđevićima? Da li je na pragu pomirenje sa princezom Jelisavetom, koja ističe da joj ne dozvoljavate da poseti kuću svog rođenja - Beli Dvor? Odnosi unutar porodice Karađorđević su veoma važno i lično pitanje, ali moram da kažem da nikada nisam zabranio Princezi Jelisaveti da poseti mesto gde je rođena, Beli Dvor, gde je i nedavno boravila decembra 2009. godine, kao i više puta ranije, sa svojom kćerkom i zetom. Treba imati u vidu da je Dvorski kompleks na Dedinju vlasništvo potomaka Kralja Petra II, Princa Tomislava i Princa Andreja, što je i potvrđeno sudskom odlukom Okružnog suda Grada Beograda koji je bio nadležan za ostavinsku raspravu posle smrti Kralja Aleksandra I, donetom 27. oktobra 1938, br. 0.428/34. Ogranak porodice koji vodi poreklo od Kneza Pavla nema nasledna prava nad dedinjskim kompleksom, ali oni imaju imovinu na drugim mestima. 15. Koliko vremena provodite u Srbiji? I, koliko Vam je tutorstvo Krunskog Saveta bitno!? U Srbiji, za koju sam izuzetno vezan, provodim mnogo vremena, i veliki deo mojih aktivnosti je usmeren na održavanje veza i kontakata koje smatram bitnim za sve one delatnosti u kojima Kruna može da dejstvuje, a drugi mogu manje ili ne mogu uopšte. Krunski Savet, u kome smo na žalost u zadnjih nekoliko godina imali nenadoknadive gubitke, za mene je bio i ostaje značajna pomoć i institucija koja mi omogućava da mnoga veoma složena pitanja bolje sagledam i na osnovu toga donesem odluku za koju verujem da je ispravna. 16. Nedavno preminuli akademik Milorad Pavić, bio je član Krunskog Saveta. Kakva Vas sećanja vezuju na njega? Milorad Pavić je bio drag prijatelj i dragocen savetnik . Njegov gubitak, kao i raniji gubici članova Krunskog Saveta, ljudi koji su ostavili dubok trag u našoj istoriji, poput Borislava Pekića, Miće Popovića, Slobodana Vitanovića, i drugih, je naravno nenadoknadiv gubitak, ali ono što je ostalo iza njih ogromno je po značaju, kvalitetu, po uspomeni. 17. Koliko često mladi prinčevi Petar, Filip i Aleksandar dolaze u Srbiju? Moji sinovi dolaze kući, naročito tokom praznika i godišnjih odmora, a zbog geografske blizine Filip dolazi češće od druge dvojice. 18. Koliko je tačno da se mladi princ Petar zaista oženio bez pompe i prinčevskog protokola? Vesti o ženidbi Princa Naslednika Petra su u potpunosti izmišljene. 19. Da li ste Vi lično zadovoljni životom u Srbiji? Volim da živim u svojoj zemlji, ali osećam da bih mogao daleko više da doprinesem dobrobiti naroda i države ukoliko bi Srbija postala ustavna monarhija. 20. Šta biste poželeli Srbima u Novoj 2010. godini? Svima bih poželeo dobro zdravlje, prosperitet, stabilnost, poštovanje i da budu u prilici da rade ono što vole , kao i život u miru sa svima i svojim susedima. Biografija Nj.K.V. Aleksandra Drugog Karađorđevića Posle nacističkog napada i okupacije Jugoslavije u aprilu 1941. godine, mladi Kralj Petar II sa članovima vlade napustio je zemlju pred invazijom nemačkih snaga i otišao u Atinu. Kralj i njegovi sunarodnici odbili su da se predaju zavojevačima u skladu sa tradicijom uspostavljenom od osnivača dinastije Crnog Đorđa Petrovića - Karađorđa, vođe herojskog ustanka Srba protiv Otomanskog carstva 1804. godine. Iz Atine Kralj Petar i njegova vlada odlaze prvo u Jerusalim, a zatim u Kairo. Konačno, Kralj Petar II sa vladom u egzilu prelazi u London. Kralj Petar II se oženio 1944. godine u Londonu princezom Aleksandrom od Grčke, ćerkom Nj.K.V. grčkog kralja Aleksandra i Aspazije Manos. Kraljica Aleksandra je 17. jula 1945. u londonskom hotelu Kleridžis (Claridges) u kojem su stanovali, rodila sina - Nj.K.V. Prestolonaslednika Jugoslavije Aleksandra II. S obzirom da je Naslednik prestola morao biti rođen na jugoslovenskom tlu, britanska vlada je, po instrukcijama predsednika vlade Vinstona Čerčila, proglasila hotelski apartman broj 212 jugoslovenskom teritorijom. Krštenje Prestolonaslednika izvršio je u Vestminsterskoj opatiji Njegova svetost patrijarh Gavrilo, a kumovi su bili Kralj Džordž VI i njegova ćerka, tadašnja Princeza Elizabeta, sada Njeno Kraljevsko Veličanstvo Kraljica Elizabeta II. Po završetku rata, komunistički režim koji je uzurpirao vlast u Beogradu nezakonito je sprečio Kralja Petra II da se vrati u svoju domovinu. Nj.K.V. kralj Petar nije nikada abdicirao. Kralj i kraljica živeli su u izgnanstvu u više zemalja (SAD, Francuska, Italija i Engleska). Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar II školovao se u L Rozeju (Le Rosey), Švajcarska, Vojnoj akademiji Kalver (Culver Military Academy), Indijana, SAD, Gordonston (Gordonstoun School), Škotska, i Milfild (Millfield), Engleska. Potom je stupio u Kraljevsku vojnu akademiju Velike Britanije. Od 1966. godine, kao oficir britanske vojske u kojoj je napredovao do čina kapetana, služio je u 16./5. puku Kraljevskih Kopljanika na Bliskom Istoku, u Italiji i Zapadnoj Nemačkoj. Pošto je napustio vojnu službu 1972. godine, Prestolonaslednik Aleksandar II, koji govori nekoliko jezika, posvetio se poslovnoj karijeri. Kralj Petar II je umro nakon duge bolesti 1970. godine u Denveru, Kolorado, SAD. Iako je Prestolonaslednik tada odlučio da formalno ne koristi titulu Kralja-koja bi malo značila u izgnanstvu - on se nije nikada odrekao bilo titule, bilo svog dinastičkog prava na presto. Godine 1991. prestolonaslednik Aleksandar u pratnji svoje supruge Nj.K.V. Princeze Katarine i sinova Nj.K.V. Princa Naslednika Petra, Nj.K.V. Princa Filipa i Nj.K.V. Princa Aleksandra doputovao je u Srbiju. Tom prilikom oduševljeno su ih pozdravile stotine hiljada ljudi koji u Prestolonasledniku vide oličenje svega najboljeg za demokratsku budućnost u obliku ustavne monarhije. Pre 5. oktobra 2000, Prestolonaslednik je posetio Srbiju 1992,1995. i 2000. godine. On je, takođe, posetio Crnu Goru i Kosovo i Metohiju 1999. godine, a Bosnu i ponovo Crnu Goru 2000. godine. Prestolonaslednik sa porodicom živi u Kraljevskom dvoru u Beogradu od leta 2001. godine. Kao ubeđeni borac za demokratiju i ljudska prava, Prestolonaslednik je odlučio 1989. godine da se veoma aktivno pridruži borbi svog naroda da se oslobodi nasleđa decenija diktature i režima Slobodana Miloševića. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo imao je sastanke i bio u stalnom kontaktu sa demokratskom opozicijom i demokratski orijentisanim ljudima širom bivše Jugoslavije. U novembru 1999. godine Prestolonaslednik je sazvao u Budimpešti veliku konferenciju demokratske opozicije. Posle Budimpešte, usledio je sastanak u Banjaluci u januaru 2000. godine. U aprilu iste godine Prestolonaslednik je sazvao veliki ključni skup u prestonici Grčke, Atini. Prestolonaslednik Aleksandar neumorno doprinosi saradnji i jedinstvu među demokratskim političkim strankama u procesu preobražaja svoje otadžbine u jedno istinski demokratsko društvo za sve građane, bez obzira na njihovo političko ubeđenje, veroispovest i etničko poreklo. Prestolonaslednik mnogo putuje, sreće se sa velikim brojem svetskih lidera, političara i parlamentaraca i daje mnogobrojne intervjue medijima. Nj.K.V. prestolonaslednik Aleksandar II venčao se 1972. godine u Villamanrique de la Condesa (Španija) Njenim Carskim i Kraljevskim Visočanstvom Princezom Marijom de Glorijom od Orleana i Bragance, iz brazilskog Carskog Doma. U tom braku rođena su tri sina: najstariji - princ Petar - rođen 1980. godine u Čikagu, u državi llinoj (lllinois), i blizanci -Prinčevi Filip i Aleksandar- 1982. godine u Ferfaksu, u državi Virdžinija (Virginia - USA). Brak je okončan 1983. godine. Prestolonaslednik se oženio 1985. godine u Londonu Katarinom Batis iz Atine. Kum na venčanju bio je Njegovo Veličanstvo grčki Kralj Konstantin. Nj.K.V. prestolonaslednik Aleksandar II voli skijanje, jedrenje, skijanje na vodi, ronjenje i podvodnu fotografiju. Titulu šampiona britanske vojske u skijanju osvojio je 1972. godine. U krug prestolonaslednikovog interesovanja spadaju i muzika, pozorište, informaciona tehnologija i tekući događaji širom sveta. _____ Odnosi s javnošću Kraljevski Dvor Beograd 11040, Srbija Tel: +381 11 306 4000 Fax: +381 11 306 4040 Posetite <http://www.kraljevina.org> www.dvor.rs Public Relations The Royal Palace Belgrade 11040,Serbia Tel: +381 11 306 4000 Fax:+381 11 306 4040 Please visit: <http://www.royalfamily.org> www.royal.rs [Non-text portions of this message have been removed]
