dw.com 
<http://www.dw.com/sr/beograd-na-vodi-taknuto-maknuto/a-42144714?maca=ser-newsletter_serbian-2425-html-newsletter>
  


Beograd na vodi: Taknuto-maknuto? | Evropa | DW


Deutsche Welle (www.dw.com)

8-9 minutes

  _____  

Nepostojeće milijarde, privatizacija obale, fantomi iz Hercegovačke… no 
opozicija uzdržano kritikuje Beograd na vodi. Znaju da smena gradske vlasti ne 
može zaustaviti projekat i da od rušenja izgrađenog – nema ništa.

„O fundamentalnim problemima koje Beograd na vodi uzrokuje gotovo da se više ne 
govori i ne piše, kao da je sve odavno rečeno. Pa čak i da jeste, a nije, 
valjalo bi ponavljati! (…) Niti ko da pokudi, niti ko da pohvali jednu tako 
suštinsku operaciju duboko u krvotok grada, jok, svima je to nekako ispod 
radara, pih, šta je to prema priči o tome da li se policija odazivala na pozive 
one aprilske noći?!“, napisao je Teofil Pančić, kolumnista „Vremena“, povodom 
godinu dana noćnog rušenja u Hercegovačkoj. Od te njegove opaske je prošlo 
devet meseci.

Kako stvari stoje danas, dva meseca pred gradske izbore, dok na sto hektara 
najvrednijeg zemljišta u čitavoj Srbiji niče – polako i traljavo, ali ipak niče 
– nešto što liči na parodiju Dubaija? Ima li opozicija ikakav plan osim kritike 
pokojeg detalja, fantoma iz Savamale, nešto salonskog levičarenja i prijava 
koje neumorno podnosi inicijativa Ne da(vi)mo Beograd? Ili, još direktnije: šta 
bi neka druga gradska vlast, u slučaju izborne pobede, preduzela da poništi ili 
ispravi što se kod Beograda na vodi ispraviti može?

Čelični ugovor

„Nisam siguran da postoje bilo koje značajne stvari koje se mogu uraditi, a 
koje bi ispravile ono što je do sada urađeno naopako i što će tek biti urađeno 
naopako. Ovde nemamo posla sa naivnim ljudima niti ugovorom koji će se lako 
oboriti“, kaže Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija, organizacije koja je 
detaljno analizirala pravnu stranu projekta. On za DW iznosi ocenu da bi čak 
neka teoretska nova republička vlast imala mali manevarski prostor jer je 
ugovor nepovoljan po Srbiju i krut kao da je „oklopljen čelikom od sedam 
milimetara“.

 <http://www.dw.com/sr/poslednji-mohikanac-u-savamali/a-41393329>  - pročitajte 
još: Poslednji Mohikanac u Savamali

Gradska vlast – ni ova sada ni neka eventualno drugačija – tu se više ništa ne 
pita, kaže Minić. „To je proglašeno projektom od nacionalnog značaja i tu 
Beograd nema nikakvih značajnih nadležnosti, izuzev izdavanja papira i dozvola 
koji su najvećim delom završeni.“

Gradska vlast se pobrinula i za ekspresno uklanjanje šuta u Hercegovačkoj

Tako se dolazi do paradoksa – urbanisti i arhitekte govore o staklenoj rugobi 
koja ne pristaje Beogradu, građevinci o čitavom mini-gradu za koji je nemoguće 
obezbediti struju, vodu i parking-prostor, opozicija podseća na lažna obećanja 
o desetinama hiljada radnih mesta i tri milijarde evra koje donose Arapi, ali 
njih ionako niko ne sluša. Ako ih pak čuju Beograđani – jer o njihovom se gradu 
i reci radi – svojim glasom ništa na gradskim izborima neće moći da zaustave 
bagere.

Pravosuđe se pita

„Ne gledam da li može gradska vlast nešto ili ne, već da li je ovo bilo 
zakonito i ustavno“, kaže pravnik Vladimir Todorić, član Predsedništva Narodne 
stranke koja podržava kampanju Dragana Đilasa. Todorić u razgovoru za DW 
podseća da je pred Ustavnim sudom nekoliko inicijativa za ocenu ustavnosti 
sporazuma Srbije i Emirata kojim se, kako ocenjuje, „ukida zakonodavstvo 
Republike Srbije u zajedničkim projektima“. „Jedino zaključujem da je Ustavni 
sud bio nerad ili se plašio da odlučuje o tome jer to je eklatantan primer 
neustavnog međudržavnog sporazuma“, kaže on.

 <http://www.dw.com/sr/potera-za-fantomima-potraga-za-državom/a-37661782>  - 
pročitajte još: Potera za fantomima, potraga za državom

Todorić prostor za političku reakciju vidi tek ako i nakon što pravosuđe učini 
svoj deo posla: „Pošto oni planiraju da se još trideset godina tu mlate i 
nastave sa privatnim biznisom pod maskom opšteg – to treba zaustaviti. Privatne 
vlasnike treba višestruko obeštetiti. A Beograd na vodi bi trebalo vratiti 
Gradu Beogradu. Jer Ustavni sud mora da se izjasni, a kada je Okvirni sporazum 
neustavan, onda je i leks specijalis koji je proizašao iz njega ništav.“ Dodaje 
da, iako je saglasan sa strukom koja je iznela niz zamerki iz sfere urbanizma i 
arhitekture, ne veruje da je izgrađeno moguće tek tako srušiti.

Radomir Lazović iz inicijative Ne da(vi)mo Beograd je nešto veći optimista: 
„Gradska vlast može da krene sa izradom novog Generalnog urbanističkog plana i 
ospori sve što se dešava u tom projektu. Takvim planom bi moglo da se reguliše 
sve što je sada deregulisano – ako pogledate maketu, ona se menja non-stop. 
Ovim ugovorom i leks specijalisom su napravili sebi mogućnost da prave šta god 
hoće, a o tome odlučuje privatna firma“, kaže Lazović za DW.

 

Najveći građanski protesti od dolaska Vučića na vlast bili su zbog rušenja u 
Savamali

Inicijativa kojoj pripada radi i na tužbi za poništavanje ugovora, zahteva i 
krivičnu odgovornost ljudi iz gradske vlasti. No tu bi se opet čekalo na 
pravosuđe koje se do sada nije mešalo u svoj posao. Šta bi učinio kao deo 
gradske vlasti ako dobije takvu priliku?

Potrebno je, kaže Lazović, prvo videti šta se zapravo i kako tačno gradi, a 
zatim napraviti plan sanacije. „Ne mogu reći da bismo rušili, moramo da vidimo 
kakve bi bile posledice toga, ali verovatno bi neki od objekata morali ostati. 
Ali urbanistički plan i javni konkurs za bilo kakav dalji rad u tom pojasu bi 
se podrazumevali.“

„Treba biti realan“

Slično su uzdržane (realne?) izjave ostalih opozicionara pred beogradske 
izbore. U prvi plan se ističu neke druge stvari, poput rasipanja novca na 
novogodišnju rasvetu, problem gradskog prevoza i komunalne policije, loš 
položaj trudnica, obećanja o besplatnim udžbenicima… Kod Beograda na vodi su 
apetiti znatno manji.

Recimo Aleksandar Šapić, jedan od jačih kandidata u trci, rekao je za 
televiziju N1 da je projekat „došao do jednog nivoa da ne može više da ide 
nazad“ i on bi ga „završio, a dokle, kako, to sad ne mogu da kažem“.

 <http://www.dw.com/sr/beograd-na-vodi-brzo-i-neuko/a-18318581>  - pročitajte 
još: Arhitekta Dragoljub Bakić o Beogradu na vodi: Brzo i neuko

U planu pokreta Dosta je bilo se Beograd na vodi ne pominje eksplicitno. Tokom 
nedavnog gostovanja u emisiji Jutjub-kanala BalkanInfo je potpredsednik DJB 
Dušan Pavlović upitan da li je moguće srušiti ono što je izgrađeno: „Moguće, 
ali način na koji bi se to uradilo bi možda napravio više štete“, odvratio je 
Pavlović. DJB, rekao je, obećava da će to zemljište oporezovati tako da gradska 
kasa ima „ima ozbiljne prihode“ i taj novac „usmeri prema društveno-korisnim 
projektima“.

Bivši gradonačelnik Beograda Dragan Đilas je u martu 2014. godine – tada više 
nije bio na čelu grada –rekao da je projekat „naučna fantastika sa elementima 
strave i užasa“ od koje će biti više finansijske štete nego koristi. Đilas se 
nikada nije protivio izmeštanju autobuske stanice, naprotiv – rekao je da je to 
bio predlog njegovog tima.

 

Vučićev gambit: svako ko kritikuje projekat zapravo želi da tamo budu pacovi i 
zmije

„Prvo mora da se ispita ugovor koji je sastavljen, pa na osnovu toga da se 
konsultuje struka, ispravi ono što može da se ispravi“, rekao je kandidat DS 
Dragan Šutanovac nedavno u intervjuu za Novi magazin. „U ovom trenutku ne znamo 
koliko je finansijski obavezujući za građane i teško je predvideti konačno 
rešenje.“

Ukratko – da, videćemo, verovatno ne može da se ruši, ali treba spasiti šta se 
spasiti može. „Najlakše je izaći sa nekim obećanjem kao što je SNS radio sa Bus 
Plusom – građanima se ne sviđa, pa obećamo da ćemo sve da srušimo i napravimo 
lepše i starije“, kaže Zlatko Minić iz Transparentnosti.

„Treba biti realan. Opozicija gađa biračko telo koje je dovoljno inteligentno 
da prepozna populističku politiku. S druge strane, možda neki opoziciji 
smatraju da bi bilo kontraproduktivno ići sa pričom o rušenju. Jer ovde nije 
problem što se gradi, što se uklanjaju pacovi, zmije i narkomani, već način na 
koji se to radi, što je dodeljeno bez konkurencije ili kako se opraštaju 
milijarde dinara naknada“, zaključuje Minić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android <https://app.adjust.com/ltndb9> 

 

Одговори путем е-поште