http://www.politika.co.yu/kuldod/kuldod_2.htm http://www.politika.co.yu/2001/0609/indexdan.htm Od postnacionalizma do posthumanizma KRAJ ZAPADNE KULTURE Duhovnost se zamenjuje informativnim sadr�ajem. Princip korisnog, utilitarnog, odnosi prevagu. Time se nagove�tava kraj zapadne kulture kao integrisanog sistema znanja, verovanja i pona�anja. Srpski narod ce obezbediti svoj opstanak samo ako se vrati svojim korenima Globalni poredak "Pax Americana" koji pociva na ideologiji "demokratije, ljudskih prava i slobodnih tr�i�ta", neminovno iziskuje stvaranje svetskog sistema gradanskog prava, a samim time i svetskog, nadnacionalnog sistema vlasti. Srbi su predstavljali test projekta, a njihov poraz, neminovan pod biv�om vla�cu, dao je podstrek njegovim zagovornicima. Implikacije su dalekose�ne. Suoceni smo sa globalnim problemom koji predstavlja sintezu svih ostalih problema cc veka, a koji se mo�e definisati kao kraj kulture. Hiljadama godina ljudi su �iveli u zajednicama u kojima su medusobne veze bile direktne i emotivne. Zajednice su se vremenom stapale u dru�tva u kojima su odnosi bivali podvrgnuti "objektivnim" uzusima, ali je covek, pojedinac, i dalje bio subjekat sopstvenog pona�anja, sopstvenog delovanja motivisanog njegovim osecanjima i te�njama kao �ivog, misleceg bica. Medutim, drugom polovinom XX veka naucno-tehnolo�ki razvoj zapada uvodi eru informatike gde covek od subjekta aktivnosti postaje njen puki element: tzv. ljudski faktor. Ukljucen u mre�u odnosa koji stvaraju sopstvenu "stvarnost", pojedinac mora da sledi sistemske okvire. Vecina odnosa medu ljudima vi�e nije uslovljena neracionalnim impulsima kao �to su osecanja, obicaji, vera, ljubav, mr�nja, nada, strah, razlikovanje izmedu dobra i zla, lepog i ru�nog, istine i la�i. Duhovnost se zamenjuje informativnim sadr�ajem. Princip korisnog, utilitarnog, odnosi prevagu. Time se nagove�tava kraj zapadne kulture kao integrisanog sistema znanja, verovanja i pona�anja. Fosilizovana kultura Transformacija zapadnog dru�tva u Fukujaminu postistoriju znaci da kultura postaje izli�na kao mehanizam odr�avanja dru�tvene dinamike i integracije. Materijalno bogatstvo, profesionalni uspeh i fizicko zdravlje jedina su istinska dobra u zapadnom tehnosu. Emotivna iskustva i licna mi�ljenja su balast i luksuz koji zapadni profesionalac sebi ne mo�e da dopusti - u okviru formule vreme je �ivot akumulisan u novcu. Sve ostalo (pravda, cast, du�nost, ljubav prema zemlji, narodu i porodici, ljubav kao takva) puki su atavisticki otpaci pretehnolo�kog, istorijskog dru�tva. Pitanje svrhe ljudskog postojanja iskljucuje se apriori, jer je sam koncept svrhe prevaziden. Kultura je fosilizovana, puki produkt koji se konzumira, a ne pro�ivljava. Kraj istorije, u smislu pretvaranja ljudskog dru�tva u sociotehnolo�ki sistem regulisan tr�i�tem, iziskuje ne samo kraj nacija kakve znamo (globalizam), vec i kraj coveka kakvog znamo (posthumanizam). Pobornici tog razvoja - poput profesora sociologije i filosofije na Univerzitetu dr�ave Merilend, dr D�ona Hjuera - otvoreno isticu da je intervencija NATO 1999. imala paradigmatski znacaj za citav svet, kao sukob humane, iracionalne pro�losti (Srbi) i posthumane, racionalne buducnosti (Amerikanci): "Amerikanci bombarduju, Srbi se postavljaju kao ljudski �titovi po mostovima, i time olicavaju dva bitno razlicita sveta. Visokoj tehnologiji neprevazidene savr�enosti, tako logicnoj i racionalnoj, suprotstavlja se potpuno odbacivanje logike i racionalnosti. Srbi znaju da ne mogu da se odupru; trpe gubitke i podnose bol razaranja, jer im je misao podvrgnuta srcu punom bola i gorcine". Hjuer smatra da je bombardovanje Srbije simbolizovalo dva arhetipa dru�tva: jedno je orijentisano ka buducnosti, drugo ka pro�losti. Amerikanci veruju u moc tehnologije i svega �to ona nosi: razum, logiku, prakticnost, re�avanje problema, veli on, dok Srbi veruju u moc sudbine, sna�nu i tako ljudsku, ali iracionalnu i osudenu na propast. Njegov zakljucak je istinski frapantan: "Amerikanci sada ulaze u novu, bitno drukciju eru dru�tva i kulture, u eru kakvu svet do sada nije video. To je posthumana era u kojoj ce svi aspekti dru�tvenog �ivota biti svedeni u predvidljive �ablone i racionalizovani, sve nijanse meduljudskih odnosa pojednostavljene u rutinske procedure i prepu�tene placenim profesionalcima poput advokata, psihologa i birokrata... Ova posthumana Amerika mnogo je svetlosnih godina udaljena od Srbije, koja je jo� uvek svojim delima mislima u mracnom dobu koje nema blage veze sa modernim vremenima". Po Hjueru, "Amerikanci su prototip ljudi buducnosti, Srbi atavisticki ostatak pro�losti. Posthumana Amerika vladace novim vekom, jer ce sva njena energija biti usmerena na �irenje informativne tehnologije i popularne kulture, privrednonovcanu dominaciju i neprekidnu vojnu hegemoniju �irom sveta". On zakljucuje da bi bilo pametno za Srbe da spoznaju ovaj neumitni istorijski razvoj i da se priklone onome �to ce biti, a ne onome �ta je bilo ili je trebalo da bude. Ovaj brutalno otvoreni iskaz ukazuje za�to sve ono �ta se Srbima desilo tokom protekle decenije - i �ta ce tek da im se desi u narednoj ako sada ne legnu na rudu - nije samo njihov, niti samo regionalni, balkanski problem, a pogotovu nije samo problem prevazila�enja tmurnog nasleda Milo�eviceve vlasti Beogradu. Ta je vlast, naravno, godinama bila garant svih srpskih poraza, nesposobna da osmisli ma kakvu strategiju otpora. Zbog toga je savr�eno odgovarala Klintonovoj administraciji, sa kojom je bila u odnosu neraskidive simbioze. Medutim i sada, posle njenog sloma, suoceni smo sa istim, uistinu globalnim problemom. Otpor ili saradnja Dok jo� traje varljivi medeni mesec posle beogradskog Oktobra, dok u�ivamo predah posle decenijske satanizacije, primamljivo je isku�enje da pomislimo kako ce nas pustiti da ubuduce budemo jedan normalan mali evropski narod sa normalnom privredom, obrazovanjem, zdravstvom itd. Ta je te�nja na mestu, ali nema �anse. Parola Milo�evic je kriv za sve nije i nece biti prihvacena bez tzv. denacifikacije koja znaci desrbizaciju. Za na�e dobro izlecice nas od na�e mitomanije i kompleksa �rtve. Za na�e dobro zabranice se deseteracka poezija i "Magnum Krimen" Viktora Novaka, da o Njego�evom genocidnom "Gorskom vijencu" ne govorimo. (Put utire Aleksandra Stiglmajer zabranjujuci Andrica u Bosni.) Za na�e dobro smanjice nam holesterol u ishrani, alkohol i duvan zameniti prozakom i vijagrom, d�oging uciniti obaveznim, a ispred Manje�a podici spomenik pok. G. Nebrigicu. Ovo ne ka�em ja. Ovo nam porucuju sami tvorci projekta i njihovi izvr�itelji, poput kojekakvih "strucnjaka" za Balkan koji u povinovanju Srbije ha�kom diktatu vide kljucni test uspe�nosti njihovog projekta. Rec je o kulturi coveka razdvojenog od prirode i okru�enog ve�tackom realno�cu koja prodire u njega i ispunjava ga sobom. Ona zahteva odricanje od identiteta zasnovanog na porodici, zadruzi ili plemenu, na svakoj samobitnosti koja svoje postojanje duguje kolektivnim secanjima a ne merljivim dobitima. Ona je bezrezervno suprotstavljena svemu �to miri�e na evropsku, hri�cansku misao. Omirisala je na Balkanu krv, neka�njeno je pocinila zlocin i smelo grabi napred. Sada bi cak i da Milo�evicev pad upi�e svom pohodu u zaslugu. Njeni saucesnici, u masmedijima i na adakemskim katedrama, taj pohod nazivaju hodoca�cem. Novi, postmoderni globalni imperijalizam ipak ne mo�e da traje vecito. On ne mo�e unedogled da melje nacije i kulture, da vecito gradi "Mekdonaldse" i video-spotove na njihovim ruinama, da zauvek bombarduje svakoga ko se drzne da ke�e ne. Stoga zavr�imo sa trackom nade. Svi poku�aji negacije ljudske prirode u krajnjoj liniji se oslanjaju na silu, na prinudu. Njihova protivprirodnost nosi seme sopstvenog uni�tenja, iako taj proces mo�e da potraje dugo. Koliko dugo znacemo, mo�da kada Amerika zapadne u prvu ozbiljnu ekonomsku recesiju, ili kada novi Zapad negde naleti na tvrdi orah, nego �to su se Srbi pokazali u ovoj rundi. Kada god to bilo, a pre ili kasnije to ce da se desi, srpski narod mora biti spreman da odlucno pristupi izmeni nametnutih mu re�enja tokom katastrofalne poslednje decenije XX veka. Trku treba izdr�ati a pritom ne izgubiti sebe. Srda TRIFKOVIC > Srpska Informativna Mreza [EMAIL PROTECTED] Lista: [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
