Vojislav Ko�tunica, predsednik SR Jugoslavije, o saradnji sa Tribunalom u Hagu Ako izrucimo Milo�evica nece poteci med i mleko BEOGRAD - Predlog zakona o saradnji sa Sudom u Hagu usvojen je na sednici Savezne vlade, a sednica saveznog parlamenta na kojoj ce ovaj predlog biti razmatran bice odr�ana, najverovatnije, naredne nedelje. Predlog ovog zakona na sednici Vlade usvojen je demokratski - voljom vecine - rekao je juce Vojislav Ko�tunica, predsednik SRJ, i izrazio uverenje da ce zakon o saradnji sa Ha�kim sudom biti usvojen u Saveznoj skup�tini u obliku u kojem je donet na sednici Vlade, s tim �to je dodao da su moguce izmene zakona u skup�tinskoj proceduri. Ko�tunica je precizirao da se tim zakonskim predlogom propisuje postupak na osnovu kojih je saradnja sa Tribunalom moguca i dodao da taj postupak mo�e imati razlicite ishode, ali da �sigurno ne mo�e biti automatskog izrucenja optu�enih�. Jugoslovenski predsednik je naglasio da bi bez zakona o saradnji sa Sudom u Hagu imali �nejasnu situaciju�, jer se Statut ovog suda ne mo�e primenjivati automatski u na�oj zemlji, a bez zakona bi postojala i opasnost od �lova na ljudske glave�. - Celog �ivota sam se zalagao za legalizam, a on podrazumeva da se odluke u koalicijama moraju donositi odgovorno, da se prema koalicionim partnerima ne odnosimo kao presuditelji i sa omalova�avanjem, jer da SNP nije napravio zaokret u politici, DOS ne bi mogao formirati vladu na saveznom nivou - naglasio je Ko�tunica i dodao da gre�e svi oni koji smatraju da bi nam saradnjom sa Ha�kim sudom, koja podrazumeva izrucenje Slobodana Milo�evica, potekli med i mleko. - �teta od bombardovanja Jugoslavije je oko 30 milijardi dolara, a od Donatorske konferencije mo�e se ocekivati najvi�e cetiri milijarde dolara tokom naredne dve godine. Ta sredstva su nam potrebna, ali ne smemo podleci iluziji da je izrucenje optu�enih Hagu carobni �tapic koji re�ava problem - rekao je Ko�tunica. On je ocenio da je dono�enje zakona o saradnji sa Tribunalom va�no zbog normalne saradnje SRJ sa medunarodnom zajednicom, ali i zbog toga �to se usvajanjem tog zakona re�ava i pitanje zajednicke dr�ave. - Zakon se pokazao, zahvaljujuci spoljnom pritisku, i kao neka vrsta testa da li ce SRJ opstati kao zajednica - rekao je Ko�tunica i ocenio da bi dogovor u vezi sa zakonom o saradnji sa Tribunalom br�e bio postignut da nije bilo �uslovljavanja spolja�. Na pitanje da li ce medunarodna zajednica zbog neslaganja izmedu DOS i SNP ubuduce pokazivati vi�e naklonosti prema projektu nezavisne Crne Gore, Ko�tunica je odgovorio odrecno i dodao da su skladni odnosi u SRJ va�ni za stabilnost celog regiona. Na pitanje da li je usvajanje zakona o saradnji sa Sudom u Hagu povezano sa dolaskom Karle del Ponte u Beograd i da li ce se sastati sa glavnim tu�iocem Tribunala, jugoslovenski predsednik je odgovorio: - Usvajanje zakona nije povezano sa posetom Karle del Ponte, a �to se tice na�eg susreta, nikakv zahtev nije stigao. Ko�tunica se zauzeo da se istra�nim organima potpuno prepusti rasvetljavanje pojedinih slucajeva, poput le�eva iz hladnjace izvadene iz Dunava, navodeci da je u interesu zemlje da taj slucaj bude rasvetljen, ali ne u medijima. Odgovarajuci na pitanje da li zna koliko �rtava ima na lokacijama gde se iskopavaju le�evi, Ko�tunica je rekao da je prerano govoriti o tome. On je, takode, pozvao na prekidanje medusobnih optu�bi Vojske Jugoslavije i MUP Srbije preko medija. Predsednik SRJ je rekao da ne deli ocenu �efa Unmika Hansa Hekerupa da je njihov nedavni razgovor bio �plodan�. Ko�tunica je dodao da je Hekerup ostao pri ranijim stavovima da o Ustavnom okviru za Kosovo ne treba raspravljati i da nije odgovarao na brojne primedbe jugoslovenske strane na taj dokument. - Mi se zala�emo sa kosmetski Srbi izadu na izbore 17. novembra, ali se pre toga Ustavni okvir za Kosovo i Metohiju mora uskladiti sa Rezolucijom SB UN 1244 - podvukao je Ko�tunica. Ko�tunica nije �eleo direktno da odgovori na pitanje kakve ce kadrovske promene biti izvr�ene u VJ, rekav�i da ce vi�e detalja biti poznato danas. On je naglasio da te promene nemaju veze sa evnetualnim ulaskom na�e zemlje u Partnerstvo za mir, niti sa pritiscima spolja. LJ. Begeni�ic Nisam molio Mihajlovica Ko�tunica je demantovao navode ministra policije Srbije da je zahtevao da se protiv nekih oficira Vojske Jugoslavije ne pokrece postupak zbog sprecavanja u vr�enju du�nosti pripadnika policije prilikom hap�enja Slobodana Milo�evica. �Nisam uputio apsolutno nikakvu molbu da se to ne cini, vec sam samo nastojao da se taj nepotrebni spor prekine�, rekao je Ko�tunica i dodao da je zemlja, i tada ali i danas, �u suvi�e ozbiljnoj situaciji da bismo se prepucavali�. ---------------------------------------------------------------------------- ---- �ta se predvida u Predlogu zakona o saradnji SR Jugoslavije sa Tribunalom u Hagu Republicka vlada donosi odluku o izrucenju BEOGRAD (Tanjug) - Savezna vlada juce je, vecinom glasova, usvojila Predlog zakona o saradnji SRJ s Ha�kim tribunalom, u kome se predvida mogucnost izrucenja okrivljenih lica, kao i izvr�enje presuda Medunarodnog krivicnog suda u na�oj zemlji. Saradnja s Medunarodnim krivicnim tribunalom, prema Predlogu zakona, obuhvata i ukazivanje pravne pomoci koju nadle�ni jugoslovenski organi obavljaju na zahtev Tribunala (istra�ne radnje, prikupljanje podataka o krivicnom delu i uciniocu, raspisivanje poternice, preduzimanje mera za za�titu svedoka, dostave poziva i druge. Saradnja obuhvata i preduzimanje radnji istra�nih organa i tu�ilaca Medunarodnog krivicnog tribunala na teritoriji SRJ radi otkrivanja krivicnih dela iz svoje nadle�nosti i ustupanje krivicnog postupka koji se vodi pred domacim sudom. U obrazlo�enju Zakona navodi se da je �ustavni osnov za dono�enje zakona o saradnji SRJ s Medunarodnim krivicnim tribunalom sadr�an u clanu 16 i clanu 77 tacka 6 Ustava SRJ�. Clan 1 Predloga zakona sadr�i op�tu odredbu kojom se precizira saradnja SRJ s Medunarodnim tribunalom za krivicno gonjenje lica odgovornih za te�ka kr�enja medunarodnog humanitarnog prava pocinjenih na teritoriji biv�e Jugoslavije od 1991.godine i izvr�avanje obaveza koja za nju proizilaze iz Rezolucije Saveta bezbednosti br. 827 i Statuta Medunarodnog krivicnog tribunala. Saradnja s Medunarodnim krivicnim tribunalom obavljace se preko Saveznog ministarstva pravde. Zahtev mora biti zasnovan na odredbama Statuta i Pravila o postupku i dokazima Suda i ne sme biti u suprotnosti sa Ustavom SRJ. �Ako bi odredeni oblik saradnje mogao da ugrozi suverenitet ili interes dr�avne bezbednosti, nadle�ni organ ce o tome obavestiti republicku vladu� , navodi se u obrazlo�enju. Zakonom je prevdidena mogucnost da Savezna vlada, na predlog Saveznog ministarstva pravde, mo�e da formira posebno telo radi obavljanja poslova saradnje s Tribunalom, kao i da imenuje posmatraca pri Tribunalu. Predvideno je, takde, da Tribunal mo�e imati kancelariju na teritoriji SRJ. U cilju za�tite suvereniteta SRJ, predstavnicima �Tribunala nije data mogucnost da pri preduzimanju odredenih radnji primenjuju prinudne mere kojima se ogranicavanju prava i slobode gradana SRJ i drugih lica na njenoj teritoriji, niti mogu da postupaju suprotno propisima SRJ, ni da ugro�avanju njen suverenitet i nacionalnu bezbednost�. Zakonom su regulisana i pitanja koja se odnose na ustupanje krivicnog gonjenja Medunarodnom krivicnom tribunalu. Clanom 17 i 30 regulisan je postupak za predaju okrivljenih lica Medunarodnom krivicnom tribunalu. Predvideno da se zahtev za predaju sa odgovarajucom dokumentacijom dostavlja Saveznom ministarstvu pravde koji ga prosleduje nadle�nom okru�nom, odnosno vi�em sudu kao i da okrivljeni u ovom postupku mora imati branioca. Zatim je predvideno da se prema licu cija se predaja tra�i mo�e odrediti pritvor, odnosno da se prema njemu mogu preduzeti druge mere radi obezbedenja njegovog prisustva. Pritvor ne mo�e trajati du�e od �est meseci. Posebno je regulisan postupak pred prvostepenim sudom koji utvrduje postojanje pretpostavke za predaju okrivljenog lica Tribunalu, postupak po �albi na prvostepenu odluku kao i du�nost Vrhovnog suda Republike da i kada nije izjavljena �alba po slu�benoj du�nosti, preispita prvostepenu odluku. Prema clanu 27, konacnu �odluku o predaji okrivljenog lica Medunarodnom krivicnom tribunalu donosi republicka vlada�. Zakonom je regulisano i pru�anje pravne pomoci Medunarodnom krivicnom tribunalu od nadle�nih dr�avnih organa SRJ kroz obavljanje pojedinih procesnih i drugih radnji, kao i mogucnost da se predstavnicima Tribunala dozvoli da prisustvuju navedenim radnjama i postavljaju pitanja. Zakonom je predvideno da se pravosna�na presuda suda u Hagu mo�e izvr�iti u SRJ, kao i da se u takvom slucaju kazna zatvora izvr�ava prema jugoslovenskim propisima. Tribunalu se mo�e omoguciti nadzor nad izvr�enjem kazne. Zakonom je predvidena mogucnost da se od Tribunala zatra�i naknada tro�kova nastalih za SRJ u vezi sa zahtevom Tribunala za pravnu pomoc. Predlogom zakona predvidena je i primena odredaba Zakona o krivicnom postupku kada se radi o pitanjima koja nisu regulisana ovim zakonom, navodi se u obrazlo�enju. Miroslav Antic, http://www.antic.org/ STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
