ODLUCUJUCI DOPRINOS SSSR POBEDI NAD FASIZMOM 21.6.2001. 23:45 Povodom 60-godisnjice napada fasiticke Nemacke na SSSR SSSR JE DAO ODLUCUJUCI DOPRINOS POBEDI NAD FASIZMOM (Moskva, RIA "Novosti") Najsurovije iskusenje u XX veku za Rusiju je predstavljao Veliki otadzbinski rat 1941-1945. godine. Proteklo je sezdeset godina od dana kada su motorizovane horde hitlerovske Nemacke upale na teritoriju SSSR i od pocetka najkrvavijeg od svih ratova. Nekoliko dana nakon njegovog pocetka on je u cuvenoj pesmi kompozitora Aleksandrova nazvan "svetim" i "narodnim", i upravo su ga tako i prihvatili sovjetski ljudi, koji su odmah shvatili da se radi o opstanku Otadzbine. Bio je to rat do istrebljenja. Njegova specificnost je bila u tome, sto u sustini on nije imao pozadinu. Fasisti su nanosili udare ne samo na frontovima. Po prvi put u svetskoj vojnoj istoriji oni su poceli planski unistavati mirno stanovnistvo - vesati, streljati, spaljivati gradove i sela. Upravo se tim varvarskim metodama rata objasnjavaju ogromni ljudski gubici SSSR. Oni iznose oko 27 miliona ljudi. Veci deo zrtava otpada na udeo mirnih gradjana, koji su poginuli u bombardovanju, od gladi u blokiranom Lenjingradu i drugim gradovima, na prinudnom radu u Nemackoj, u fasistickim koncentracionim logorima. Poznato je da je Hitler zeleo da u potpunosti unisti SSSR, da njegovo stanovnistvo pretvori u robove, da porusi najvece gradove i potopi Moskvu i Lenjingrad. Surovost i teror on je smatrao najefikasnijim sredstvom, koje je u stanju da ugusi svaku sposobnost na otpor. Medjutim, prevario se. I nije to bila jedina firerova greska, koji je ocigldno potcenio vojni potencijal SSSR, tradicije i duh naroda koji se ne jednom u toku svoje istorije uhvatio u kostac sa zavojevacima. Hitler je planirao "blickrig", po njegovoj racunici rat je trebalo da traje najvise tri meseca. Firer je obecao svom ambasadoru u Moskvi Ssulenbergu da ce zauzeti sovjetsku prestonicu 15. avgusta i zavrsiti rat 1. oktobra. Medjutim, herojski otpor naroda i armije, na koji su neocekivano naisli fasisti, naviknuti na lake pobede u Evropi, osujetio je sve njihove planove. Bez obzira na izuzetno povoljan po sebe tok u pocetnoj fazi rata, koji se objasnjava umnogome iznenadnoscu nanesenih udara, fasisti nisu mogli da do kraja 1941. godine ostvare ni jedan od svojih glavnih ciljeva. Nisu zauzeti ni Moskva, ni Lenjingrad. Cak stavise, u decembru cetrdeset prve oni su pretrpeli poraz u bici kod Moskve (prvi poraz za vreme Drugog svetskog rata) i bili odbaceni od prestonice. Staljin nije pravilno procenio moguce rokove pocetka rata i mislio je da on ne moze poceti pre 1942. godine. On je to fakticki priznao u razgovoru sa Vinstonom Cercilom. 25. avgusta 1942. godine za vreme dolaska britanskog premijera u Moskvu, izmedju dvojice rukovodilaca vodjen je razgovor u kome se Cercil osvrnuo na svoja upozorenja Staljinu povodom opasnosti od nemackog napada na SSSR. Staljin je odgovorio da on u realnosti nikada nije sumnjao u opasnost, ali se samo nadao da ce dobiti jos sest meseci za pripreme za odbranu. Na zalost, nije ih dobio. Da, Sovjetski Savez nije zelo rat, na sve je nacine pokusavao da ga izbegne ili makar odgodi. Medjutim, kada je rat postao realnost, bilo je ucinjeno sve da se sto je moguce brze i potpunije mobilisu svi resursi zemlje. Tesko da bi ijedna druga zemlja mogla da odoli udaru takve sile, da izdrzi takva iskusenja kakva su pala u udeo sovjetskim ljudima. Pretrpevsi ogromne gubitke u zivoj sili i tehnici u prvim mesecima rata, izgubivsi znacajan deo teritorije, zemlja ipak nije zadrhtala, vec je pretvorena u jedinstveni borbeni logor. Nevidjena po dimenzijama evakuacija industrije iz evropskog dela zemlje na Ural i u Sibir omogucila je da se daleko od linija fronta uspostavi proizvodnja najnovijih tenkova, aviona i druge vojne tehnike. Po nivou njenog razvoja SSSR je prevazisao hitlerovsku Nemacku, koja se oslanjala na resurse celokupne porobljene Evrope. Najbolji tenk Drugog svetskog rata bio je sovjetski tenk T-34, cuveni su bili gardijski minobacaci koje su iz miloste vojnici zvali "kacusama" i koji su sejali strah u redovima neprijatelja, isto kao i jurisni avioni Il-2 i lovci "Jakovi". Kada su u toku rata sovjetska vojska i komandanti akumulirali toliko nedostajuceg im iskustva, kada su poceli dobijati u potrebnim kolicinama najsavremenije naoruzanje, nastupio je prelom. Od neprijatelja je ociscena najpre sovjetska zemlja, a zatim je pocelo oslobadjanje Poljske, Rumunije, Madjarske, jednom recju, citave Istocne Evrope koju su okupirali fasisti. I najzad, 2. maja 1945. godine sovjetska vojska je na juris zauzela Berlin, a nedelju kasnije fasisticka Nemacka je kapitulirala. U poslednje vreme neki zapadni istoricari teze da umanje odlucujucu ulogu SSSR u razbijanju fasizma. Da, svoj doprinos pobedi nad hitlerizmom dale su, naravno, i saveznicke drzave - SAD i Engleska. Medjutim, bez podviga sovjetskog vojnika ne bi bilo Pobede. U prve dve godine Otadzbinskog rata na Istocnom frontu ratovale su skoro sve aktivne snage vermahta. Upravo je ovde razbijeno 567 hitlerovskih divizija i 100 divizija saveznika Nemacke - skoro 3,5 puta vise nego na ostalim frontovima Drugog svetskog rata. 73 procenta gubitaka u ljudima i naoruzanju fasisti su pretrpeli na sovjetsko-nemackom frontu. Veliki ruski pisac Lav Tolstoj je u romanu "Rat i mir" pisao, da je u pohodu na Rusiju Napoleon osetio svu snagu "batine narodnog rata". Srusila je ona i Hitlera u toku Velikog otadzbinskog rata 1941-1945. godine. Moskva, 22. juna Vladimir ZOLOTAREV, doktor istorijskih nauka, general-major, nacelnik Instituta za vojnu istoriju Ministarstva odbrane RF Miroslav Antic, http://www.antic.org/ STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
