�TA JE, KAKO I KOME SUDI HA�KI TRIBUNAL



               MEDJUNARODNI KRIVI�NI TRIBUNAL U HAGU

                       neka sumarna zapa�anja 

         1. General Djorpe Djuki�, za vreme boravka u zatvoru u Hagu
         neadekvatno le�en, i usled toga do�lo do te�kog pogor�anja
         zdravlja. Pu�ten iz zatvora 24.IV 1996. i ubrzo umro 18.
maja
         1996. godine u Beogradu.

         2. Slavko Dokmanovi�, izvr�io samoubistvo u zatvoru u Hagu
         29.VI 1998. godine pod nerasvetljenim okolnostima.

         3. Dr. Milan Kova�evi�, lekar, umro u zatvoru u Hagu 1.
avgusta
         1998. godine usled ne pru�anja lekarske pomo�i. Sud prikazao
         da je u pitanju prirodna smrt, i �itav slu�aj zata�kao.

         4. Goran Laji�, posle tri meseda neosnovanog dr�anja u
zatvoru
         u Hagu, oslobopen. Laji� tra�io od Mepunarodnog krivi�nog
         tribunala u Hagu obe�te�enje za neosnovano hap�enje i
dr�anje
         u pritvoru. Sud ga odbio i uptio na UN u Nju Jorku. Laji� se
preko
         advokata obratio UN BS ali i tu odbijen, jer UN imaju
imunitet!
         Zna�i Sud mo�e da radi �ta ho�e i da nikome ne pola�e ra�une
         niti da pla�a obe�te�enje za nezakonita hap�enja i dr�anja u
         zatvoru.

         5. Po nalogu tu�ila�tva u predmetu Du�ka Tadi�a, negovoren
je
         Srbin Dragan Opa�i� da la�no svedo�i protiv Du�ka Tadi�a.
         Meputim, na samom supenju Opa�i� promenio iskaz i naveo da
         je od strane tu�ila�tva nagovoren na la�no svedo�enje. Ovaj
         slu�aj bri�ljivo zata�kan, jer bi morali krivi�no da
odgovaraju
         odgovorni iz tu�ila�tva (glavni tu�ilac i njegov zamenik
koji su
         vodili �itav slu�aj).

         6. Po nalogu tu�ila�tva u Prijedoru ubijen od strane SFORa
         Sima Drlja�a, na�elnik SUPa Banja Luke, dok se sa sinom i
par
         prijatelja nalazio nenaoru�an na pecanju. Drlja�a ubijen sa
lepa.
         Njegovog maloletnog sina i jo� jednog ropaka SFOR prebio i
         prebacio u Hag, pa ih slede�eg dana pustili.

         7. SFOR brutalno napao i uhapsio dva brata Vukovi�a misle�i
da
         su u pitanju Nenad i Predrag Banovi�i koji su optu�eni.
Ovakvih
         neosnovanih i pogre�nih hap�enja i prebijanja bilo u
Republici
         Srpskoj nekoliko.

         8. SFOR u Fo�i po nalogu tu�ila�tva ubio u putni�kom
         automobilu gde se nalazio sa dve svoje u�enice Dragana
         Gakovi�a, koji bio nenaoru�an i nije pru�ao nikakav otpor.

         9. Po nalogu rtu�ila�tva otet sa Zlatibora Stevan Todorovi�,
i
         predat SFORu u Bosni. Otimi�ari kriminalci koji su pla�eni
od
         strane tu�ila�tva uhva�ei i osupeni u U�icu.

         10. Po nalogu tu�ila�tva iz Smedereva otet Dragan
Nikoli�Jenki i
         predat SFORu u Bosni. Otmi�ari kriminalci koji pla�eni od
         strane tu�ila�tva su uhva�eni i osupeni u Smederevu.

         11. Postupak po �albi nedozvoljeno dug. Tako u slu�aju Du�ka
         Tadi�a po njegovoj �albi sud odlu�ivao skoro dve godine, �to
je
         nezamislivo kada je u pitanju pritvorski predmet.

         12. Prethodni postupak u sudu nedozvoljeno dug. Va�no je
         uhapsiti Srbe, a onda tek prikupljati dokaze, i to traje po
dve  tri
         godine.

         13. Sud radi �ta ho�e. Tako je u izmi�ljenoj krivici zbog
navodne
         uvrede suda zabranio advokatu Milanu Vujinu zastupanje pred
         sudom u Hagu i kaznio ga sa 6.500 ameri�kih dolara. Advokat
         Vujin im nije bio po volji, jer je stalno ukazivao na
nepravilnosti
         rada suda u predmetu generala DJuki�a i Du�ka Tadi�a. Vujin
         bio predsednik advokatske komore Srbije i jedan od najboljih
         advokata krivi�ara u Srbiji.

         14. Sud je od 1994. godine pa do sada menjao �ak 19. puta
         Pravilnik o postupku i dokazima (Ruls of Precedure and
         Evidence), �to je u bilo kojoj pravnoj dr�avi ne dozvoljeno
da to
         radi sam sud.

         15. Predsednik suda, pojedini sudije i Glavni tu�ilac su
ujedno i
         sudije i tu�ioci u Me�unarodnom krivi�nom Tribunalu za
Ruandu
         u Aru�i! To je pravni apsurd koji ni u jednoj pravnoj dr�avi
ne
         postoji.

         16. Statut Tribunala je posebna pri�a za sebe. To nije
nikakav
         krivi�ni zakon, nego konglomerat koji su izradili pravni
laici.
         Primena prava takope ispod svake kritike. Ipak, taj sud po
svemu
         je ameri�ki sud, naro�ito kada primenjuje anglosaksonsko
pravo.

         17. Osoblje suda i tu�ila�tva uglavnom pla�aju razne dr�ave
po
         principu donacije. Najvi�e razume se SAD i pojedine islamske
         dr�ave. SAD su poslali preko sto svojih slu�benika koji rade
u
         sudu i tu�ila�tvu, koje ih pla�aju. Prema tome o nekoj
         nezavisnosti suda i tu�ila�ta nema ni govora.

         18. Predsednik suda i glavni tu�ilac za svo vreme bave se
drugim
         poslovima a ne poslovima vezanim za sud. Pre svega vode
         politiku, putuju stalno po�ev od UN i u razne dr�ave
ubepuju�i ih
         da izvr�e pritisak na SRJ radi izru�enja okrivljenih i sl.

         19. Ina�e, dobar deo sudija su pravi laici, ili lo�e sudije.
To se
         najbolje vidi na samim supenjima i kroz optu�nice i presude,
koje
         su na veoma niskom stru�nom nivou.

         20. Svakako najve�a pristrasnost tu�ila�tva je ne pokretanje
         postupka protiv lidera dr�ava NATOa za agresiju na SRJ,
iako su
         imali na stotine veoma argumentovanih krivi�nih prijava iz
raznih
         delova sveta. Zatim optu�ivanje najvi�eg rukovodstva SRJ je
jo�
         jedan dokaz o kakvom se sudu radi.



              TU�BE PRED MEDJUNARODNIM SUDOM PRAVDE



         Pred Mepunarodnim sudom pravde u Hagu nalaze se �etiri
         predmeta koji se neposredno odnose na Saveznu Republiku
         Jugoslaviju:

         1. Tu�ba Bosne i Hercegovine protiv SRJ po Konvenciji o
         spre�avanju i ka�njavanju zlo�ina genocida;

         2. Protiv tu�ba SRJ protiv Bosne i Hercegovine po istoj
         Konvenciji;

         3. Tu�ba Republike Hrvatske protiv SRJ po istoj Konvenciji i

         4. Tu�ba Savezne Republike Jugoslavije protiv dr�ava�lanica
         NATOa po Konvenciji o spre�avanju i ka�njavanju zlo�ina
         genocida i po odnovu ilegalne upotrebe sile (agresija).

         Prema informacijama iz �tampe i izvoda sa Interneta, Vlada
SRJ
         je aprila meseca 2001. godine zatra�ila reviziju odluke
         Mepnarodnog suda pravde od 11. jula 1996. godine o
nadle�nosti
         tog suda u predmetu tu�be Bosne i Hercegovine protiv SRJ na
         osnovu Konvencije o spre�avanju, ka�njavanju zlo�ina
genocida.
         Vlada SRJ, u svom zahtevu podnetom sudu, smatra da po�to je
         SRJ tek 1. novembra primljena u �lanstvo UN nema
         Mepunarodno pravni kontinuitet sa SFRJ, te SRJ do tada nije
bila
         �lanica UN, pa saglasno tome, ni Statusa Mepunarodnog suda
         pravde, kao ni dr�avaugovornica Konvencije o genocidu.
Prema
         tome, zaklju�uje se da ta "nova �injenica" (prijem u UN
2000.
         godine) daje osnov za reviziju Odluke o nadle�nosti Suda, s
         obzirom da ona nije bila poznata sudu 1996. godine.
Napominje
         se u dopisu Vlade SRJ da je SRJ tek 8. marta 2001. godine
         pristupila Konvenciji o genocidu s rezervom na �lan 9 i
         napomenom da pristupanje nema retroaktivno dejstvo. Vlada
SRJ
         takope napominje da je u Deklaraciji koja je osvojena od
Savezne
         Skup�tine 27. aprila 1992. godine prihva�ena obaveza daljeg
         izvr�avanja obaveza Jugoslavije po mepunarodnim ugovorima
         data u tekstu predpostavke o Mepunarodno pravnom
kontinuitetu
         Jugoslavije te da u sada�njim okolnostima nije validna.

         KOMENTAR: S obzirom da Mepunarodni sud pravde u svojim
         dosada�njim raspravama nije uo��te re�avao pitanje �lanstva
         SRJ u UN, smatraju�i to irelevantnim kada je u pitanju
         mepunarodni ugovor takvog karaktera kakva je Konvencija o
         genocidu, a imaju�i u vidu i �injenicu da je SRJ 27. aprila
1992.
         godine prihvatila obaveze iz mepunarodnih ugovora SFRJ (pa,
         prema tome i u odnosu na Konvenciju o genocidu), nema mnogo
         izgleda da Sud prihvati novi zahtev Vlade SRJ o reviziji
Odluke o
         nadle�nosti. Ako bi je prihvatio, automatski bi otpala
nadlenost
         suda i po tu�bi Republike Hrvatske protiv SRJ ali i po
protiv tu�bi
         SRJ protiv dr�ava�lanica NATOa. U slu�aju da se prihvati
         stanovi�te iz zahteva Vlade SRJ, onda bi bilo ni�tavo i
prihvatanje
         obavezne nadle�nosti Mepunarodnog suda pravde od strane SRJ.
         Meputim, u pogledu tu�be protiv dr�ava�lanica NATOa, Vlada
         SRJ podnela samo zahtev za p�rodu�enje roka na jednu godinu
         (do 5. aprila 2002. godine) za jugoslovenski odgovor po
         preliminarnim primedbama tupih dr�ava, �ime se stvara privid
da
         je tu�ba i dalje ostala uproced novog zahteva SRJ po tu�bi
BiH o
         ne postojanju i pasivne legitimacije SRJ zbog o�igledne
negacije
         kontinuiteta u�injene zahtevom za �lnstvo u UN novembra
2000.
         godine.

         S obzirom da je veoma te�ko o�ekivati neke rezultate po
na�oj
         tu�bi protiv dr�ava�lanica NATOa po osnovu Konvencije o
         genocidima (�ak i ako ne budu prihva�eni argumenti novog
         zahteva SRJ kojim se negira nadle�nost Suda), treba
razmi�ljati
         o nekim novim �injenicama (kao �to je saznjanje o dejstvu
oru�ja
         sa osiroma�enimuranijumom) kao osnovom za eventualno novu
         tu�bu.

STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU

==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште