Konferenciji su prisustvovali, pored Labusa, savezni ministri Momčilo
Grubač, Boris Tadić, Zoran Živković, Rasim Ljajić, Vitomir Vitošević i
Vojislav Andrić. Sednici vlade i konferenciji prisustvovao je i savezni
ministar Miodrag Kovač (SNP) koji je objasnio zašto savezni ministri iz SNP-a
nisu prisustvovali sednici:
- Na jučerašnjoj sednici Izvršnog odbora SNP-a svi savezni ministri
ponudili su ostavke stranci, a o njima će odluku danas doneti Glavni odbor
naše stranke. Međutim, i samo moje prisustvo ovde trebalo bi da govori o našoj
volji da i dalje učestvujemo u radu vlade, a time i u očuvanju zajedničke
države.
Uredba savezne
vlade o postupku saradnje sa sudom u Hagu odštampana je u Službenom listu
SRJ, i stupa na snagu danas, saopšteno je, takođe, na konferenciji za
novinare.
Zatim je Miroljub Labus pred novinarima bio krajnje iskren i izneo je, u
vrlo emotivnom izlaganju, sledeće ocene:
- Stalno sam govorio: Ili svi mi građani Jugoslavije, ili on, Slobodan
Milošević! I sada mislim da smo predugo čekali da se ova dilema razreši. Ovom
Uredbom mi samo regulišemo tehničke pojedinosti i sam pravni postupak oko
predaje naših državljana optuženih za ratne zločine sudu u Hagu. U tom smislu
ovo je jedna obična, a ne istorijska odluka. Koliko znam, ima 16 optužnica
koje su stupile na snagu i svih tih 16 građana Jugoslavije moraće u Hag. Tu
više razgovora i rasprave nema.
Zatim je Labus govorio o značaju odluke savezne vlade za položaj naše
zemlje u međunarodnoj zajednici i posebno u međunarodnim finansijskim
institucijama:
- Od danas postajemo deo Evrope i deo sveta. Ravnopravan i uvažavan. Od
danas treba da živimo dobro, da svi naši građani počnu da žive bolje. Na
donatorskoj konferenciji krajem juna reći ću prisutnima upravo to, jer našim
ljudima treba posla i para. Siguran sam da će i jednog i drugog sada biti,
kategoričan je bio Labus.
J. Vukelić
POSLE SEDNICE SAVEZNE VLADE
Pravni osnov za saradnju
Osnov za donošenje Uredbe o saradnji SRJ sa sudom u Hagu saržan je u
međunarodnoj obavezi Jugoslavije ustanovljenoj Rezolucijom Saveta bezbednosti
827. i Statutom krivičnog tribunala u Hagu.
Tim dokumentima je utvrđeno da Tribunal ima prvenstvo u suđenju za krivična
dela iz svoje nadležnosti.
J. V.
Ko su optuženi
Prema rečima Miroljuba Labusa postoji 16 optužnica Haškog tribunala koje su
stupile na snagu, a odnose se na državljane SRJ.
Posle više provera kod nadležnih organa uspeli smo da saznamo imena samo
osam državljana SRJ čije su optužnice pravosnažne. To su: Mile Mrkšić,
Miroslav Radić, Veselin Šljivančanin, Slobodan Milošević, Milan Milutinović,
Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić i Vlajko Stojiljković.
J. V.
REAGOVANJA NA DONOŠENJE UREDBE O SARADNJI SA
HAŠKIM TRIBUNALOM
Živković: Ispunjavamo obaveze
Savezni ministar unutrašnjih poslova Zoran Živković izjavio je juče Tanjugu
da Uredba o saradnji s Haškim sudom, koju je usvojila Savezna vlada, samo
definiše proceduru koja je jasna i ide preko članica Federacije.
"Međutim, obaveza da sa Haškim sudom sarađujemo proizašla je iz članstva
naše zemlje u UN i odluke Saveta bezbednosti kojom je na osnovu Povelje taj
sud formiran, kao i Dejtonskog sporazuma koji je potpisao (bivši predsednik
države) Slobodan Milošević", podsetio je on.
Zamoljen da komentariše tvrdnje da odluka vlade može biti oborena u
Saveznoj skupštini ukoliko se pokrene takav postupak, Živković je objasnio da
to nije moguće.
"Uredbu može da obori samo Ustavni sud, ali ne verujem da će do toga doći",
rekao je savezni ministar.
Nedolazak predsednika vlade i ministra iz Socijalističke narodne partije
Crne Gore na zasedanje, na kome je Uredba usvojena, prema oceni Živkovića,
"nije kolegijalno i van je dogovora" koalicionih partnera.
Na pitanje postoji li ozbiljna kriza vlade koja može dovesti i do raspada
koalicije, on je odgovorio: "To jeste kriza vlade, ali prisustvo jednog
ministra, gospodina Kovača (Miodrag, ministar za zdravlje), pokazuje da SNP,
ipak, želi da ona opstane".
Prema mišljenju Živkovića, Savezna vlada treba da postoji sve dok ispunjava
preuzete obaveze prema građanima o demokratizaciji zemlje, političkim i
ekonomskim reformama i boljem životu, ali i obaveze prema međunarodnoj
zajednici čiji punopravan i ravnopravan član želi da bude.
(Tanjug)
Koprivica: Opstanak SRJ neće biti ugrožen
Podgorica, 23. juna (Beta)
Član Izvršnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore Dragan
Koprivica ocenio je danas da usvajanje Uredbe o saradnji sa Haškim tribunalom
neće uticati na opstanak i perspektivu SRJ.
U izjavi za agenciju Beta, Koprivica je današnje usvajanje Uredbe ocenio
kao "jednu manju epizodu koja je sprovedena pod tenzijama" i da "treba
očekivati da se i dalje radi na platformi za učvršćenje i dalji opstanak
federacije".
"Mislim da ta epizoda u vezi sa donošenjem zakona o saradnji sa Haškim
tribunalom neće značiti ništa u odnosu na ono što je mnogo važnije - a to je
opstanak SRJ i njena perspektiva, koje su značajne za ceo region i međunarodnu
zajednicu", istakao je on.
Koprivica je rekao da "nema mandat ni dovoljno pravnog znanja da saopšti"
kako će funkcionisati vlast na federativnom nivou ako se SNP povuče iz Savezne
vlade.
On je ocenio da u "SNP-u postoji dovoljan broj ozbiljnih ljudi koji su
pomogli da se SRJ vrati u članstvo Ujedinjenih nacija", izrazivši nadu da "će
postojati i dovoljno ozbiljnih ljudi u DOS-u koji će shvatiti da je
Jugoslavija iznad donošenja bilo kojeg zakona".
Komentarišući mogućnost raspisivanja prevremenih saveznih izbora,
funkcioner SNP-a je rekao da će "dani koji dolaze sve razjasniti".
"Ubeđen sam da u Srbiji i Crnoj Gori postoji dovoljan broj snaga
zainteresovanih za opstanak SRJ", zaključio je Koprivica u izjavi agenciji
Beta.
Batić: Očekivana odluka
Odluka Savezne vlade da usvoji Uredbu kojom se reguliše saradnja s Haškim
tribunalom je "očekivana", izjavio je juče Tanjugu republički ministar pravde
i lider Demohrišćanske stranke Srbije, Vladan Batić.
"Odluka vlade nije nikakvo iznenađenje", rekao je Batić i dodao da će
Socijalistička narodna partija, koja je odbila da učestvuje u donošenju
uredbe, "snositi konsekvence".
Na pitanje kako će se dalje odvijati odnosi unutar vladajuće koalicije, on
je odgovorio da "ne treba prejudicirati stvari, ali je evidentno da je Savezna
vlada u krizi".
(Tanjug)
Tadić: Savezna vlada će funkcionisati
Savezni ministar telekomunikacija Boris Tadić izjavio je juče Tanjugu da je
optimista što se tiče daljeg funkcionisanja Savezne vlade.
Tadić je rekao da očekuje da ponuđene ostavke ministara iz SNP neće biti
usvojene na Glavnom odboru te stranke i da će Savezna vlada nastaviti da
funkcioniše.
Usvajanje Uredbe Savezne vlade o saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne
zločine u Hagu, prema Tadićevim rečima, jeste institucionalizacija saradnje sa
tim sudom.
"To nije onaj nivo saradnje koji je DOS želeo", naglasio je Tadić ukazavši
da je Uredba donesena zbog nemogućnosti da zakon o saradnji sa Haškim
tribunalom bude usvojen u Saveznoj skupštini jer je protiv njega bio SNP.
Korać: Donošenje Uredbe logičan čin
Potpredsednik vlade Srbije Žarko Korać ocenio je juče da je donošenje
Uredbe savezne vlade o saradnji sa Haškim tribunalom "logičan čin, jer se radi
o međunarodnoj obavezi da sarađujemo sa sudom Ujedinjenih nacija".
Korać je u izjavi Tanjugu rekao da bi se rukovodstvu SNP, a posebno
Predragu Bulatoviću, zbog neučestvovanja ministara te stranke na sednici vlade
i ponuđenim ostavkama, trebalo postaviti ozbiljno pitanje - da li više misle
na buduće izbore u Crnoj Gori ili na državu.
"NJihovo zaklinjanje za Jugoslaviju deluje otužno i mislim da SNP ulazi u
velike probleme u Crnoj Gori", kazao je Korać, naglasivši da nije na njemu da
sudi o političkim potezima te partije.
(Tanjug)
Isakov: Trebalo je i ranije
Novi Sad, 23. juna (Tanjug)
Predsednik Reformista Vojvodine Miodrag Isakov podržao je juče odluku
Savezne vlade i naglasio da je to trebalo uraditi ranije.
U izjavi Tanjugu, Isakov je istakao "da bi, da je to urađeno ranije, zemlja
svakako stajala bolje" i dodao "da se to moralo uraditi kad-tad, a kad je već
tako, onda je bolje što pre".
Visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije Živorad Igić ocenio je
donošenje Uredbe o saradnji sa Haškim tribunalom kao "flagrantno kršenje
ustava SRJ i Srbije".
"Za mene je to akt vanrednog stanja jer takva uredba predstavlja
podzakonski akt koji se može kvalifikovati kao dekret, a dekret je institucija
koja se koristi u vanrednom stanju", kazao je Igić agenciji Beta.