ZAUSTAVITI EKSTREMIZAM NA BALKANU 22.6.2001. 10:27 POTREBNA JE POUZDANA BARIJERA EKSTREMIZMU NA BALKANU Aleksandar KARASEV, naucni sekretar Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka (Moskva, RIA �Novosti� � ponuda za DANAS) Poslednji dogadjaji u Makedoniji pokazuju, da se kriza u toj balkanskoj republici, izazvana dejstvima albanskih ekstremista, ne uspeva resiti. O tome govore i poslednje izjave predsednika zemlje Borisa Trajkovskog, koji je saopstio da su pregovori o iznalazenju resenja krize, koje su vodili lideri cetiri najvece partije, prekinuti zbog nerealnih zahteva predstavnika albanskih partija. Oni se, po recima Trajkovskog, zalazu za drzavu dvaju nacionalnosti i njenu federalizaciju, sto predstavlja opasnost po teritorijalnu celovitost zemlje i njen suverenitet. Predsednik Makedonije smatra, da albanske partije zele da izazovu medjunarodnu intervenciju i zadrze teritorije koje se sada nalaze pod kontrolom terorista. Bojazan Trajkovskog nije slucajna. Stvar je u tome sto NATO razradjuje plan operacije o razoruzavanju albanskih bojovnika koji deluju na teritoriji Makedonije. Medjutim, specijalni kontingent alijanse ne bi zvanicno bio mirovni kontingent. Njega bi formirala �koalicija drzava�, koje su izrazile zelju da odgovore na pomoc koja je upucena od strane makedonske vlade. I zato, smatraju u NATO, za delovanje kontingenta nije potreban mandat OUN. Namera severnoatlantske alijanse da pomogne u razresenju krize u Makedoniji putem razoruzavanja albanskih bojovnika mogla bi se samo pozdraviti, ukoliko ta zelja ne bi ponovo, kao pre dve godine kada je upotrebljena sila protiv Jugoslavije, zaobisla mandat OUN. Jer on je veoma potreban, kako se ne bi ponovili dogadjaji sa Kosova. Uopste uzev, ono sto cine u poslednje vreme u Makedoniji albanski ekstremisti veoma podseca na delovanje na Kosovu. Moglo bi se cak kazati da se dogadjaji u Makedoniji razvijaju po kosovskom scenariju. A taj scenario je vrlo jednostavan. Najpre se podize buka u vezi sa �gusenjem� albanske manjine. Potom se iznose zahtevi za prosirivanjem prava albanskog stanovnistva, i davanja istom autonomije. Mirni zahtevi prerastaju u oruzanu borbu koju vode odredi �oslobodilacke armije�. U zavrsnom stadijumu kampanje pojavljuje se glavna parola � nezavisnost, sopstvena drzavnost. De-facto su albanci vec dobili nezavisnost Kosova, prethodno ocistivsi pokrajinu od Srba. Tome teze oni i u Makedoniji, trubeci na sve strane da u toj zemlji albanci cine vec 40 posto stanovnistva (prema zvanicnim podacima � 25) i zato, kao, imaju pravo da zahtevaju drzavno federativno uredjenje, koje je za njih samo prelazni korak na putu do pune samostalnosti. Zato je naivno ocekivati da se moze nekakvim ustupcima naci kompromis sa ekstremistima i umiriti njihove apetite. Oni ce rasti onako, kako budu rasli ustupci. Prema tome, ne treba se nadati u popustljivost ekstremista, u njihov zdrav razum. To su pokazali dogadjaji na Kosovu, koji su postali upravo posledica popustljivosti Zapada prema albanskom separatizmu. Separatiste, naravno, nadahnjuje podrska Zapada, koji nista nije ucinio u cilju razoruzanja bojovnika na Kosovu, pa je doveo u opasnost teritorijalnu celovitost SRJ, fiksiranu u rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti OUN. I u Makedoniji je NATO dugo zadrzavao vladu te zemlje, ne dozvoljavajuci joj da preduzme odlucne akcije protiv terorista, pozivajuci je na politicke ustupke i udovoljavanje teroristickim zahtevima. I ustupoci su dati.Iako albanska manjina u Makedoniji, koja ima vrlo liberalan ustav, nikada nije podvrgavana nikakvoj diskriminaciji, vec je uzivala sva postojeca u zemlji prava, a cak je dobila i dodatne mogucnosti. Vlada je bila popunjena predstavnicima albanskih partija, ali ni to nije dovelo do potrebnog rezultata. Postalo je jasno da je neophodno, pre svega, razoruzati bojovnike. NATO sada zeli da u tom cilju instalira svoje mirovne snage. Medjutim, uspeh njihove misije ce zavisiti od toga, sa kakvim ce mandatom te snage doci u Makedoniju i kakve su ciljeve one sebi postavile. Ako je glavni cilj � razoruzanje ekstremista i stvaranje zajedno sa makedonskim pogranicnim snagama pouzdane kontrole na granici sa Kosovom koja bi sprecila prelazak novih odreda terorista u zemlju, onda bi mirovna misija, nesumnjivo, bila od koristi za uspostavljanje reda. Medjutim, ukoliko poput kosovske varijante mirovnjaci uspostave nekakvu demarkacionu liniju koja odvaja regione sa albanskim zivljem od ostatka zemlje i ne omoguci provladinim snagama da prelaze tu liniju, onda ce fakticki tako biti narusen suverenitet Makedonije i separatisti ce dobiti upravo ono sto su i zeleli. Potrebno je da medjunarodna zajednica, najzad, jasno odredi poziciju u odnosu na procese koji se desavaju na Balkanu. Potrebno je da se da nedvosmislena ocena opasnosti po bezbednost Evrope od albanskog ekstremizma, opasnosti od prekrajanja granica, od planova stvaranja �Velike Albanije�. Nedavna inicijativa koju je saopstio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin o tome da balkanske zemlje zakljuce sporazum o uzajamnom priznavanju suvereniteta i teritorijalne celovitosti otvara put u pravcu prevazilazenja balkanske krize. A planirano instaliranje mirovnih snaga NATO u Makedoniji moze postati sastavni deo celovitog plana za sredjivanje situacije u regionu, ali ono mora neizostavno dobiti odobrenje OUN. � 0 � Moskva, 22. juna RIA �Novosti� Miroslav Antic, http://www.antic.org/ STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
