KARAĐORĐEVIĆI SE, POSLE ŠEST DECENIJA, VRAĆAJU U DVOROVE PREDAKA


Zasad samo ključevi, tapija čeka zakon

Dok se prenos vlasništva ne izvrši posebnim zakonom, najlepši kompleks Dedinja i dalje u vlasništvu države


Prošlo je 56 godina, od kada je u apartmanu londonskog hotela "Kleridžiz", rođen Aleksandar Drugi Karađorđević. Apartman je, samo za tu priliku, odlukom britanske vlade, proglašen za jugoslovensku teritoriju.

Sutra, na prestolonaslednikov rođendan, u Palati federacije, upriličiće se svečanost: Aleksandar će dobiti ključeve koje je tako dugo čekao.

Na prijem, gde će mu saopštiti odluku o korišćenju dvorskog kompleksa na Dedinju, stići će iz hotelskog apartmana "Hajata". Time će biti stavljen pečat na odiseju Karađorđevića u kojoj su mnogi prepoznavali prokletstvo koje je pratilo njegove podanike.

Da li će zastava ostati na krovu - pogled na Beli dvor

Aleksandar je nekoliko poslednjih dana obilazio Beli i Stari dvor. "Zgrade su u dosta dobrom stanju, doduše, na jednom mestu, u Belom dvoru, krov prokišnjava", kaže Dragoljub Acović, član Krunskog veća, jedan od njegovih najbližih saradnika koji je učestvovao u ovim nezvaničnim posetama. Za ove posete, prestolonaslednik je dobijao dozvole saveznih službi, naglašava Acović.

Situacija u Srbiji okreće se munjevito: pre godinu dana, Milošević je u svečanom salonu belog dvorca raspisao federalne predsedničke izbore, ubeđen da će ga još dugo godina u stavu mirno pozdravljati gardisti.

Davanje straže

A juče, ispred kapije na Dedinju, mladi stražar nije krio osmeh kada smo ga pitali da li je video princa. Acović nam potvrđuje da je "normalno što je vojska tokom poseta i dalje čuvala rezidenciju".

Verovatno je Koštunica, kada je inaugurisan u predsednika SRJ, kao i Dobrica Ćosić početkom devedesetih, slutio da nije učtivo koristiti tuđu dedinsku kuću, pošto je odbio da zalazi u njene prostorije.

I istorija Belog dvora je ukazivala na tako nešto. U njemu, naime, pravi vlasnici nikada dosad nisu živeli. Gradnja Belog dvora počela je 18. avgusta 1934. godine po projektu i pod nadzorom arhitekte Aleksandra Đorđevića. Nekoliko meseci kasnije, vlasnik dvora, kralj Aleksandar ubijen je u Marseju. Gradnju je završio knez Pavle i uselio se. Početkom aprilskog rata, svi stanari dvorskog kompleksa spakovali su se i zajedno sa političkom i finansijskom elitom napustili zemlju.

Kada se za izvesno vreme bude uselio sa porodicom, što, predpostavlja Acović, zavisi samo od tehničkih detalja, Aleksandar će ući u predačku kuću. Još je odlukom suda iz 1938. godine, kada je knez Pavle bio na čelu namesništva, presuđeno da je dvorski kompleks imovina kralja Aleksandra Prvog. Time se, kaže Acović, razjašnjavaju neke nedoumice da deo dvora pripada i knezu Aleksandru, sinu kneza Pavla.

"Odluka Savezne vlade je samo međukorak u vraćanju imovine Karađorđevićima. Dvorski kompleks im je predat na korišćenje, ali, nije im vraćen u vlasništvo. Dok se to ne obavi posebnim zakonom, i dok se ne izvrši prenos vlasništva, dvorovi su i dalje u vlasništvu države, odnosno Savezne vlade", ukazuje Acović.

Troškovi i porezi

Zato će, najavljuje član Krunskog veća, troškove tekućeg održavanja snositi prestolonaslednik, dok će porezi ići na teret vlasnika, dakle savezne države.

Kralj Aleksandar je te troškove namirivao sredstvima koja su mu po položaju pripadala, a kao svaki vlasnik nekretnina, plaćao je porez na imovinu. Štitila ga je i garda, kao i docnije "stanare". Pored plaćanja, škakljivo je i pitanje obezbeđenje dvorova.

Veliki salon Belog dvora: desno je kanabe na kome je goste primao Slobodan Milošević

Srbija i Jugoslavija nisu monarhije, a prestolonaslednik nije kralj. Po zakonu, garda obezbeđuje rezidencijalni objekat predsednika SRJ, tako da za sada ostaje nedoumica oko angažovanja ove elitne jedinice VJ na zaštiti Belog i Starog dvora čiji će stanovnik uskoro biti prestolonaslednik.

Zato je možda vojnik, koga smo zatekli na službenom ulazu Belog dvora, provodio jednu od svojih poslednjih straža. "O čuvarima objekta biće verovatno sve dogovoreno u utorak, o tome će se izjasniti i Vojska Jugoslavije". Moguć je i kompromis - da Vojska nastavi sa stražama dok se ne izvrši prenos vlasništva imovine na Karađorđeviće.

Socijaldemokratska unija, za sada jedina stranka koja je oštro reagovala zbog predstojećeg useljenja Karađorđevića na Dedinje, upitala je ko će da snosi troškove boravka kraljevske porodice. Ostale stranke DOS-a su uglavnom prećutno pozdravile ovaj čin, kao ispravljanje jedne istorijske nepravde. Za sada čak ćute i SPS i radikali.

Imovina kao što su Beli i Stari dvor, osim užitka njenim stanarima, i te kako može da donese glavobolje. Vlatko Sekulović, predsednik IO Socijaldemokratske unije, boji se da te glavobolje ne pređu na poreske obveznike.

"Odluka o ustupanju na korišćenje dvorova Karađorđevićima za nas je sumnjiva. To je trebalo da odluči vlada Srbije, a ne odlazeća Žižićeva vlada", kaže Sekulović, tvrdeći da se opozicija borila protiv Miloševića, a da su Karađorđevići za to vreme udobno živeli u inostranstvu.

"Aleksandar je sada došao, kada je sve gotovo. Ako će Karađorđevići odavde da se bolje bave humanitarnim radom, kako kažu, zašto onda Savezna vlada nije ustupila dvorove svim humanitarnim organizacijama koje deluju u zemlji", napominje Sekulović.

Za njegovu stranku, Karađorđevići su 1903. godine bili potpuno bankrot, a do 1941. godine su se enormno bogatili. "Dakle, postavlja se pitanje porekla njihove imovine. Oni je nisu legalno stekli, već su bili diktatori, naročito Aleksandar. Oni su isti kao oni koje sada oporezujemo zbog ekstraprofita u vreme Miloševića", tvrdi Sekulović, najavljujući da će po konstituisanju Saveznog ustavnog suda, ova stranka pokrenuti postupak o oceni ustavnosti odluke Savezne vlade.

Bela pčela

Sekulović je izričit: ovo je ulazak monarhije na mala vrata u Srbiju. O političkim i pravnim aspektima useljenja Karađorđevića u dvorove, nema nikakvih glasnih analiza, a o svom eventualnom političkom angažmanu ne govori niAleksandar, iako je njegov monarhistički kolega sa sličnom sudbinom apatrida - Simeon Drugi, preskočio formalnosti oko izjašnjavanja Bugara - monarhija ili republika - i kao građanski kandidat svog nacionalnog bloka koji je na brzinu osnovao - postao bugarski premijer.

Matija Bećković smatra da je rano za te priče:

"Odluka Savezne vlade je do sada najrečitiji simbol da je i u Srbiji najzad reč o promeni poretka, a ne tek o još jednoj izbornoj pobedi. To je i garancija da će i naša država postati pravna, a to znači da će poštovati ljudska prava i privatnu svojinu, bez ikakvih izuzetaka.

Ko bi inače mogao verovati da će država koja ne poštuje prava i svojinu svoje prve porodice - poštovati bilo čija. Neretko se čuju pitanja, kako je porodica Karađorđević stekla imovinu, kaže Bećković i ukazuje: zaboravlja se da je ta imovina sticana dva veka, od nekolicine najznačajnijih vladara srpske istorije. A nisu se ni ženili neznanim siroticama.

Bećković podseća da ćemo za tri godine proslaviti 200 godina od Prvog srpskog ustanka. "U Srbiji koja je za 50 godina zaboravila šta je bila vekovima, ovim činom je ta proslava počela na najdostojniji način. Stogodišnjica Prvog ustanka bila je 1904. godine, kada je počeo jedan od najslavnijih perioda Srbije i srpske demokratije. Videćemo da li će se to ponoviti i o dvestogodišnjici. I kad već govorimo o kraljevskoj porodici, zašto da ne budemo i malo patetični: na Petrovdan je bela pčela Karađorđe Petrović, Petrov praunuk, Petrov sin i Petrov otac dobio ključeve od Petrovog doma. Nadajmo se da se tako ne vraća kući samo prestolonaslednik Aleksandar i članovi Karađorđevog doma, nego se i srpski narod vraća svojim istinama, a Srbija svojim temeljima".

Aleksandar Apostolovski
(Snimio: Dragan Jevremović)

Back

STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште