KRIZA U MAKEDONIJI - POSLEDICA OPASNE "IGRE" NATO 26.7.2001. 12:15 KRIZA U MAKEDONIJI - POSLEDICA OPASNE "IGRE" NATO Pavel KANDELJ, sef sektora za etnopoliticke konflikte Instituta za Evropu Ruske akademije nauka (Moskva, RIA "Novosti") Zaostravanje situacije u podrucju makedonskog grada Tetova pokazuje, da ne treba racunati na brzu stabiliizaciju situacije u toj balkanskoj zemlji. U Makedoniji se danas dogadja ono, sto se dogadjalo pre dve godine na Kosovu, uoci ulaska snaga NATO. Vodi se gradjanski rat, koji je izazvan provokacionim delovanjem albanskih ekstremista. Pri tom Zapad na vladu Makedonije vrsi isti onakav pritisak, kao i na jugolsovensko rukovodstvo pre pocetka oruzane operacije protiv Savezne Republike Jugoslavije. Zapad je od pocetka svog angazovanja na Balkanu zauzeo kurs u pravcu stimulisanja albanskog separatizma, zeleci da ga iskoristi kao sredstvo za destabilizovanje situacije u regionu i kao povod za vojno mesanje NATO, koje bi omogucilo da se citavo poluostrvo pretvori u mostobran severnoatlantske alijanse. Eto zbog cega NATO tezi da ne dopusti razbijanje ekstremista, vezujuci ruke makedonskim vlastima i zahtevajuci od njih "politicko resenje konflikta", a u sustini dajuci sve nove ustupke ekstremistima. Njihovi apetiti stalno rastu, a planovi o stvaranju "Velike Albanije" putem prekrajanja karte Balkanskog poluostrva, koji se podgrevaju odsustvom pravog otpora i ocitom popustljivoscu Zapada, poprimaju sve realnije obrise. Bojovnici su se osilili toliko, da u sustini vec bacaju izazov svojim pokroviteljima iz NATO, krseci dato obecanje alijansi da ce prekinuti vatru i povuci snage takozvane ONA iz Tetova. U naoruzanju ekstremista nalazi se teska artiljerija i minobacaci, a vladine snage naoruzane su samo lakim pesadijskim naoruzanjem. Ko je naoruzao teroriste? Kao prvo, oni stalno dobijaju popunu u ljudstvu i oruzju iz Kosova gde uprkos cisto formalnom zahtevu NATO takozvana OVK fakticki nije razoruzana. Drugo, bojovnici raspolazu sa ne malim sredstvima koja dobijaju od razlicitih ekstremistickih albanskih organizacija u inostranstvu, a to im omogucava da kupuju najsavremenije oruzje i to u vecim kolicinama. Deklarisuci svoju privrzenost principu nepovredivosti granica balkanskih drzava, pored ostalog i Makedonije, NATO zasad manifestuje javno odsustvo zelje da preduzme bilo kakve efikasne mere u cilju obuzdavanja bojovnika. Tojest, ponavlja se kosovska istorija. Jer, s jedne strane, govori se o teritorijalnoj celovitosti Jugoslavije, a sa druge strane, Kosovo je de facto izuzeto iz jurisdikcije Beograda. Nesto se slicno moze desiti i sa Makedonijom. Ukoliko NATO uvede u Makedoniju svoje "mirotvorce" - a mislimo da se sve krece u tom pravcu - onda mozemo postati svedoci faktickog odvajanja od zemlje njenih zapadnih regiona koje naseljavaju albanci koje, uzgred receno, niko i nikada u Makedoniji nije ni gusio, ni progonio. Naravno, severnoatlantska alijansa bi, ako bi postojala takva njena zelja, mogla bez po muke pomoci u razresenju konflikta u Makedoniji. Trebalo bi samo izvrsiti pritisak ne na makedonsku vladu, vec na teroriste i ostro zahtevati od njih da prekinu borbene operacije. Mogle bi u zemlju uci i natovske snage, ali samo pod jednim uslovom. Njihov cilj trebalo bi da bude ne "razdvajanje" zaracenih strana ili stvaranje kordona unutar Makedonije, sto bi u stvari samo dovelo do njene podele, vec treba isteratiu bojovnike, stvoriti cvrstu kontrolu granice sa Kosovom i ne dozvoliti ekstremistima da dobijaju podrsku u ljudstvu i naoruzanju. Makedonija se nalazi pred licem ozbiljne opasnosti. Te opasnosti je, svakako, svestan narod te zemlje, koji je izasao na ulice i trazi od svoje vlade da preduzme odlucne mere protiv albanskih ekstremista. Makedoncima je jasno da opasnost po celovitost zemlje nije nastala samo krivicom ekstremista, nego i NATO, koji na Balkanu sledi svoje interese. I grupe demonstranata u Skoplju ispred diplomatskih predstavnistava SAD, Engleske i Nemacke govore o tome, da su smisao opasne igre koju je alijansa zaigrala na Balkanu, Makedonci otkrili i zele da je okoncaju. Put u pravcu prevazilazenja balkanske krize otvara proklamovana od strane predsednika Rusije Vladimira Putina ruska inicijativa, da balkanske zemlje zakljuce sporazum o uzajamnom priznavanju suvereniteta i teritorijalne celovitosti. Na osnovu takvog sporazuma moglo bi se doci do mera borbe protiv albanskog ekstremizma, koji je postao glavni destabilizujuci faktor situacije na Balkanu. Spreciti sirenje konflikta i oibezbediti mir u tom regionu jeste krajnje vazan zadatak za jacanje evropske bezbednosti. Moskva, 26. jula RIA "Novosti" NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://Topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
