Title: Message
RADMILA TRAJKOVIC, CLAN PRIVREMENOG ADMINISTRATIVNOG VECA ZA KOSOVO I METOHIJU
STRATEGIJA MILOSEVICA NA KOSMETU
BILA JE LOSA, A DOS NEMA NI TAKVU!
@ Zoran Marjanovic

      Radmila Trajkovic, clan Privremenog administrativnog veca za Kosovo i Metohiju i potpredsednik Demohriscanske stranke Srbije, tvrdi da Srbija ne zna sta hoce u svojoj juznoj pokrajini. Ona kaze da je Milosevicev rezim imao na Kosmetu naopaku strategiju, a da nova vlast nema ni takvu!
       Svedok: Milosevica vise nema u politici Srbije, sta je sada s Kosovom?
      Rada Trajkovic: Milosevic je drzao Srbe u izolaciji. Trazio je da ne saradjuju ni sa medjunarodnom zajednicom, ni sa kosmetskim Albancima. Incidenti su mu isli na ruku, jer je na taj nacin mogao sebe da pravda. Mislio je da ce se time ucvrstiti u centralnom delu Srbije i ubediti napaceni narod da mu medjunarodna zajednica zeli zlo. Ta strategija bila je naopaka, ali je postojala, a narod se nje cvrsto drzao. Sada nemamo strategiju, svi smo u pravu i niko nije u pravu, svi peru ruke i niko ni za sta nije odgovoran. A to nije dobro.
      S: Albanci su se plasili nove vlasti. A Unmik?
       R.T: Po dolasku Kostunice i nove Vlade Srbije, medjunarodna zajednica se nadala saradnji sa Srbima na Kosmetu, a bojim se da ta saradnja jos nije onakva kakva bi trebalo da bude.
      S: U cemu je problem - Srbi nece da saradjuju, nemaju inicijativu ili nemaju program?
      R.T: U svemu! Drzava, vec kontinuirano, ne zna sta hoce na Kosmetu. Medjunarodna zajednica je definitivno identifikovala Srbe kao zrtve i zeli da im pomogne. Ali, ona nece, umesto nas, da misli u cemu i kako treba da nam pomogne, nece da nam osmisljava zivot i da Beogradu pravi program o tome sta Srbi hoce na Kosmetu.
      S: Vi sve to vidite - odete kod Kostunice i sta mu kazete?
      R.T: Kad sam otisla kod Predsednika, htela sam da uspostavim dobru komunikaciju. Znate da smo u vreme Milosevica imali kosovopoljske Srbe, koji su doslovno nogom otvarali vrata kod predsednika Milosevica i diktirali politiku Beograda prema Kosmetu. Svi smo zeleli da dobijemo predsednika koji ce biti dostupan svim Srbima, sa razlicitim shvatanjem problema Kosmeta, ali sa jedinstvenim ciljem da se Kosmet i tamosnji narod ocuvaju kao deo Srbije. Svi smo hteli da imamo pristup kod Kostunice...
      S: Vi ste ga imali. Sta ste rekli?
      R.T: U razgovoru s njim odmah sam kazala da bih zaista volela da sada imamo drugaciji odnos. Da Srbi sa severa, koji su vecinom uz DSS, ne pomisle da su oni, u najmanju ruku, potpredsednici Jugoslavije, jer im je lider stranke predsednik. Da ne diktiraju kako ce se raditi, pa da ponovo dobijemo situaciju kakvu smo imali u vreme Milosevica. Ocekivala sam promenu ponasanja. Samim tim, mislila sam da cu imati otvorena vrata kod Predsednika. Neko vreme je to islo dobro, a zatim sam primetila da strategija koju sam zastupala vise nema prodju kod Kostunice.
      S: Kakva je sustina te strategije?
      R.T: Spreciti da Kosmet bude do Ibra, a od Ibra "Velika Albanija"! Bojim se da je u Beogradu pocela da zivi teorija o kojoj se javno ne govori - da Mitrovica, Leposavic i jos ponesto bude "interesantno za Srbiju", a da se sve ono sto je centralno Kosovo, sa trideset i vise hiljada srpskih stanovnika, sve ono sto znaci Kosovsko Pomoravlje, takodje sa trideset i nesto hiljada Srba, i sve sto znace Strpce i okolinu, vezuje uz zelju da Srbi otuda tiho nestanu.
      S: Razgovarali ste s Kostunicom. A sa Djindjicem?
      R.T: Djindjica smo videli na zajednickom sastanku sa Kostunicom i gotovo svim grupacijama Srba s Kosmeta, od onih iz bivseg rezima do gotovo svih koji su sada relevantni. Tadasnji stavovi Djindjica meni su bili veoma bliski. U sustini, svi su tada dobro govorili, ali to je bilo samo za trenutak.
      S: A u narednom trenutku?
      R.T: Posle tog prvog tenutka nije bilo jasnog stava o tome da li treba saradjivati sa medjunarodnom zajednicom, ili ne. A mi smo insistirali na tom stavu, jer Srpsko nacionalno vece vec saradjuje s medjunarodnom zajednicom i prisutno je u Privremenom administrativnom vecu i Privremenom savetu za Kosmet. Grupa Marka Jaksica apsolutno nije bila za saradnju, a grupa Olivera Ivanovica donela je projekat po kojem je trebalo saradjivati, ali ne u institucijama. Dakle, ni tamo, ni ovamo! Na kraju, imali smo i nase drzavno rukovodstvo koje, ni jednima ni drugima, nije reklo da jesu ili nisu u pravu. Bukvalno smo otuisli sa sastanka s konstatacijom da ce, kao i do sada, raditi kako ko hoce.
      S: Po tome, ispada da Srbi ni danas ne znaju sta ce s Kosmetom?
      R.T: Bojim se da je tako!
      S: Da li tom haosu doprinosi i Coviceva ideja o podeli Kosmeta?
      R.T: Ne - kakva podela, to je pretvrda formulacija za njegov stav! Mislim da na Kosmetu treba, pre svega, postovati realnost. Mi imamo dve realnosti i, ako me bude iko pitao, kazala bih da Albanci jesu preziveli tesko vreme na Kosmetu, ali smo i mi pod Albancima preziveli vrlo teske stvari. Realnost je da se Albanci boje Srbije, ali i da se Srbi boje Albanaca, pa bi zato voleli da imaju veoma decentralizovan Kosmet, u kojem ni jedna etnicka zajednica nece vladati onom drugom.
      S: Kako to postici?
      R.T: Decentralizovanjem Kosmeta. Tamo gde su Srbi vecina, treba da organizuju svoju vlast i da imaju svoj budzet, a da ucestvuju u odlucivanju u zajednickim strukturama na nivou Kosmeta. To je, trenutno, jedini nacin da opstanemo.
      S: To bi znacilo osnivanje enklava?
      R.T: Otprilike. Cak ne bih rekla da su to enklave, to je samo realnost na terenu. Zadovoljiti se funkcionisanjem u takvoj realnosti jeste surovo za srpsku zajednicu, jer se na neki nacin priznaje etnicko ciscenje. Ali, to je neophodno da bi se zaustavio proces iseljavanja Srba i da bi se organizovao njihov zivot.
      S: U kakvoj je vezi taj predlog sa ranijim predlogom o kantonizaciji?
      R.T: Albanci su mi ne jednom skupu kazali: "Ove enklave, koje vi sada imate, napravila je Srpska akademija nauka, i to je vasa stara zamisao koju sada sprovodite". Reagovala sam rekavsi da su srpske enklave napravili Albanci, a da je istoricar dr Dusan Batakovic predlozio projekat kantonizacije, koji nije bio u funkciji hegemonije Srba na tom prostoru. Naprotiv, to je bilo u funkciji sprecavanja rata na Kosmetu. Da je tada prihvacena kantonizacija, uopste ne bi doslo do sukoba Srba i Albanaca. Milosevicu to nije bilo prihvatljivo, ali mislim da bi, tada, Albanci taj predlog prihvatili.
      S: Medju Siptarima postoje politicka sporenja, ali oni, ipak, imaju jedinstvene zahteve. A mi?
      R.T: To je to! Meni je bilo veoma zao kada se, prilikom pisanja Ustavnog okvira za Kosovo, albanska zajednica pojavila sa nekoliko projekata, koje je ponudila medjunarodnoj zajednici. Nevladine organizacije, grupa pravnika, grupa politicara, nezavisni intelektualci, svi su ulozili mnogo energije da i nama pokazu koliko im je stalo do toga da osvoje taj prostor, koji nikada nije bio njihov. S druge strane, moja drzava nije imala ni parce papira sa definisanom zeljom u odnosu na Kosmet. Bojim se da ta strategija do danas nije dogovorena...
      S: Cime to objasniti?
      R.T: Razocarana sam, jer se bojim da neki sukobi u Beogradu ponovo odvlace paznju od Kosmeta, da se trosi energija na nesto sto ne doprinosi tako vaznom cilju.
      S: Zar u Beogadu ne postoji grupa strucnjaka koja se kontinuirano bavi Kosmetom? I pomaze vam?
      R.T: To bi bilo normalno u normalnoj drzavi i kod normalnih ljudi koji vode drzavnu politiku. Normalno bi bilo da imamo strateski centar, koji bi imao stav o tome da li je interes Srbije da u ovom trenutku uspostavlja ingerencije na celom Kosmetu i da zadrzi kod sebe celu tu nelojalnu albansku zajednicu. Ili je, mozda, bolje da pronadje nacin kako da zadrzi Srbe na Kosmetu, pa da poveze sa drzavom samo njih i delove teritorije koje oni kontrolisu. Da li zele Kosmet do Ibra, da li... A odgovora nema!
      S: Covic je najavio svesrpski razgovor o tome?
      R.T: Zato i mislim da u ovom periodu bezidejnosti i nedostatka strategije mnogo znaci pojava Nebojse Covica. Medjunarodna zajednica hoce kontakt s Beogradom, jer ne zna s kojom od podeljenih srpskih grupa sa Kosmeta moze da razgovara. To mi uliva nadu, jer sam shvatila da je Covic pragmaticno delovao na jugu. I sada ocekujem da ce imati konkretan projekat i za Kosovo.
      S: A ako Vlada Srbije nastavi da se bavi sopstvenom rekonstrukcijom?
      R.T: To bi bila tragedija. Po povratku iz Londona, znala sam da ce doci do mnogih problema unutar drzave i doslovno sam trazila da se formira tim koji ce se, nezavisno od svega, baviti samo problemom Kosmeta. Plasila sam se da nam svi drugi problemi ne odvuku paznju, pa da i dalje prolazimo onako kako prolazimo od dolaska nove vlasti.

OBAVEZNO POPISATI SRBE
I REGISTROVATI STRANKE

      S: Sta Srbi treba da urade sa izborima?
      R.T: Treba da naprave popis celog stanovnistva, onog koje je ostalo na Kosmetu i onog koje je proterano. Medjunarodna zajednica ne sme da prizna etnicko ciscenje i zato ima obavezu da vrati prognane Srbe. Nakon toga, treba pripremati biracke spiskove i registrovati stranke. Uspeli smo da se izborimo da stranke koje su registrovane u Beogradu treba samo da se prijave na Kosmetu, pa da i tamo deluju. Tu sansu ne smemo da propustimo. Treba raditi kao da cemo sigurno izaci na izbore, pa prebaciti loptu na medjunarodnu zajednicu.
      S: Sta bi se time postiglo?
      R.T: Dobili bi prostor da trazimo medije, organizaciju zivota, povratak proteranih, razjasnjenje sudbine kidnapovanih i mehanizme zastite Srba u institucijama. Bilo bi iluzorno da udjemo u institucije ako unapred znamo da cemo biti majorizovani. Prihvatam da na Kosmetu ima vise Albanaca nego Srba, ali ne prihvatam da u institucijama budem samo prisutna, a da moja rec nema realnu vrednost kad su u pitanju interesi moje zajednice, ili projekti od interesa za sve zajednice na tom prostoru.
      S: Da li bi Ustavni okvir zaista mogao da preraste u ustav?
       R.T: Ustavni okvir je privremen i on je sansa da se u narednom periodu Srbija priprema i bori za kvalitetno trajno resenje. To podrazumeva projekte koje medjunarodna zajednica razume.
KOSTUNICA MORA NESTO
DA OBJASNI MARKU JAKSICU

      S: U cemu je problem s Jaksicem i severnim Kosmetom?
      R.T: Nakon dolaska medjunarodne zajednice, nama je bilo jasno da moramo biti uz nju, jer necemo moci ni da otputujemo do centralne Srbije. Sever ima tu srecu da se oslanja na centralnu Srbiju i da normalnije funkcionise. Milosevic je negovao nerealnost po kojoj ta teritorija nije pod nadleznoscu Unmika. Medjunarodna zajednica je to izvesno vreme tolerisala, a poslednjom odlukom je definitivno uvela i Sever u protektorat. Dakle, tolerisanja vise nema.
      S: Da li to Jaksic shvata?
      R.T: Bojim se da ne!
      S: Ko to treba da mu objasni?
      R.T: Pa valjda njegov partijski predsednik, koji je i predsednik jugoslovenske drzave! Naravno, ukoliko i on ne misli isto.
KOSMET SE OKRECE DJINDJICU
      S: Isli ste kod Kostunice, zasto niste insistirali na razgovoru s Djindjicem?
      R.T: Pravo da Vam kazem, moj partijski lider, Vladan Batic, blizak je saradnik sa Djindjicem, pa se ideje razmenjuju. Smatram da je Djindjic vrlo pragmatican covek. Upocetku se sva administracija na Kosmetu bila okrenula prema Kostunici i trazila odluke od njega. U poslednje vreme, ta administracija se okrece prema Republici i prihvata da radi sa Djindjicem, upravo zbog njegove pragmaticnosti. Od njega stizu i inicijative i resenja, a ni jedno ni drugo do sada nismo imali.
NASI LEKARI CE VIDETI
MASOVNE GROBNICE SRBA

      S: Da li je neformalno, van vasih sednica, moguc razgovor sa albanskim liderima?
      R.T: Ne! Oni odbijaju svaki kontakt i saradnju. Evo koliko sam se borila da njihovi patolozi dodju u Beograd, da prisustvuju otvaranju masovnih grobnica i da sa nasim i lekarima medjunarodne zajednice rade na identifikaciji leseva. Oni su odbili da se, prvi put posle mnogo godina, sretnu srpski i albanski lekarai, da zajedno rade - nazalost, sa mrtvima, kad vec nisu tamo gde treba leciti zive. Njihova je politicka odluka bila da ne posalju lekare u Beograd.
      S: Ima li to veze sa ocekivanjem da ce na Kosmetu poceti otkopavanje grobnica sa lesevima Srba?
      R.T: Oni svakako nece moci da sprece srpske patologe da dodju na Kosmet i da rade na tome, jer ce to traziti medjunarodna zajednica.

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште