Mario Kalik SU�TINA GLOBALIZACIJE I ULOGA LEVICE Protesti protiv globalizacije odr�ani u �enovi povodom odr�avanja samita najrazvijenijih zemalja sveta ukazuju na globalni okvir me�unarodnih odnosa krajem 20. i po�etkom 21. veka. Taj okvir je obele�en dominacijom superkapitalizma u �ijem se sredi�tu nalaze SAD, NATO i transnacionalne korporacije kao centri politi�ke, vojne i ekonomske mo�i. Ovi centri su nosioci globalizacijskih procesa koji imaju za rezultat da najve�i deo dr�ava i privreda ima kolonijalni status, bez ikakve mogu�nosti da u skorije vreme iza�u iz tog krajnje podre�enog polo�aja. Su�tinu ovog poretka mo�da je najbolje izrekao D�ord� Kenan, �ef strate�kog tima u Stejt Departmentu do 1950. godine: �Mi imamo oko 50% svetskog bogatstva, a samo 6,3% stanovni�tva ... U ovakvoj situaciji ne mo�emo izbe�i zavist i prezir drugih. Na� najve�i zadatak u narednom periodu je da osmislimo oblik odnosa koji �e nam omogu�iti da zadr�imo ovu nesrazmernu poziciju ... Da bismo to ostvarili, moramo se osloboditi svih sentimentalnosti i sanjarenja i svu pa�nju usredsrediti na neposredne ciljeve Amerike ... Trebalo bi prestati raspravljati o nejasnim i nestvarnim ciljevima poput ljudskih prava, pobolj�anja �ivotnog standarda i demokratizacije. Uskoro �emo morati nastupiti neposredno s pozicije sile. Stoga, �to nam takve idealisti�ke parole manje smetaju, to bolje�. Iz ovog izve�taja najbolje se vidi da je osnovni cilj ameri�ke spoljne politike stvaranje neofa�isti�kog svetskog poretka utemeljenog na likvidaciji ljudskih prava, osiroma�enju i ukidanju demokratskih institucija u najve�em delu sveta. Ovi bazi�ni interesi ideolo�ki se prikrivaju globalizacijskom retorikom, odnosno parolama o za�titi univerzalnih ljudskih prava i osnovnih civilizacijskih vrednosti koje se zapravo poistove�uju sa ameri�kim interesima i vrednostima. Jo� je Vudro Vilson ameri�ku ulogu u svetu odredio kao �mesijansku� - Amerika ima obavezu, pa tako i pravo da svet oblikuje prema svojim vrednostima i interesima. Ne treba zaboraviti da je, slede�i takvu ideju, Bil Klinton rekao kako �mi napadamo Jugoslaviju da bi za�titili tamo�nje Albance od srpske ofanzive, da spre�imo �iri rat, da reafirmi�emo na�e vrednosti, da za�titimo na�e interese i unapredimo stvar mira�. Ovakvim tezama pridru�uje se stav Vorena Kristofera da �Amerika mora da predvodi...Ameri�ko vo�stvo(leadership-prim.aut.) je na� prvi princip i centralna lekcija ovog veka�, kao i stav Madlen Olbrajt da �nijedna nacija ne treba da bude ostavljena izvan globalnog sistema koji mi gradimo�. �ta je su�tina ovog �globalnog sistema� o kome govori M. Olbrajt? Su�tina je da bogati postaju jo� bogatiji, a siroma�ni jo� siroma�niji. To se posti�e preko me�unarodnih finansijskih institucija koje navodno treba da pomognu tzv. zemljama u razvoju, a zapravo ih dovode u polo�aj du�ni�kog ropstva tako �to slabe njihovu sirovinsku bazu i proizvodnu osnovu, �ine�i ih neprestano zavisnim od inostranih kredita. Kako druga�ije objasniti �injenicu da najsiroma�nije zemlje istovremeno imaju najve�e prirodne potencijale na svetu ako ne procesom nemilosrdnog iskori��avanja tih potencijala od strane najrazvijenijih zemalja? Uporedo s tim, siroma�nim zemljama se name�e obaveza da koriste tehnologiju razvijenih zemalja i da ostanu tr�i�te za plasman njihovih proizvoda. Tako bogatije zemlje u kontinuitetu izvla�e od siroma�nih mnogo vi�e nego �to u njih ula�u - surova eksploatacija i uni�tenje osnovnih ekonomsko-socijalnih prava najve�eg dela �ove�anstva nalaze se iza pompeznih pri�a o tranziciji i demokratizaciji. Jo� jedna karakteristika ovih trendova je neoliberalna strategija koja omogu�ava krupnim kompanijama i finansijskim centrima da u svojoj nezasitoj te�nji za profitom posluju potpuno slobodno, tj. nekontrolisani od strane dr�ave i time �ire dru�tvene zajedice. Istovremeno samo deset procenata svetskog kapitala ima nekakve veze sa proizvodnjom, odnosno sa stvaranjem novih radnih mesta. Kako ka�e Oskar Lafonten, biv�i �ef Socijaldemokratske partije Nema�ke i o�tar kriti�ar neoliberalnog modela kapitalizma, �sve ostalo je deo svojevrsnog kockarskog kazina. Vlasnici kapitala �pekuli�u na berzama i tako obezbe�uju sebi ogromne profite, a zaposleni u firmama �ijim akcijama se �pekuli�e nemaju od toga ama ba� nikakve koristi�. Tako �ekononomska globalizacija�, kako navodi dr Dejan Jovovi�, �rezultira u kulturnoj pusto�i i pogor�anju �ivotnih uslova, a internacionalizacija finansijskog sistema, sa njom povezana, vodi globalnoj manipulaciji �tednjom, cenama, valutama i bogatstvom svetskog stanovni�tva u korist sloja privilegovanih�. Zato je najve�i deo svetskog bogatstva skoncentrisan u vlasni�tvu te privilegovane manjine, na ra�un ve�ine stanovni�tva. Stoga ne �udi �to O. Lafonten zaklju�uje da �strahovito velika koncentracija prividne m�i u rukama male grupe ljudi ne mo�e doneti ni�ta dobro demokratiji�. A kakva je uloga levice u odnosu na ova globalizacijska kretanja? Njena uloga se sastoji u otporu takvom ure�ivanju socijalnih i ekonomskih odnosa me�u ljudima i dr�avama. Taj otpor mora biti globalan i jedinstven, jer su takvi i centri mo�i koji upravljaju svetskim privrednim i politi�kim procesima. Pokret otpora protiv globalizacije postaje sve masovniji i radikalniji, �to najbolje pokazuju poslednje demonstracije u �enovi. U tim protestima se za�inju jedan svet i kultura koji su alternativni u odnosu na postoje�i kapitalisti�ki poredak i predstavljaju njegovu radikalnu kritiku i negaciju. Sve progresivne organizacije kao i sve dr�ave koje dr�e do svoje ravnopravnosti i nezavisnosti moraju da se pove�u u jedinstven i odlu�an front protiv interesa globalnog kapitalizma i hegemonizma kako bi se spasili �ivoti ogromnog broja ljudi kojima preti uni�tenje ukloliko se ovaj trend nastavi. To va�i i za Socijalisti�ku partiju Srbije koja je ve� u�inila zna�ajne korake u tom pravcu, preko brojnih kontakata sa progresivnim pokretima iz celog sveta i foruma posve�enih razornom delovanju transnacionalnih organizacija kao nosioca globalizacije. Zato postoje samo dva puta koji su pred nama - put otpora koji je put slobode ili put integrisanja u globalni sistem o kome govori M. Olbrajt, a to je put ropstva. Iluzija da je mogu�e integrisati se u postoje�i evroatlantski ekonomski i politi�ki poredak a istovremeno sa�uvati dr�avni suverenitet, nacionalno dostiojanstvo i materijalno blagostaje najopasnija je iluzija. To se najbolje vidi na primerru biv�ih isto�noevropskih zemalja, a u poslednje vreme i na�e zemlje, koje su sve u�inile �to se od njih tra�ilo, a zauzvrat su dobile potpuni gubitak politi�ke samostalnosti i dostojanstva i naglo osiroma�enje. Stoga je osnovni zadatak SPS-a kao najve�e levi�arske organizacije u na�oj zemlji upravo borba protiv eksponenata globalizacije oli�enih u predstavnicima sada�nje vlasti kako bi se spre�ilo krajnje propadanje na�eg naroda i dr�ave. http://www.sps.org.yu/index-ie.htm NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
