Biznis, ali fer...
U svim ameri�kim bazama �irom sveta oko trideset odsto personala je iz redova lokalnog stanovni�tva. S obzirom da su pomenuti objekti izgra�eni u blizini malih naselja i gradova, priliv ameri�kog novca koji sti�e u ruke par hiljada zaposlenih u bazama ima i te kako vidljiv efekat na lokalne bud�ete
Autor: Branimir Gaji�
Kada
su posle Drugog svetskog rata SAD po�ele da razme�taju svoje trupe po celom
svetu, naj�e��e na teritorijama zemalja koje su bile na pora�enoj strani, bio je
to po�etak novog �ivota za mnoga do tada anonimna mesta i gradove. Male varo�ice
su sa sme�tajem ameri�kog vojnog personala u improvizovanim bazama na njihovoj
teritoriji postale lokacije �ija su imena u narednim decenijama dobila skoro
legendarni prizvuk - italijansko selo Avijano ili mesto Ram�tajn u
Nema�koj.
Hiljade ameri�kih vojnika i oficira su bivali raspore�eni na
du�nosti po novoformiranim garnizonima koji su se u po�etku naj�e��e sastojali
od improvizovanih baraka i �atora. Me�utim, vrlo brzo su male kolonije razbacane
oko aerodroma i starih postrojenja Tre�eg rajha i Musolinijeve Italije, postale
povezane u sistem ogromne vojne ma�ine SAD �iji su kapaciteti zami�ljeni da se
prostiru preko cele zemaljske kugle. Umesto �atora i baraka po�ele su brzo da se
grade moderne piste, radarski kompleksi i �itavi stambeni blokovi oko njih. Ve�
po�etkom pedesetih godina, u jeku hladnoratovske krize, SAD imaju preko pedeset
velikih i jo� stotinak manjih baza �irom sveta, �ak i na Severnom i Ju�nom polu.
Do danas, najve�i broj ih je ostao u Nema�koj, Italiji i Japanu.
Otpo�injanje aktivnog delovanja svake od baza nije moglo da bude bez
uticaja na okolinu u kojoj su bile sme�tene. Doju�era�nji neprijatelji,
Amerikanci su vrlo brzo u svoje vojne aktivnosti morali da uklju�e i lokalno
stanovni�tvo. Potreba za jeftinom radnom snagom koja bi obavljala po�etne
gra�evinske radove, a kako bi baza za�ivela i neke vrste usluga, pa �ak i
slu�beni�kog posla, najbolje je mogla da se realizuje dogovorom sa vladama
mati�nih zemalja tako �to bi u nabrojane poslove bilo uklju�eno i doma�e
stanovni�tvo. Procene vojnih krugova SAD su bile da ta vrsta uklju�ivanja doma�e
radne snage ne�e mo�i da bilo kako ugrozi bezbednost postrojenja, a da �e
zna�ajno smanjiti bud�etske tro�kove. S druge strane, ratom izmu�enom
stanovni�tvu Evrope svaki dolar koji je mogao da se tako zaradi bio je od
presudne va�nosti.
Ta je
praksa preostala tako da i danas u svim bazama SAD otprilike trideset odsto
personala je iz redova lokalnih stanovnika. Pomenuti Avijano u Italiji koji
predstavlja jednu od najve�ih avio-baza ameri�kog vazduhoplovstva na svetu (van
SAD) pored 3.400 pripadnika vojnog personala zapo�ljava i dodatnih 1.100 civila
iz samog mesta. U vazduhoplovnoj bazi Ind�irlik u Turskoj pored 2.500 �lanova US
Air Force radi i 670 turskih civila, dok u mestu Ram�tajn, Nema�ka, u tamo�njoj
AB (Air Base) deluje 12.900 uniformisanih �lanova i 3.600 nema�kog pomo�nog
osoblja. S obzirom da su pomenuti objekti izgra�eni u blizini malih naselja i
gradova, priliv ameri�kog novca koji sti�e u ruke par hiljada zaposlenih u
bazama ima i te kako vidljiv efekat na lokalni bud�et.
Osim otvaranja radnih
mesta, svaka velika baza je potro�a� na svoj na�in. Vojno osoblje u najve�em
broju slu�ajeva sa sobom dovodi i porodice, pa se tako de�ava da, pored par
hiljada ljudi koji �ine osoblje, u bazi ili oko nje �ivi jo� nekoliko hiljada
�ena i dece. Pomenuti Ram�tajn va�i za najbrojniju ameri�ku zajednicu u
Nema�koj: u ovom gradi�u �ivi ukupno 43.000 oficira, vojnika i �lanova njihovih
porodica. Veliki broj njih ne �ivi unutar baze ve� iznajmljuju ku�e i stanove u
mestu �to predstavlja zna�ajan finansijski priliv za grad. Mada su Amerikanci
naviknuti da ve�inu svojih stambenih potreba zadovoljavaju preko kataloga
kompanija razvijanih specijalno za vojno snabdevanje �to zna�i da u lokalnim
naseljima naj�e��e ne kupuju name�taj, ode�u i, u velikom broju slu�ajeva, �ak
ni hranu, ipak preostaje jo� nekoliko oblasti u kojima �lokalci� dodatno
profitiraju. To su najpre sportske aktivnosti i tereni, turisti�ke ponude,
restorani i odre�ene vrste prodavnica i zabavni programi.
Druge
velike stavke poput telefonskih ra�una, struje i kori��enja zemlji�ta, ameri�ka
vlada reguli�e druga�ijom vrstom ugovora sa zemljom doma�inom pa se sa te strane
ne o�ekuje vidljivi dnevni ekstraprofit od ugo��avanja neke vrste baze. Ali, od
karaktera vojnog postrojenja i politi�kog i kulturnog razvoja zemlje-doma�ina
umnogome zavisi i visina ekonomskog prihoda koji se ostvaruje takvim aran�manom.
Osim veli�ine baze i njenog strate�kog zna�aja �to, sasvim logi�no, odre�uje
visinu nadoknade koju Va�ington daje odre�enoj dr�avi na �ijoj teritoriji bazira
svoje armijske, vazduhoplovne ili mornari�ke kapacitete, onaj manji sektor koji
se ti�e potro�nje osoblja baze i dobiti regiona u kome su sme�teni najvi�e
zavisi od okoline u kojoj se nalaze i sadr�aja koje im ta sredina nudi. Baza
�Bondstil� na Kosovu je egzemplar garnizona sme�tenog u lo�im uslovima i u
sredini na niskom civilizacijskom nivou pa je tako �itav kamp osmi�ljen kao
�enclosed circuit�, odnosno, samodovoljni objekat koji mo�e da funkcioni�e bez
ikakvog kontakta i komunikacije sa okolinom. Celokupno snabdevanje �Bondstila�
vr�i se iz magacina u Evropi i vojno osoblje tamo locirano ne nabavlja ni�ta od
albanskog stanovni�tva u �ijoj blizini je sme�teno. Tako�e, svi prate�i sadr�aji
na kojima u visoko razvijenim zemljama doma�ini najvi�e zara�uju, u �Bondstilu�
su, u minimalnoj verziji, sme�teni unutar baze jer �napolju� osim javnih ku�a i
uli�ne prostitucije nema vi�e ni�eg za relaksaciju i lak�e podno�enje te�kog
posla.
Donekle
sli�na situacija je i u Turskoj gde osim velikog Ind�irlika, SAD imaju jo� jedan
manji kapacitet u gradu Izmir. Tamo�nja situacija je specifi�na jer u Izmiru ne
postoji konkretna baza ve� je osoblje razme�teno po nekoliko zgrada u samom
mestu i pored nekoliko svojih objekata. Ovaj e�alon, iako zvani�no klasifikovan
kao �vazdu�na postaja�, najverovatnije se bavi elektronskom �pijuna�om na
nekoliko radara postavljenih u blizini grada. Oko 1.700 Amerikanaca je
raspore�eno po Izmiru gde �ivi u desetak iznajmljenih velikih stambenih
vi�espratnica ali prema internim uputstvima, ne kre�u se puno po gradu i umesto
toga preporu�uje im se da svoje odmore i slobodno vreme provode na nekim drugim
lokacijama.
Pokreti
koji protestvuju ispred baza tra�e�i njihovo ukidanje i koji postoje u svim
zemljama doma�inima, neretko svoju snagu crpe iz incidenata koji se povremeno
de�avaju unutar nekog od tih postrojenja ili van njih, sa u�e��em vojnog osoblja
tu stacioniranog. Jedan od naj�uvenijih incidenata koji je posledi�no doveo do
ukidanja razme�taja ameri�kih avio-jedinica u �paniji bio je sudar u vazduhu dve
letelice koji se odigrao 1966. godine. Bombarder B-52 koji je bio na patrolnoj
misiji imao je koliziju sa aviotankerom KC-135 nakon �ega su se oba aviona
sru�ila u more ispred same obale. B-52 je poleteo iz SAD ali je tanker bio
stacioniran u lokalnoj bazi Moron koju je u to vreme koristio USAF, zbog �ega je
u ruti leta bombardera bilo planirano da dospe nad �paniju. Sam udes ne bi bio
naro�ito va�an da u trupu B-52 nisu bile sme�tene �etiri hidrogenske bombe koje
su pale zajedno sa letelicom. Tri su ostale unutar olupine dok je �etvrta
nestala u moru i nakon opse�ne potrage na�ena je tek dva i po meseca kasnije. Da
su bombe eksplodirale, ili bar samo jedna od njih, a �to se �udom nije desilo,
�panija bi pretrpela katastrofu od koje se nikada ne bi oporavila. Nakon tog
doga�aja Franko je insistirao da se ameri�ki avioni izmeste iz �panije i umesto
toga do danas je tamo ostala samo velika pomorska baza Roka koja je sidri�te
�este flote SAD.
Na
jednom aeromitingu u bazi Ram�tajn 1989. godine tokom nastupa italijanske
avijati�arske akro-grupe do�lo je na maloj visini do sudara dva aviona koji su u
plamenu pali na publiku, i tom prilikom je poginulo preko dvadeset ljudi. Tako�e
i ostali padovi aviona koji se povremeno de�avaju u blizini baza pri�injavali su
�tetu objektima na zemlji i ponekad i pogibije stanovni�tva.
Sa druge
strane, Japan potresa ve� tre�a velika afera silovanja koje su izvr�ili ameri�ki
vojnici stacionirani u tamo�njim bazama. Prilikom jednog silovanja �rtva je bila
�etrnaestogodi�nja devoj�ica, ali tek je u poslednjem slu�aju japanskom sudu
dopu�teno da preuzme postupak, �to je presedan. Umesto toga, prethodno su
ameri�ki vojni sudovi vodili istragu i prili�no blago ka�njavali svoje vojnike
koji bi po�inili zlo�in. Silovanja su bele�ena i na Kosovu a posebno je upam�eno
kada je jedan ameri�ki narednik napastvovao i ubio dvanaestogodi�njakinju
Albanku. Zbog �elje da taj incident ne dovede do reakcije albanske populacije na
Kosovu i time ugrozi boravak NATO vojnika, ameri�ki vojni sud je u ovom slu�aju
doneo presudu kojom je ubicu osudio na do�ivotni zatvor.
Svesni �injenice da
mnogo lokalnog stanovni�tva ne gleda blagonaklono na njihove baze, ameri�ka
administracija je u oba ova slu�aja primenila neuobi�ajeno stroge mere koje
treba da poka�u da se ne radi o bezobzirnim okupatorima ve� o �dobronamernim�
saveznicima, da poprave imid� ameri�kog prisustva u regionu i smanje tenzije
koje uvek postoje.
Protivnici i grupe koje protestvuju ispred baza tra�e�i njihovo zatvaranje �esto tvrde da su sami ameri�ki vojnici bahati, neobrazovani i nespremni da prihvate lokalne obi�aje prema kojima imaju indiferentan ili �ak nipoda�tavaju�i stav. Pored toga, tvrdi se i da prisustvo vojske pored neke oblasti pove�ava rast prostitucije i crne berze, za �ta je Kosovo najbolji primer.
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
