Title: Message
Vojislav Ko�tunica: Ili postoji podr�ka organizovanom kriminalu, ili oni koji su najodgovorniji za borbu protiv kriminala nisu sposobni

Ne mo�emo dalje bez promena u Vladi Srbije

Kriza u DOS dosegla je vrhunac „slu�ajem Gavrilovi�“, ali se stekao utisak da je informacija o sprezi kriminala i nekih ljudi iz Vlade, koja je potekla iz kabineta predsednika SRJ, ostala na nivou uop�tene kritike, �to je izazvalo burne reakcije iz Vlade i definitivno podelilo DOS na Ko�tuni�ino i �in�i�evo krilo.

Predsednik SRJ i DSS Vojislav Ko�tunica, tim povodom, u razgovoru za „Blic“ ka�e:

- Za mene je bitna �injenica da se desila jedna stvar koja bi zaista morala da privu�e ozbiljnu pa�nju javnosti i otvorila pitanje odgovornosti Vlade ili pojedinih ministarstava. Svaka vlada ima izvesno vreme da se doka�e, a kritika svake vlade u demokratskim uslovima mora biti nemilosrdna. Postoje primeri takozvane objektivne odgovornosti vlade, kad nije potrebno da se doka�e neposredna veza izme�u ne�ega �to je vlada uradila, a �to je proizvelo �tetu u dru�tvu, jer tada sama vlada preuzima odgovornost za �tetne posledice. To su primeri tragi�nih saobra�ajnih udesa, kada resorni ministar podnosi ostavku. Ovde se, me�utim, desilo ne�to drugo i mnogo ozbiljnije. �ovek koji je pripadao Resoru dr�avne bezbednosti, koji se nalazio na odgovornim funkcijama, koji je imao vi�e nego zapa�enu karijeru, koji se svojom voljom povukao iz slu�be, koji je, umesto da pokuca na vrata odre�enih ministarstava, pokucao na vrata predsednika republike. Skrenuo je pa�nju na ne�to �to je i javnosti bilo vi�e nego dovoljno poznato. �injenica je da kriminalitet nije suzbijen, da je u porastu, da ima veze, po ocenama javnosti, izme�u pona�anja pojedinih segmenata dr�avnog aparata i mafije, kriminala i pojedinih klanova.

Gavrilovi� je rekao i ne�to vi�e nego �to je javnosti poznato. S druge strane, kad takav �ovek govori i o onome �to je javnosti poznato, njegove re�i imaju posebnu te�inu, jer je on �ovek „iznutra“. Umesto da se uva�e �injenice da u Srbiji ima kriminala, sve da Gavrilovi� i nije do�ao u Palatu federacije, da postoje politi�ka ubistva, da nisu rasvetljena ni ona pre ni ona posle 5. oktobra, izveden je zaklju�ak da je problem u tome �to se govori o odgovornosti Vlade. Me�utim, Vlada se mora suo�iti sa odgovorno��u, s te�kim re�ima, ali je bolje da se i sama preispita, nego da odgovornost prebacuje na druge. Zanemaruje se da je ubijen jedan �ovek, da je ubijen posle dolaska u kabinet predsednika republike. Tako je sporedno postalo glavno, ali to ne mo�e da prikrije �injenicu da u Srbiji ima kriminala. Oni koji su nosioci vlasti u Srbiji, a i DSS je do pre neki dan bio u Vladi, moraju snositi odgovornost za te pojave.

Postoje dve mogu�nosti da se objasni �irenje kriminala u Srbiji. Ili postoji nekakva podr�ka od pojedinaca iz dr�avnog aparata organizovanom kriminalu, ili oni koji su najodgovorniji za borbu protiv kriminala i korupcije nisu sposobni. Bez obzira �ta je posredi, otvara se pitanje odgovornosti. Na�alost, to pitanje se u javnoj debati pretvorilo u pitanje neodgovornosti Vlade, a videli smo u proteklom periodu kakve su bile posledice neodgovornih vlada.

Premijer �in�i� i pojedini ministri insistiraju na dokazima.

- Sadr�ina razgovora koji su u kabinetu vo�eni sa Gavrilovi�em saop�tena je jedinom nadle�nom mestu, a to je republi�ki javni tu�ilac. Ni�ta van toga iz kabineta nije iza�lo.

Da li u onome �to je saop�teno javnom tu�iocu postoje elementi da on pokrene istragu po slu�benoj du�nosti?

- To �e on sam da odlu�i, da proceni koji su to elementi za pokretanje istrage.

Da li su u izve�taju tu�iocu spominjana neka konkretna imena kad je re� o kriminalu?

- Bilo je nekoliko imena, ali ti ljudi su se ve� na drugi na�in do sada pominjali u javnosti. Ilustracije radi, bilo je ukazivanja na nekoliko ljudi koji su nosioci te pojave.

Koincidencija dolaska Gavrilovi�a u kabinet, onoga �to je rekao, i njegovog ubistva izazvala je razli�ite komentare u javnosti. Pre dva dana ministar policije Du�an Mihajlovi� je izjavio da DB nikoga ne prislu�kuje i da ste odbili da ljudi iz srpskog MUP pregledaju va� kabinet. Da li ste ikada pomislili da vas neko prislu�kuje?

- Prislu�kivanjem se ne mora baviti samo Slu�ba dr�avne bezbednosti, ve� i pojedinci. Tehnika je uveliko napredovala. Ukoliko DB nije u stanju da spre�i tu pojavu, a ona jeste nezakonita, onda odre�ene slu�be MUP tako�e ispoljavaju nesposobnost. Pre izvesnog vremena je u jednom nedeljniku i na sajtu jedne beogradske radio-stanice osvanuo navodni transkript razgovora koji smo vodili ja i gospodin �in�i� uo�i Milo�evi�evog hap�enja i izru�enja Hagu. Taj transkript je neautenti�an, ali se pojavio kao transkript razgovora �to je jo� jednom ukazalo na mogu�nost prislu�kivanja telefonskih razgovora. Transkript je skinut sa sajta kad je sa odre�enog mesta upozoreno da razgovori predsednika SRJ i predsednika Vlade ne mogu biti prislu�kivani.

Prislu�kivanjem mo�ete do�i i do ne�ega �to je autenti�no, ali da se mo�e iskoristiti kao osnova za razli�ite konstrukcije.

Da li se kriza u DOS mo�e re�iti na sednici Predsedni�tva i kakav je kompromis mogu�?

- Svaka politi�ka odluka, posebno zbog okolnosti u kojima se zemlja nalazi, mora se dobro odvagnuti i mora biti pra�ena jednim razlo�nim kompromisom. Me�utim, postoji samo jedna vrsta kompromisa na koji ni DSS ni ja li�no nismo spremni, a to je kompromis sa neistinom. U okviru svega ostalog se problem mo�e re�avati, ali se ne mo�e pre�i preko ne�ega �to je istina. Ne mo�e se pre�i ni preko ne�ega �to je su�tinska potreba, a to je odgovornost pojedinih ministarstava i Vlade. To pitanje se mora otvoriti i o njemu se mora razgovarati. Uostalom, zar ministar unutra�njih poslova nije izjavljivao da �e da podnese ostavku ako se brzo ne re�e slu�ajevi ubistva �uruvije, Ibarske magistrale, otmice Ivana Stamboli�a i Mi�kovi�a... U poslednje vreme desila su se nova ubistva. Kao da su ministarstvo i Mihajlovi� poku�ali da krenu jednom neobi�nom logikom, da je lak�e re�iti stare slu�ajeve, nego nove ili neke jo� starije, �to prosto nije ta�no. Najlak�e je re�iti nove slu�ajeve ubistva, kao �to je ubistvo Momira Gavrilovi�a, a ako ne mo�e da se re�i, neko treba da snosi posledice.

S obzirom na stavove „druge strane“, izgleda da je kompromis malo verovatan.

- Uvek sam davao prednost i mislim da je to najbolje za SRJ, reforme, regulisanje na�ih odnosa sa svetom da se re�i ustavno pitanje. Za mene je logi�an redosled - prvo ustav, onda izbori. Sve drugo stvara probleme i dovodi do krize. Zato je bitno da se povede rasprava o sprovo�enju reformi ili o kriminalu, da se stvore uslovi za razgovor koji ne prejudicira ishod, ve� da sama rasprava iznedri re�enje koje je za zemlju najbolje. Me�utim, ima ljudi koji se pla�e i same rasprave ili bilo kakve upitanosti o kvalitetu rada Vlade, odnosno pojedinih ministara. To nije dobro, jer nas vra�a u vremena kada su se zakonima �titili lik i delo pojedinih li�nosti ili pojedinih institucija.

Gde je izlaz iz svega toga?

- To �e pokazati rasprava. Ho�u da verujem da �e ono �to je razlo�no prevagnuti. Nije mogu�e nastaviti dalje bez bilo kakve promene u Vladi Srbije i u njenom delovanju. Ne�to se mora promeniti, ali poku�ajmo kroz raspravu u DOS ili u Skup�tini da do�emo do toga �ta je to �to bi trebalo da promenimo, �to �e omogu�iti da se proces reformi, koji je negde u samom za�etku, negde ni u za�etku, nastavi i da se otvori proces presecanja korena korupcije i organizovanog kriminala. Samo tako Jugoslavija i Srbija mogu da postanu, i na delu, nosioci demokratskih promena.

Spomenuli ste raspravu u Skup�tini. Da li to zna�i da ra�unate na glasove SPS i SRS ukoliko bi se i�lo na izglasavanje nepoverenja Vladi?

- Ne, nismo razmi�ljali o stavljanju na dnevni red izglasavanje nepoverenja Vladi. Razmi�ljali smo o odgovornosti, a o tom pitanju se mo�e raspravljati na vi�e na�ina. Ne mislim da je rasprava o nepoverenju Vladi najbolji na�in da se re�i problem, s obzirom na �ire posledice takvog poteza. Namera je da se kroz odgovaraju�e institucionalne forme, anketne odbore ili odgovaraju�a skup�tinska tela, koja bi se bavila borbom protiv kriminala i korupcije, te pojave spre�e.

Spoj diletantizma i neodgovornosti

Nenad �anak vas je optu�io da ste planirali vojni pu�. Niste reagovali.

- Nisam osetio potrebu da reagujem, jer je mali broj onih koji bi osetili potrebu da odgovore na takve izjave. Pojava Nenada �anka i njegove izjave predstavljaju zanimljiv spoj diletantizma i neodgovornosti. Jedno i drugo se sjajno spojilo, uz dobro znanu naganja�ku komunisti�ku retoriku. Sve to zajedno apsolutno nema veze sa istinom. http://blic.gates96.com/

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште