EVROPSKI STRUCNJAK ZA BEZBEDNOST U INTERVJUU "POLITICI"
Nema pravih tajni
Prof. Dejvid Grinvud, direktor istrazivanja u Centru za evropske bezbednosne studije
iz Groningena (Holandija), ocenjuje da ni tragedija u SAD nece dovesti do ponovnog
obavijanja bezbednosnog sektora "velom tajni". - Civilna kontrola nad ovim sektorom,
naime, jedno je od najvaznijih dostignuca savremene demokratije
- Mala je verovatnoca da se u Evropi dogodi nesto slicno onome sto se 11. septembra
dogodilo u SAD. Glavni cilj teroristickog napada na SAD je, naime, bio da se pokaze
njena ranjivost, da se razotkrije slabost najvece vojne sile na svetu. Rusenje
oblakodera po Evropi, u tom smislu, ne bi imalo istu simboliku. Mada, nije iskljuceno
da pojedine teroristicke grupe, posto su uvidele koliki je uticaj ovakvih njihovih
akcija, zakljuce da bi na taj nacin najbolje privukli paznju svetske javnosti za svoje
ciljeve - kaze Dejvid Grinvud, direktor istrazivanja u Centru za evropske bezbednosne
studije iz Groningena (Holandija), profesor na Ceskoj Vojnoj akademiji u Brnu i na
Univerzitetu za nacionalnu i svetsku ekonomiju u Sofiji.
Prof. Dejvid Grinvud
U ekskluzivnom razgovoru za "Politiku", prof. Grinvud - koji je u Beogradu odrzao
predavanje o ulozi zakonodavstva u kontroli bezbednosnog sektora - istice da ce
Amerika sasvim izvesno znacajno povecati troskove za razvoj i obezbedivanje vrhunske
obavestajne tehnologije, dok ce sa druge strane verovatno suziti prostor za slobodni
protok svih informacija koje bi mogle da je (ponovo) ucine ranjivom. Naime, nema
dvojbe oko toga da je avionski napad terorista na Njujork i Vasington bio iznenadenje
za americke obavestajce i zatekao nespremnim idejne tvorce svih mogucih scenarija
"invazije na SAD", uveren je Grinvud.
Nuzna preispitivanja
- Ono sto predstoji Amerikancima, sigurno ce uraditi i njihove kolege u Evropi, a to
je detaljno preispitivanje namene, obima i nacina koriscenja sredstava namenjenih
odbrani. Cinjenica je, medutim, da na ovom stepenu postignute transparentnosti svih
poslova vezanih za pitanja (nacionalne) bezbednosti tesko da ce biti moguce vratiti se
"korak natrag". Drugim recima, jedna od najvaznijih tekovina savremene demokratije je
civilna kontrola bezbednosnog sektora i javni uvid u rad policije, vojske i sluzbe
nacionalne bezbednosti i slabo je verovatno da ce taj rad odjednom postati obavijen
velom tajni. Malo je ostalo dokumenata sa oznakom "strogo poverljivo" i oni se,
prakticno, odnose uglavnom na ogranicenu oblast operativnih aktivnosti - objasnjava
prof. Grinvud.
Uostalom, dodaje, kad se ovaj sektor ne bi stalno drzao pod prismotrom javnosti, brzo
bi postao inertan, introvertan pa i korumpiran, sto dobro pokazuju primeri
nedemokratskih, autoritarnih rezima.
Kljucna uloga skupstina
- Upravo protiv takvog nasleda se bore drustva u tranziciji, zeleci da prihvate
"zapadni model". Kako ce to uciniti , naravno, razlicitoje od zemlje do zemlje, ali
osnovni principi i najcesce prepreke su uglavnom svuda isti. Naime, kljucna slabost
demokratije, potreba da se pomiri postovanje suverene "volje naroda" na jednoj strani
i prakticne potrebe da se efikasno vlada na drugoj, ucinile su nezamenljivom ulogu
predstavnicke skupstine kojoj su sef vlade i ministri odgovorni za sve sto rade. Sami
parlamentarci, naravno, moraju biti sposobni (odnosno, osposobljeni) da ponesu
odgovornost za kontrolu izvrsne vlasti, da osiguraju da ona radi "za narod" -
naglasava prof. Grinvud.
Izabrani predstavnici naroda, dakle, moraju da obezbede efikasni nadzor nad izvrsnom
vlascu u svim oblastima, od formulisanja politike, planiranja i programiranja, pa do
budzetiranja. Postoje delotvorni nacini kako da to postignu, i upravo o njima je prof.
Grinvud govorio pred saveznim i srpskim parlamentarcima na seminaru pod nazivom
"Parlamentarna kontrola bezbednosnog sektora".
- Centar za evropske bezbednosne studije iz Holandije napravio je trogodisnji program
"Demokratska kontrola u jugoistocnoj Evropi: program za poslanike i strucne saradnike
parlamenata" koji uz pomoc nacionalnih partnera (u ovom slucaju je to beogradski
Institut za evropske studije) sprovodi u Jugoslaviji, BiH, Albaniji, Bugarskoj,
Rumuniji, Hrvatskoj i Makedoniji. Cilj je programa da se parlamentarcima u regionu
pomogne da ovladaju znanjem i vestinom uz pomoc kojih ce efikasno da ostvaruju
kontrolu nad radom vlade u sektoru bezbednosti.
Ono sto mislim da bi trebalo podvuci je da vojska, policija i ostali koji rade u
bezbednosnom sektoru moraju shvatiti da je sve to i u njihovom interesu. Jer, ako
postoji javni uvid u njihove aktivnosti i planove, onda mogu da racunaju i na podrsku
te javnosti. Ukoliko pokusaju da zadrze informacije, kad im zatreba podrska nailazice
na otpor i nepoverenje - istice Grinvud.
Aleksandra Mijalkovic
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]
T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================
<<01_0701.jpg>>
