OSUDITI TERORIZAM NA DELU, A NE NA RECIMA 13.9.2001.
10:44
 
 CIVILIZOVANI SVET DUZAN JE DA OSUDI TERORIZAM NA DELU, A NE NA RECIMA
(Moskva, RIA "Novosti"- ponuda za DANAS) 

U podne 13. septembra Rusija je minutom cutanja odala postu zrtvama
teroristickih akata, koji su izvrseni 11. septembra u gradovima Amerike.
Specijalni ukaz s tim u vezi izdao je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Ulaz u americku ambasadu u Moskvi zatrpan je cvecem, zapaljenim svecama
i ikonama, koje su ovamo doneli Moskovljani zaleci zrtve teroristickih
akata izvrsenih u Njujorku, Vasingtonu i Pitsburgu. U americku ambasadu
telefoniraju Rusi nudeci svoju krv za postradale. Saradnici ambasade
upucuju ih na Crveni krst i Ministarstvo za vanredne situacije.
Predsednik Putin i ruski politicari svih ideoloskih orijantacija osudili
su teroristicki akt medjunarodnog terorizma u SAD. Vladimir Putin je
uputio telegram saucesca predsedniku SAD Dzordzu Bussu. Vlada i ministri
Rusije ponudili su Drzavnom departmentu SAD svoju pomoc u otklanjanju
posledica teroristickih akata. Ruske specijalne sluzbe su po svojim
kanalima pocele prikupljati informacije koje bi pomogle americkim
kolegama da otkriju zlocince. I obicni ljudi, a ne samo politicari,
izrazavaju iskrenu podrsku Amerikancima na koje se srucila nesreca. I
nije stvar toliko u tome sto se saosecanje, prezivljavanje tuge sa
drugima i pruzanje pomoci u teskim trenucima smatra nacionalnom odlikom
ruskog karaktera. Rusi, od kojih se mnogi ne slazu sa medjunarodnom
politikom SAD, od kojih su mnogi bili ozlojedjeni zbog bombardovanja
Jugoslavije i koji se ni danas ne mire zbog udara po Iraku, ipak ne
osecaju zluradost povodom tragedije koja se desila Americi. Pre dve
godine, septembra 1999. godine, prestonica Rusije dozivela je isto tako
monstruozne teroristicke udare, kada su dignute u vazduh dve stambene
zgrade na Ulici Gurjanova i Kassirskom putu. Nesto kasnije, odjeknula je
eksplozija u neposrednoj blizini stambene zgrade u Volgodonsku
(Povolozje), a zatim je dignuta u vazduh zgrada u Kaspijsku (Dagestan).
U tim teroristickim aktima poginulo je oko 500 ljudi. Ti teroristicki
akti u jesen 1999. godine posluzili su kao jedan od razloga za
otpocinjanje antiteroristicke operacije federalnih snaga u Ceceniji,
oznacili pocetak druge cecenske kampanje. I u vreme prve cecenske
kampanje 1994 - 1996. godine, i posle 1999. godine, predsednici Rusije
Boris Jeljcin i Vladimir Putin pokusavali su da ubede svetsko javno
mnenje, kome ton daje Zapad, da je u Ceceniji stvoreno zariste
medjunarodnog terorizma i da je Rusija danas objekat njenog usmerenog
napada. Da antiruske vojne akcije u Ceceniji finansiraju medjunarodne
ekstremisticke islamske organizacije, da one imaju dalekosezne ciljeve i
da njihovo delovanje ne predstavlja opasnost samo po Rusiju, nego i
Evropu, i citav svet. Medjutim, ti apeli nisu nailazili na saosecanje.
Zapad je optuzivao Rusiju za prekomernu upotrebu sile, aludirao da je
podmetanje eksplozija, toboze, organizovala Federalna sluzba
bezbednosti, dok je teroristicko delovanje nazivao
nacionalno-oslobodilackom borbom cecenskog naroda. I akcija sa hiljadama
talaca koje je banda cecenskog teroriste Ssamila Basajeva zatocila u
bolnici grada Budjonovska juna 1995. godine nije naisla na masovnu osudu
u svetu, vec je ponegde izazvala osecanja zluradosti i zadovoljstva zbog
ponizenja koje prezivljava Rusija. Predstavnici Drzavnog departmenta SAD
primali su na razgovore predstavnike cecenskih terenskih komandira, koji
su sebi zaradjivali za hleb otimanjem talaca i trgovinom njima, dok su
im solidne evropske organizacije ustupale tribine na svojim forumima.
Eksplozije u Americi pokazale su, da sve dotle dok u svetu bilo ko bude
opravdavao terorizam, smatrajuci ga ispoljavanjem
nacionalno-oslobodilacke borbe, borbe nacionalnih manjina za svoja
prava, borbe za prava coveka i jos kojecim, svaka zemlja ce se pre ili
kasnije naci pod udarom. Teroristi, koji nemaju kocnice, uvek ce naci
povod da pokrenu paklenu masinu, da ubiju taoce ili usmere putnicki
avion u neboder. Kao povod moze posluziti i "borba protiv
imperijalizma", i "trijumf islama u celom svetu", i "borba za prava
etnickih manjina", i sta god hocete. Sve dotle dok u svetu budu
funkcionisali dupli standardi, po kojima je rusenje zgrada u Rusiji
jedno, a rusenje nebodera u SAD - nesto drugo, terorizam nece biti
pobedjen i nastavice da zanje krvavu zetvu po celom svetu. Dogadjaji od
11. septembra 2001. godine u Americi predstavljaju se kao zaokret u
istoriji citavog covecanstva. To je dan kada je civilizovani svet duzan
da shvati nuznost ujedinjenja, uzajamnog delovanja i slozne osude
ispoljavanja terorizma jednom i zauvek i to na delu, a ne na recima,
nezavisno od toga pod kojim parolama taj terorizam nastupa. Kako je
izjavio Vladimir Putin, izrazavajuci misljenje citavog ruskog naroda,
"ono sto se dogodilo u SAD jos jednom apostrofira aktuelnost predloga
Rusije da se udruze napori medjunarodne zajednice u borbi protiv
terorizma, te kuge XXI veka". "Dogadjaj od 11. septembra u Sjedinjenim
Drzavama izlazi izvan okvira nacionalnih granica, - uveren je predsednik
Rusije. - Rusija zna sta je to teror ne iz prica, i zato mi najbolje
razumemo osecanja americkog naroda. Nema sumnje, slicne necovecne akcije
ne smeju ostati nekaznjene. Celokupna svetska zajednica mora se
ujediniti u borbi protiv terorizma". 

Moskva, 13. septembra Masrina SSAKINA, komentator RIA "Novosti"   
 

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi

==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште