** Za�to je Ni� grad sa najvi�e samoubistava *** Ni�lije umorne od �ivota ** Ove godine je 48 ljudi, uglavnom mu�karaca, oduzelo sebi �ivot, a u poslednja dva meseca �ak 38 Ni�lija poku�alo da se ubije .Ni� je imao najve�i broj civilnih �rtava u NATO bombardovanju, a ujedno je i sedi�te Tre�e armije VJ koja je u ratu 1999. godine pretprela najve�i broj �rtava. Jug Srbije godinama je bio glavni rezervoar za popunjavanje sastava vojske koja je ratovala od Slovenije do Kosova. U gigantima ni�ke privrede EI i MIN prepolovljen broj radnika koji su egzistenciju potra�ili na buvljaku, ili u narodnim kuhinjama AIM, Beograd,13.9.2001. U prvih osam meseci ove godine u Ni�u je svakog petog dana po jedna osoba izvr�ila samoubistvo.Do po�etka septembra 48 ljudi je odlu�ilo da okon�aju svoj �ivot u gradu koji je nekada va�io za sinonim dobre zabave i ju�nja�kog temperamenta. Crnim rekordom Ni� je preuzeo primat i od Subotice koja je dugo godina bila grad sa najve�im brojem samoubica. Osim onih koji su uspeli u svojoj nameri da sebi oduzmu �ivot, �ak 38 Ni�lija je u poslednja dva meseca poku�alo da se ubije. Kao razlog za takav poku�aj oni su naveli op�te osiroma�enje �ivota, ose�aj op�teg umora i nemogu�nost da ih bilo �ta oraspolo�i. Svaka kriza koja �oveka dovede do samoubistva je li�no motivisana. Radi se o nekom unutra�njem konfliktu koji je potenciran i izveden na povr�inu nepovoljnim spolja�njim faktorima, obja�njava dr Gordana Nikoli� iz Zavoda za mentalno zdravlje. Iako je suicid inspirisan li�nom dramom stru�njaci ipak priznaju da su poslednjih deset godina �ivota u Srbiji svakako uticale na mentalno zdravlje. Normalno je da splet spolja�njih okolnosti koje su kod nas poslednjih deset godine izuzetno nepovoljne, stvaraju mnogo vi�e spolja�njih provociraju�ih faktora koji bi mogli jednu osobu sklonu samoubistvu da dovedu do odluke da digne ruku na sebe, ka�e dr Nikoli�. Morbidna statistika ukazuje da u broju samoubistava u Ni�u prednja�e mu�karci koji su u 35 slu�aja oduzeli sebi �ivot. Prema statistici ni�ke policije, u �etrdeset slu�ajeva motiv za samoubistvo je nepoznat, dok je u pet slu�ajeva razlog bila du�evna bolest.�ak i kod osoba kod kojih se ne zna motiv pitanje je da li se mo�da ne radi o po�etku du�evne bolesti. Takva mogu�nost ipak postoji. Te�ki unutra�nji konflikti izvedeni su na povr�inu naj�e��e konfliktom sa nama zna�ajnom osobom, razo�arenjem, gubitkom nade, obja�njava dr Nikoli�. Pitanje �ta je sve te ljude navelo da okon�aju �ivot osta�e bez odgovora jer prema re�ima stru�njaka za takav odgovor je neophodna psiholo�ka autopsija, analiza post mortem �ivota u svakom od 48 slu�ajeva. Pitanje je da li bi uop�te do�li do odgovora �ta je te ljude navelo na suicid i da li uop�te postoji neki zajedni�ki faktor, ka�e dr Nikoli�. Ipak, u 31 slu�aju zajedni�ki je na�in izvr�enja samoubistva. Ve�anje, koje je u Srbiji ve� postalo na�in tradicionlanog suicida, prema re�ima dr Nikoli� ukazuje na pravu suicidnu nameru.Ve�anje je izraz done�ene odluke da se �ivot okon�a, to nije samo demonstracija i poziv u pomo�, ka�e ona. Obja�njenje za�to je ba� u Ni�u broj samoubica postao alarmantan ne mogu da daju ni stru�njaci. Ipak, ukoliko odluka o suicidu zavisi i od onoga �to nas okru�uje, Ni� bi mogao da bude predstavljen i kao idealna kulisa za prose�nog samoubicu. Grad koji je imao najve�i broj civilnih �rtava u NATO bombardovanju ujedno je i sedi�te Tre�e Armije VJ koja je u ratu 1999. godine pretprela najve�i broj �rtava. Osim najvi�e pogodjenog grada u ratu, jug Srbije godinama je bio glavni rezervoar za popunjavanje sastava vojske koja je ratovala od Slovenije do Kosova. Sivilo �ivota u Ni�u upotpunjuje i pri�a o gigantima ni�ke privrede u kojima je nekada radilo i nekoliko desetina hiljada radnika. Samo u ni�koj elektronskoj i metalskoj industriji EI i MIN od 1990. godine broj radnika je prepolovljen. Ve�ina tih radnika koji su ostali bez posla poku�ali su da svoju egzistenciju obezebde na buvljacima. Oni koji nikako nisu uspeli da sebi obezbede makar i hranu na�li su se medju 2000 grdajana koji se hrane u narodnim kuhinjama. Broj besplatnih obroka u Ni�u bi bio znatno ve�i da nije sve manje pomo�i donatora. Danas je mnogo te�e zaposliti se, mnogo je te�e obezbediti materijlanu egzistenciju i ostvariti ideale normlanog �ivota. Sve te spolja�ne okolnosti provociraju suicidna stanja u �oveku, zaklju�uje dr Nikoli�. # Zoran Kosanovi� (AIM) NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
