Ho�e li Bu� brojati do deset SAD su na teroristi�ke napade na sopstvene ciljeve uvek odgovarale prekomernom upotrebom sile. Ukoliko Amerikanci na nasilje odgovore svojim uobi�ajenim nasumi�nim vazdu�nim udarima, terorizam �e dobiti opravdanje Autor: Tamara Jorgovanovi� Jasmina Koprivica Bog je okrenuo le�a Americi. Na �alost, nije bio film, glavni junak nije spasao ljude iz paklenog tornja, samo je predsednik odveden na sigurno kako bi po Ustavu mogao da prekr�i Ustav i u�asnutoj naciji obe�a osvetu. Kao da i u ovom slu�aju nije re� o osveti. �Ako �elimo da spre�imo ovakve napade u budu�nosti, moramo najpre odrediti za�to je Amerika postala meta tolikog broja ljudi�, prokomentarisala je Filis Benis sa Instituta za politi�ke studije nedavne teroristi�ke napade na Njujork i Va�ington. Normalno je, pa �ak i po�eljno, da svaka dr�ava ima svog neprijatelja, ali se broj ameri�kih u poslednjih dvadesetak godina zabrinjavaju�e namno�io. Dr�ava koja je do pre samo pola veka smatrana �obe�anom zemljom�, u kojoj su sloboda i jednake mogu�nosti za sve privla�ile imigrante, odjedanput je, zaslepljena sopstvenom snagom, postala predmet mr�nje ve�eg dela sveta, vrlo verovatno i sopstvenih saveznika. Ne treba biti preterano pametan pa do�i do zaklju�ka da je tragedija sa kojom se Amerika suo�ila 11. septembra direktna posledica agresivne spoljne politike njenih kako republikanskih tako i demokratskih administracija. Ako se prebroje sva, uglavnom bespotrebna, ameri�ka bombardovanja u poslednjih nekoliko decenija (od zavr�etka Drugog svetskog rata SAD su intervenisale u 151 zemlji) i broj civilnih �rtava, lako je shvatiti za�to u mnogim zemljama vlada ogor�enje prema Sjedinjenim Dr�avama i za�to je malo njih zaista za�alilo za nedu�nim njujor�kim �rtvama. Lista onih kojima se Amerika zamerila bila bi podu�a, ali je zbog u�e��a terorista-samoubica u napadu na Njujork i Pentagon sumnja odmah pala na muslimanske ekstremiste, jedine koji nastavljaju tradiciju japanskih kamikaza. Ve�ina politi�ara i analiti�ara je najpre uzdr�ano, a onda i konkretno, za napad optu�ila saudijskog disidenta Osamu bin Ladena, za koga se tvrdi da je jedino sposoban da osmisli i sprovede operaciju ovako velikih razmera. Amerika danas svakako ima najvi�e neprijatelja me�u muslimanskim dr�avama, sa kojima je ve� dugi niz godina u neobjavljenom ratu. Iran, Irak, Libija i Sudan su pod sankcijama Ujedinjenih nacija (�itaj: Amerike), a sve se ove zemlje, zajedno sa Sirijom, nalaze na Stejt departmentovoj listi dr�ava koje podr�avaju terorizam. Vojno prisustvo SAD u ovom regionu je konstantno, jer su ameri�ke baze sme�tene na teritoriji osam zemalja: Turske, Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara, Bahreina, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. De�avanja u Palestini samo su poja�ala mr�nju islamskog sveta prema �velikom satani�, kako se ovde nazivaju Sjedinjene Dr�ave. �ak i oni umereni muslimani po�eli su da dele mi�ljenje ekstremista. Zato i ne �udi �to je u ovim dr�avama nikao tako veliki broj organizacija �iji su �lanovi spremni da daju sopstven �ivot u zamenu za neki ameri�ki. Sjedinjene Dr�ave se ve� dugo pozivaju na islamski fundamentalizam kako bi opravdale svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku. To im, me�utim, nije smetalo da istovremeno podr�avaju muslimanske militariste kada su se njihovi ciljevi poklapali s ameri�kim interesima. Tako je, recimo, bilo u Avganistanu, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji. CIA je 1953. godine pomogla svrgavanje umerene vlade Mohameda Mosadika u Iranu kako bi na vlast do�ao autokratski �ah Pahlavi. Ameri�ke vlasti podr�avale su sedamdesetih godina i re�im D�afara Nimeirija koji je fakti�ki upropastio Sudan. Sedamdesetih i osamdesetih, invazijama i sirijskom i izraelskom okupacijom Libana, a uz podr�ku i kasniju intervenciju samih SAD, uni�tene su umerene struje u Libanu, �to je dovelo do stvaranja militantnih organizacija kao �to je Hezbolah. Tokom sovjetske okupacije Avganistana osamdesetih, SAD su pomagale, naoru�avale i obu�avale islamske militantne pokrete za borbu protiv vlade koju su postavili Sovjeti. To zna�i da je CIA fakti�ki stvorila neke od najpoznatijih svetskih terorista koji su se danas okrenuli protiv Amerike. Jedan od njih je i Osama bin Laden. Amerikance nisu mnogo brinule radikalne talibanske vlasti u Avganistanu sve dok nisu odbile da isporu�e Bin Ladena kada je optu�en za napade na ameri�ke ambasade u Keniji i Tanzaniji 1998. godine. Amerikanci su klasi�an teroristi�ki akt izveli marta 1985. kada su podmetnuli bombu u predgra�e Bejruta. Stradalo je 80 civila, a 200 je ranjeno. Napad je naredio tada�nji direktor CIA Vilijam Kejsi, a odobrio ga Ronald Regan, u bezuspe�nom poku�aju SAD da se re�e antiameri�ki nastrojenog libanskog sve�tenika. SAD su na teroristi�ke napade na sopstvene ciljeve uvek odgovarale prekomernom upotrebom sile. Zbog sumnje da Tripoli stoji iza bomba�kog napada na jednu berlinsku diskoteku u kojoj su stradala dva ameri�ka vojnika, SAD su 1986. bombardovale dva grada u Libiji, pri �emu je stradao veliki broj civila. Me�u �rtvama je bila i dvogodi�nja usvojena �erka Moamaera Gadafija. (Talas nasilja je time samo nastavljen: Libija je 1989. odgovorila podmetanjem bombe u ameri�ki putni�ki avion koji je eksplodirao nad Lokerbijem.) Sedam godina kasnije, 1993. godine, borbeni avioni SAD napali su deo Bagdada zbog glasina da Ira�ani spremaju atentat na D�ord�a Bu�a starijeg. Pre tri godine, Bil Klinton je u znak odmazde za napade na ameri�ke ambasade u Tanzaniji i Keniji naredio vazdu�ne udare po fabrici lekova u Sudanu, uz la�no opravdanje da se u ovom postrojenju pravi hemijsko oru�je za Osamu bin Ladena. Fabrika je, ina�e, ovu siroma�nu zemlju snabdevala polovinom potrebnih antibiotika i vakcina. Kada je Libija odbila da izru�i dvojicu osumnji�enih za eksploziju aviona nad Lokerbijem, SAD su izvr�ile pritisak na UN da uvedu sankcije Tripoliju. S druge strane, Va�ington je odbio da izru�i ljude koji su osumnji�eni za teroristi�ke napade u Venecueli i Kostariki, uklju�uju�i i dizanje u vazduh kubanskog aviona 1976. godine. Sva ova lica bila su povezana sa CIA. Aktuelna de�avanja na Bliskom istoku - otvorena podr�ka i snabdevanje oru�jem Izraela u sukobu sa Palestincima - samo su poja�ali otpor koji islamske dr�ave imaju prema �ameri�kom imperijalizmu�. Logi�na posledica ovakvih ose�anja je stvaranje militantnih antiameri�kih organizacija. Islamsko verovanje da se ubistvom neprijatelja dobija mesto pored Alaha stvorilo je najopasnije oru�je, takozvane ljudske bombe, �ija �e upotreba verovatno postati novi vid terorizma u narednim decenijama. �Nije slu�ajno da su teroristi�ke organizacije po�ele da ni�u u sve ve�em broju u oblasti gde je poslednja svetska supersila stavila vi�e naglaska na isporuke oru�ja i vazdu�ne udare nego na me�unarodne zakone i ljudska prava, i �ak blokirala Ujedinjene nacije da po�alju posmatra�e ili sprovedu rezolucije protiv ameri�kog saveznika. Zato i nije �udno da se supersili na kraju i uzvrati�, smatra profesor politi�kih nauka na Univerzitetu u San Francisku i stru�njak za Bliski istok Stiven Zans. �Isto tako, nije iznena�uju�e da su na Bliskom istoku i u drugim krajevima sveta koji su pretrpeli nasilje neki ljudi perverzno reagovali proslavljaju�i �to su i Sjedinjene Dr�ave tako�e iskusile takav obiman i nasilan gubitak �ivota na sopstvenom tlu�, dodaje Zans u komentaru. Glavno pitanje u celom svetu sada je ko �e osetiti ameri�ki bes o kome je govorio D�ord� Bu�. Svi tipuju na Avganistan, �iji talibanski re�im �titi Osamu bin Ladena. U neku ruku, ameri�ki napad bi i pomogao napa�enim Avganistancima da se oslobode surovih talibana, ali do toga mo�e do�i samo u slu�aju da Amerikanci udare s kopna. U bombardovanju tipa �made in USA� stradaju samo civili, a onima kojima su napadi navodno namenjeni nikada ne fali ni dlaka s glave. �Napad na Ameriku� �e sigurno promeniti sliku sveta, mada jo� uvek nije jasno u kom pravcu. Ukoliko Amerikanci na nasilje odgovore svojim uobi�ajenim nasumi�nim vazdu�nim udarima, terorizam �e dobiti opravdanje. Ukoliko izbroje do deset i shvate da niko nije nedodirljiv, ma koliko opasan bio, eto �anse da se terorizam suzbije. Jer, neprijatelj ne vreba samo u muslimanskim zemljama, ve� i u onim hri��anskim, a lud je onaj ko misli da se nesre�e de�avaju samo drugima. Ameri�ki gra�ani, pak, mora�e sada da se suo�e sa spoljnom politikom svoje vlade koja je daleko od eti�kih vrednosti koje proklamuje. Politika nije samo pla�anje poreza. Pre nego �to bombe zatre�te u nekom kraju sveta, Amerikanci treba da se pozabave samima sobom. Slobodan Milo�evic je svoju odgovornost za bombardovanje Jugoslavije prebacio na NATO, ali mu nije uspelo. Kao i Jugosloveni, tako bi i Amerikanci trebalo da se zapitaju ne samo ko ih je pobio ve� i za�to. Mnogi komentari ovih dana po�inju re�enicama da �ni�ta u svetu vi�e ne�e biti isto posle Njujorka i Va�ingtona�. Na �alost, ako Amerika krene sa odmazdom - sve �e biti isto. Prava promena dana�njeg sveta po�e�e pitanjem ran�era iz Teksasa: �Gospodine predsedni�e, �ta smo ono be�e tra�ili u Vijetnamu, Panami, na Salvadoru� Kosovu?� Sponzorisanje terorizma Amerikanci tako�e imaju iskustva u sponzorisanju teroristi�kih napada, bilo direktno, bilo preko posrednika. �ezdesetih godina, CIA je organizvovala kubanske desni�are u egzilu da izvedu seriju napada na ovom karipskom ostrvu, pri �emu je stradao veliki broj civila. Dve decenije kasnije, sli�na operacija je izvedena i u Nikaragvi, a u napadima �irom zemlje poginule su hiljade osoba. Ne treba zaboraviti da su SAD dovele na vlast u �ileu i zloglasnog generala Augusta Pino�ea, tokom �ijeg je re�ima po�injen ogroman broj zlo�ina. Osveta, osveta! U anketi koju su sproveli Ej-Bi-Si i �Va�ington post� devet od deset ispitanika izrazilo je uverenje da �e SAD na�i i kazniti po�inioce teroristi�kih akata u Njujorku i Va�ingtonu. Zabrinjavaju�e je, me�utim, da je dve tre�ine Amerikanaca u istra�ivanju Si-Bi-Esa izjavilo da Sjedinjene Dr�ave treba da uzvrate makar http://blic.gates96.com/ NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
