19.9.2001.
12:11
Porusivsi poslovne i administrativne komplekse u
Njujorku i Vasingtonu teroristi – kamikaze bacilli su izazov ne samo Sjedinjenim
Americkim Drzavama, nego i citavom civilizovanom svetu. Nikada jos od vremena
Drugog svetskog rata pred svetskom zajednicom nije tako ostro stajalo pitanje
formiranja sistema kolektivne bezbednosti, koji bi se suprostavio realnim
opasnostima od strane zajednickog neprijatelja – “teroristicke internacionale”.
Svet je zbog objektivnih razloga bio prinudjen da se prene iz dremezzi i odbaci
opasne iluzije o tome da se problem terora ne odnosi na sve, da se poneko moze
raskomotiti u svojim nacionalnim ili drzavnim stanovima, a sa terorom neka se
rasprave oni kojih se to neposredno tice. Pred licem ljudske tuge nema mesta
ravnodusnosti slicne onoj koju je Zapad, pa i SAD, manifestovao kada su se od
ruku cecenskih terorista dizale u vazduh zgrade u Moskvi i drugim ruskim
gradovima i kada je poginulo na stotine nizasta krivih ljudi. Zapadu je tada
maltene voda isla na usta. Nije Zapad hteo da prizna da je Rusija, resavajuci
problem Cecenije, ukljucila snage, pa i one vojne, u borbu ne samo protiv
unutrasnjeg neprijatelja, nego i u cilju gasenja opasnog zarista medjunarodnog
terorizma. Ocigledan dokaz tome je instrukjcija za pilotiranje avionima tipa
“Boing”, koju su ruske specijalne sluzbe pronasle u jednom skrovistu cecenskih
bandita. A upravo su te avione upotrebili teroristi u “crni utorak” 11.
septembra u vazdusnim napadima na Njujork i Vasington. Ali je zato “cecenska
karta” odigravana na medjunarodnim forumima svakog nivoa kako bi se Rusiji
spocitavalo da “neadekvatno” primenjuje silu prema cecenskim banditima i
njihovim arapskim placenicima. Cak stavise, u ocima siroke javnosti te evidentne
zlocince pokusavali su da predstave kao “borce za slobodu i nezavisnost”. Danas
je pred administracijom SAD sa svom svojom ostrinom postavljeno pitanje o
reakciji na teroristicke akcije. Sudeci po svemu, americki “udar odmazde” ce
biti prilicno krupan kako po geografskim, tako i vojnim parametrima. Predsdenik
Dzordz Buss i njegov tim nalaze se pred teskim izborom: s jedne strane, moraju
se uzeti u obzir zahtevi americkih gradjana da se preduzmu odlucne akcije protiv
vinovnika tragedije, a s druge strane – jos nije sasvim jasno ko je takav
uzvratni udar i zaista zasluzio. Moze se i treba upirati prstom na teroristu
“broj jedan” Osamu bin Ladena, koji se jos uvek nalazi u Avganistanu. Medjutim,
malo je verovatno da je Osama bin Laden, sedeci u dalekoj avganistanskoj
Kandagari, sam, bez mocne i siroko razgranate mreze “asistenata” po svetu, pa i
u samim Sjedinjenim Drzavama, mogao do sitnih detalja razraditi ekstraslozenu u
pripremnom i tehnickom smislu operaciju nanosenja udara po njujorskim neboderima
i po Pentagonu. Kao sto je poznato, SAD razmatraju mogucnost nanosenja udara po
teroristickim bazama ne samo u Avganistanu, nego i u Jemenu, Sudanu, Pakistanu i
Alziru. U tom kontekstu govoriti o “adekvatnosti” ili “neadekvatnosti” uzvratnog
udara bice prilicno slozeno. Razumljiva je zbunjenost koja je sada zahvatila
SAD. I ne samo zato sto americka administracija nikako nije ocekivala tako mocan
udar upravo po svojoj teritoriji. I u tom kontekstu nije zgorega podsetiti, da
je rukovodstvo Rusije na pregovorima sa americkom stranom o problemima strateske
stabilnosti u vise navrata I uporno akcentiralo da glavna opasnost po stabilnost
u savremenom svetu dolazi od medjunarodnog terorizma. Americka tragedija
dokazala je citavom svetu da niko sa tim zlom ne moze sam izaci na kraj. Cak ni
tako mocne u ekonomskom i vojnom pogledu drzave, kao sto je SAD. Nasa planeta,
umotana mrezama Interneta, zatrpana najnovijim dostignucima ljudskog uma, pa i
onim u oblasti razrade smrtonosnog oruzja, postaje prilicno ranjiva za
medjunarodne zlocince i avanturiste. Zamajac medjunarodnog terora, politickog
ekstremizma i religioznog fanatizma, narkobiznisa i nezakonite trgovine oruzjem
ne dopusta covecanstvu drugaciji izlaz nego da formira jedinstveni front borbe
protiv tog zla. Upravo zato Moskva je pozivala i nastavlja da to cini da se
udruze napori medjunarodne zajednice i izrade globalne mere suprostavljanja
“kugi XXI veka” vec danas. Kako sutra ne bi bilo kasno. – 0 –
Moskva, 19. septembra Boris PETROV, RIA
“Novosti”
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
