VELIKE SILE NA ZAJEDNICKOM ZADATKU
Terorizam mora da umre
Kina i SAD ce tesno saradivati u sprecavanju medunarodnog terorizma, uz jedan uslov
Pekinga: nijedna akcija se ne moze sprovesti bez postovanja Povelje Ujedinjenih nacija
Kina ce tesno saradivati sa Sjedinjenim Americkim Drzavama u suzbijanju svih pojava
svetskog terorizma koji se kao kuga siri zemaljskom kuglom. Poslednji put su se
tragicne i stravicne posledice organizovanog zlocina videle 11. septembra kada je
Amerika zavijena u crno.
Smotra avganistanskih boraca protiv talibanskog rezima
Hiljade mrtvih i danas su u rusevinama dve kule Svetskog trgovinskog centra u
Njujorku, zatim u Pentagonu, "mozgu svih vojnih operacija" u Vasingtonu, kada su se
avioni kojima su pilotirali otmicari kamikaze zarivali u zdanja gde je pocinjao
redovan posao. I sama Amerika je zrtvovala neke avione, putnike i posade da bi se
izbegle nove tragedije.
Vest da ce Peking i Vasington zajednicki delovati u sprovodenju zajednicke akcije na
sprecavanju teroristicke posasti na pocetku novog milenijuma, samo neupucenima je
delovala gotovo neverovatno. Veciti rivali, pa zajedno!
Zar su Kinezi tako brzo zaboravili teroristicki napad na njihovu ambasadu u Beogradu,
za koje su zvanicnici - americki i briselski natovci - govorili da je "kolateralna
steta"? Ne, nisu zaboravili, a i nece. Nece se, medutim, svetiti. Njima je cesto
dovoljno izvinjenje. Valja znati: Kinezi su uvek Kinezi.
Podsecanja radi: u noci, 11. septembra, kineski lider Dijang Cemin poslao je telegram
americkom predsedniku Dzordzu Busu u kome nije samo izrazio zaljenje zbog zrtava
pilota kamikaza, koji su velike avione usmerili na dve poznate kule u Njujorku. Dijang
je tom prilikom saopstio i da je "medunarodni terorizam pretnja svetskom miru", i da
se to ne moze tolerisati upravo - zbog svetskog mira.
"Politikin" sagovornik Ven Sjigui ambasador Narodne Republike Kine u Beogradu,
objasnio je da u pekinskoj poruci nema niceg neobicnog:
"Nas stav je dobro poznat. Kina je uvek bila i uvek ce biti protiv svih oblika
medunarodnog terorizma, a suzbijanje je mogucno samo ako bude saradnje. U stvari: ona
je neophodna".
"A preduzimanje vojnih akcija posle teroristickih akata?"
"Ukoliko su neizbezne, moraju se znati njihovi ciljevi. Ali, samo na principima
Povelje Ujedinjenih nacija i u skladu sa drugim raznim pravilima koja citav svet mora
da postuje. Kina zaista insistira na ulozi Ujedinjenih nacija u resavanju svih
zajednickih problema svetske zajednice, ne samo u suzbijanju terorizma".
"Eventualne vojne ili neke slicne mere ne smeju biti na stetu obicnih ljudi. Oni, ti
obicni ljudi, moraju biti zasticeni, po svaku cenu. Zelim da naglasim zvanicni kineski
stav: akcije se mogu sprovoditi samo ako donose nesto novo, korisno svima, ako donose
miran san i zajednicki razvoj, napredak", zavrsio je Ven Sjigui.
Nije verovatno naodmet podsetiti da su americko-kineski odnosi uvek bili delikatni.
Kina je cesto bila izlozena raznim americkim kritikama, najcesce zbog "krsenja
ljudskih prava". Vasington je zbog toga vise puta uvodio sankcije Pekingu ali i zbog
naizgled bizarnih stvari kao sto je piraterija u stampanju CD-a ili kaseta.
I zbog Tajvana, koji Kina smatra svojom neotudivom teritorijom, i koji namerava da,
kao Hongkong i Makao, vrati matici zemlji po vec dobro uhodanom principu "jedna zemlja
dva sistema", ima cesto varnicenja.
Pomenimo i slucaj sa spijunskim avionom, koji je bio prinuden da sleti na kinesko tle,
posto je prethodno, u morskim talasima, zauvek nestao pilot - lovac, koji je
Amerikance primoravao da slete zbog povrede kineskog vazdusnog prostora. Ko duze
pamti, mogao bi da se seti i drugih primera. Ali, ostavimo se toga. Ostanimo u nadi da
ce dve zemlje pokusavati da nadu zajednicki jezik i u drugim oblastima, a za dobrobit
ne samo njihovih naroda, nego citavog sveta.
Borko Gvozdenovic
--------------------------------------------------------------------------------
Uslovno ustupanje neba
Rusija spremna da ustupi vazdusni prostor iskljucivo za prelet aviona sa humanitarnim
teretom. - Putin: Potrebna pravna osnova za efikasno reagovanje na akte terora
Predsednik Vladimir Putin u svom obracanju gradanima Rusije, a pre svega Cecenima,
jasno je istakao da konflikt u pobunjenoj republici "ne moze da se posmatra izvan
konteksta medunarodnog terorizma". On je, medutim, dodao i da je spreman da "prihvati
da u republici jos uvek postoje ljudi koji su pod oruzje otisli vodeni pogresnim
vrednostima".
"Danas, kada se ceo civilizovani svet odredio prema terorizmu, svakome bi trebalo
pruziti sansu da sam donese odluku. Ovakvu sansu moraju da imaju i oni u Ceceniji koji
jos uvek nisu polozili oruzje", smatra Putin i naglasava:
"Posle izvrsenja varvarskih teroristickih akata u Njujorku i Vasingtonu 11. septembra
citav svet i do danas zivi pod utiskom te tragedije. Ruska federacija odavno vec,
oslanjajuci se iskljucivo na sopstvene snage, vodi borbu protiv medunarodnog terorizma
i u vise navrata je apelovala na medunarodnu zajednicu da udruzi svoje napore".
"Stav Rusije ostaje nepromenjiv", objasnio je predsednik. "Razume se, mi smo i sada
spremni da damo svoj doprinos borbi protiv terorizma. Smatramo da je, pre svega,
potrebno obratiti paznju na jacanje uloge onih medunarodnih instanci i instituta koji
su bili stvoreni u cilju jacanja medunarodne bezbednosti. To su OUN i Savet
bezbednosti OUN. Neophodno je, takode, energicno se pozabaviti usavrsavanjem
medunarodno-pravne osnove, koja bi omogucavala da se efikasno i operativno reaguje na
akte terora", zakljucio je Putin.
Sopstvena misija
Obracanje ruskog predsednika dovodi se, pre svega, u vezu sa namerom Moskve da pruzi
znacajnu finasijsku, tehnicku i vojnu pomoc medunarodno priznatoj vladi Avganistana,
na celu sa predsednikom Rabanijem, odnosno armiji takozvane Severne alijanse, koja se
vec godinama bori protiv talibanskog rezima.
Mada je ministar odbrane Ruske federacije Sergej Ivanov odbacio mogucnost direktnog
ucesca ruskih vojnika u operacijama u Avganistanu, analiticari procenjuju da iza svega
stoji u stvari namera Moskve da se u rat u ovoj zemlji uplete na svoj nacin i
nezavisno od americke akcije.
S obzirom na to da nema finasijske mogucnosti da istovremeno vodi dva rata Rusiji je u
interesu da onaj u Ceceniji sto pre okonca, ili barem znacajno prigusi.
Rusiju na ovako delikatno ponasanje tera, pre svega, njen strateski odnos prema
islamskom svetu. Moskva je, naime, uspela tokom protekle dve godine da cecensku
antiteroristicku operaciju odrzi izvan voda klasicnog verskog ili nacionalnog sukoba,
ocuvavsi na taj nacin i svoj zavidan ugled medu muslimanskim drzavama.
Treba pomenuti i da su mnogi ruski analiticari negativan stav SAD i EU prema cecenskim
zbivanjima tumacili upravo namerama Zapada da sto vise naruse odnose Rusije sa
islamskim zemljama sto je Moskva, uglavnom, uspevala da izbegne.
Predsednik Putin je u obracanju ruskom televizijskom gledalistu, sem najave pomoci
antitalibanskoj koaliciji u Avganistanu, jasno definisao i stav svoje administracije
prema najavljenoj operaciji SAD, ukljucujuci i odluku drzavnog vrha da u tu svrhu
medunarodnim snagama ustupi ruski vazdusni prostor.
Zajednicki obavestajni rad
Mada kao prvu kariku u zajednickoj borbi protiv najveceg zla 20. veka Vladimir Putin
vidi koordinirani obavestajni rad i razmenu podataka o putevima i prebivalistima
medunarodnih terorista, Rusija je spremna da SAD i njenim saveznicima ustupi svoj
vazdusni prostor, ali iskljucivo za prelet aviona sa humanitarnim teretom. Ovakav
oblik saradnje preporucen je i ostalim clanicama Zajednice Nezavisnih Drzava, posebno
onima iz rejona Centralne Azije.
Rusija je spremna i da aktivno ucestvuje u operacijama spasilackog karaktera.
Sa druge strane, ratovanje na strani Rabanija, ocigledno, ostaje nesto sto Moskva
shvata kao sopstvenu misiju.
Slobodan Samardzija
--------------------------------------------------------------------------------
BRITANSKI SEF DIPLOMATIJE U IRANU
Poziv na saradnju
Dzek Strou, u razgovoru sa iranskim ministrom spoljnih poslova Kamalom Harazijem,
rekao da je Britanija spremna da razmeni sve poverljive podatke o teroristickom napadu
na SAD, ali da nema sumnje u krivicu Bin Ladena
Iranska osuda nedavnog teroristickog napada na SAD u zapadnom svetu je zazvucala kao
svojevrsni poziv na obnavljanje saradnje sa ovom zemljom u planetarnom ratu protiv
terorizma. Dzek Strou, britanski ministar inostranih poslova, koji se juce u Teheranu
sastao sa iranskim sefom diplomatije Kamalom Harazijem, istakao je, medutim, da nije
dosao na razgovor sa zahtevom za vojno ucesce Irana u mogucoj americkoj operaciji
protiv Avganistana.
On je takode negirao da donosi poruku svog saveznika, SAD, koji nema diplomatske
odnose sa Iranom jos od dolaska na vlast ajatolaha Homeinija i koji i dalje smatra da
Iran "sponzorise terorizam" kroz podrsku militantnim grupama medu Palestincima u
Libanu (sto Teheran, naravno, smatra netacnim).
Dzek Strou je, inace, prvi ministar inostranih poslova Velike Britanije koji je
posetio Iran nakon Islamske revolucije 1979. godine. Diplomatski odnosi ove dve zemlje
i zvanicno su bili prekinuti kad je Iran izrekao smrtnu kaznu (zbog blasfemije)
britanskom piscu iranskog porekla Salmanu Ruzdiju (1989. godine). "Otopljavanje" je
pocelo pre tri godine, izjavom iranskog predsednika Mohamada Hatamija da njegova vlada
smatra "Ruzdijevo pitanje" potpuno zavrsenim, odnosno da nece preduzimati protiv njega
nikakve mere.
Usponi i padovi u iransko- britanskim odnosima (jedna od "kriticnih situacija" izbila
je 1994. godine objavljivanjem falsifikovanih pisama kojima je iranska obavestajna
sluzba nameravala da diskredituje britansku politiku u Bosni, nakon cega su obe zemlje
uzajamno proterale "protivnicke" diplomate) od prosle godine izgleda da ipak vode
smirivanju. Uprkos kritikama Teherana da Britanija pruza utociste anti iranskim
teroristickim organizacijama, ministar Harazi je lane posetio London, sastao se sa
tadasnjim britanskim ministrom spoljnih poslova Robinom Kukom i premijerom Tonijem
Blerom.
U jucerasnjem razgovoru sa kolegom Harazijem ministar Strou je rekao da su veoma
dragoceni saveti koje Iran moze da pruzi u vezi sa Avganistanom. U izjavi za britansku
agenciju Rojters on je potvrdio da je sa Harazijem razgovarao o metodama suzbijanja
terorizma i potrebi da se ogranici prostor za delovanje terorista. Takode je istakao
da je Velika Britanija spremna da uz pomoc SAD predoci Iranu dokaze prikupljene posle
teroristickog napada na SAD. "Razmenicemo sve poverljive podatke koje mozemo, ali
mislim da niko nema sumnje o krivici Osame bin Ladena", rekao je Strou.
Kako navodi Rojters, Harazi je pozdravio "rat protiv terorizma" u svetu, ali je dodao
da on mora da se vodi pod okriljem Ujedinjenih nacija a ne kao jednostrana operacija
Zapada predvodena Amerikom.
Strou je, inace, obecao jos 650.000 funti (950.000 dolara) britanske pomoci Iranu za
borbu protiv trgovine drogom, na vec obezbedena cetiri miliona funti (5,9 miliona
dolara) za ove namene.
A. Mijalkovic
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]
T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================
<<01_10.jpg>>
