Upijali su njegove re�i
Robert Helvi, penzionisani ameri�ki pukovnik koji je �lanovima �Otpora� u Budimpe�ti dr�ao kurseve o nenasilnim metodama ru�enja Milo�evi�a, ka�e da bi otpora�i svoju budu�u aktivnost morali da usmere na podse�anje javnosti o zna�aju iskorenjivanja kriminala i korupcije Autor: Milorad Ivanovi� �ovek �ije ime �lanovi �Otpora� u poslednjih godinu dana poku�avaju da izbri�u iz se�anja, tvrde�i da ga nikada nisu sreli niti �uli za njega, bio je iskreno sre�an kada smo ga pro�le nedelje pozvali sa �eljom da nam pojasni svoju ulogu u obuci �lanova �Otpora�. - Ah, bilo je to sjajno vreme i bili su to sjajni mladi ljudi, sve�i i veseli, okrenuti budu�nosti, koji nisu imali ni�ta protiv da im drugi ljudi poka�u na koji na�in se mo�e do�i do pobede, kao i da ih drugi vode do tog cilja - kazao je u razgovoru za �Blic News� Robert Helvi, penzionisani ameri�ki pukovnik koji je po�etkom 2000. godine u budimpe�tanskom Hotelu �Hilton� dr�ao intenzivne kurseve o nenasilnim metodama borbe �lanovima �Otpora�. Helvija smo prona�li u njegovoj ku�i u �arlstonu, u ameri�koj saveznoj dr�avi Vird�iniji, gde se odmarao nakon porodi�nog ru�ka. Ka�e da vi�e nije u kontaktu sa �lanovima �Otpora�, ali da prati �ta se de�ava kod nas. Zbog �ega se �lanovi �Otpora� toliko uporno trude da poreknu bilo kakvu vezu s ovim vitalnim sedamdesetogodi�njakom? Odgovor se mo�da najbolje name�e nakon �to se malo prostudira njegova biografija, koja nije nikakva tajna i koja se veoma lako mo�e na�i na Internetu. Iz tih podataka se mo�e videti da je Helvi do sredine osamdesetih godina bio aktivno vojno lice. Dva puta je kao ameri�ki vojnik slu�io u ratu u Vijetnamu i za svoje zasluge nekoliko puta bio nagra�ivan. Nakon rata, kao predstavnik ameri�ke vojske bio je vojni ata�e pri ambasadi SAD u Burmi, a nakon toga se vratio u SAD, gde se penzionisao. Nekoliko godina kasnije na Centru za me�unarodne odnose Univerziteta Harvard upoznaje se sa metodama nenasilnog otpora koje je tada zagovarao istra�iva� Instituta �Albert Ajn�tajn� D�ene �arp, tako da i Helvi postaje zagovornik ove ideje. Uz pomo� ameri�ke vlade, na granici Burme i Tajlanda formira nekoliko kampova za obuku, u kojima metodama nenasilne borbe obu�ava �lanove burmanske opozicije. Burmanska tajna slu�ba na svom Internet sajtu tvrdi da je Helvi agent CIA, navodi njegovu adresu i telefonski broj i nudi nagradu za njegovo hap�enje. Kako je do�lo do toga da Robert Helvi bude uklju�en u obuku mladih otpora�a? - Jednog dana pozvali su me predstavnici Me�unarodnog republikanskog instituta (IRI) u Va�ingtonu i rekli mi da oni rade sa nekim mladim ljudima iz Srbije i da bi bilo dobro da ih neko obu�i tehnikama nenasilnog otpora koje bi im pomogle da postignu cilj. Ja sam rekao da pristajem, i nakon nekoliko meseci priprema odlazim u Budimpe�tu gde se sre�em sa zaista velikom grupom odli�nih mladih ljudi koji su �eleli da nau�e ne�to novo - obja�njava Helvi. Dve velike ameri�ke nevladine organizacije Nacionalni demokratski institut (NDI) i Me�unarodni republikanski institut (IRI) orta�ki su podelile posao, pa je NDI bio zadu�en za obuku predstavnika opozicionih partija, dok je IRI pripao zadatak da mlade �lanove �Otpora� pripremi za veliku bitku koja je predstojala. Kursevi koji su se odvijali u Ma�arskoj bili su brojni i intenzivni, a, kako prime�uje �Va�ington post�, da su grani�ne slu�be obratile u to vreme vi�e pa�nje, mogle su da primete da je neobi�no veliki broj mladih ljudi tih dana putovao u obilazak srpskih svetinja u Sent Andreji. Njihovo stvarno odredi�te ipak je bio Hotel �Hilton� na obali Dunava u Budimpe�ti. Najva�nija stvar na ovim intenzivnim seminarima za �lanove �Otpora� bila je analiza slabih i jakih ta�aka Milo�evi�evog re�ima i istra�ivanje na�ina na koje se nenasilni otpor mo�e uklje�titi u pukotine koje su se ve� tada nazirale u srpskom dru�tvu. - Ja nisam uradio ni�ta specijalno. Govorio sam puno, tra�io od njih da zajedno sa mnom analiziraju situaciju, prenosio im na�a saznanja i iskustva iz Amerike. Jednostavno, ja sam im govorio, a oni su to sve upijali i u�ili - ka�e na� sagovornik. Tokom seminara otpora�i su u�ili kako da organizuju �trajkove, prevladaju strah, te kako da potkopaju vlast diktatorskog re�ima. Obu�avani su kako da igraju ��murke� sa policijom, kako da odgovaraju na pitanja prilikom policijskih ispitivanja, kako da osmisle poruke na posterima i pamfletima. Kao jednu od najva�nijih lekcija koje im je dao, Helvi napominje zna�aj komunikacije simbolima. Tokom rada sa burmanskom opozicijom u kampovima na granici sa Tajlandom, Helvi je uz pomo� svojih saradnika prvi put poku�ao da odigra igru sa simbolima. Kao simbol burmanskog otpora izabrana je kapa koja se tradicionalno nosi na selu. Problem je nastao kada je burmanski re�im zakonom zabranio no�enje kapa, tako da je ovaj vid borbe u Burmi propao. Zbog toga se u Srbiji nije smela desiti sli�na gre�ka... - To je na po�etku bio veoma rizi�an potez i mi smo se toga jako pla�ili. Simbol pesnice bio je veoma va�an iz nekoliko razloga. Prvo, dao je samopuzdanje javnosti i slao poruku da ljudi mogu da pobede re�im. Gra�ani su gledali okolo i videli da mladi ljudi nose ovaj simbol i znali su da postoji grupa koja se javno protivi vladi i tra�i korenite reforme u dru�tvu. Kao drugo, pesnica je pomogla da se sam �Otpor� homogenizuje i da postane mesto na kome se okupljaju demokratske snage. To je taj nivo bratstva, jer kada se nalazite pod jednim simbolom, onda me�u vama postoji neka posebna veza koja vas obavezuje da ostanete zajedno �ak i kada je veoma te�ko. Dakle, pesnica je oja�ala kako demokratsku javnost u Srbiji tako i sam pokret. Bio je to veoma efektan simbol - poja�njava ameri�ki pukovnik u penziji. Kao �itanka na ovim predavanjima slu�ila je knjiga penzionisanog profesora sa Harvarda D�enea �arpa �Od diktature do demokratije� koja je prevedena na srpski i, kako stoji na sajtu ameri�kog Instituta za mir, deljena kao priru�nik svim aktivistima �Otpora� na terenu. Na osnovu ove knjige Helvi je zajedno sa �lanovima �Otpora� u Budimpe�ti napravio listu od preko 150 takti�kih poteza koje bi pokret mogao da koristi u svojoj borbi. - Postoji fraza ovde u Americi koja bi se u slobodnom prevodu mogla re�i �imali su petlju�. Jednostavno, postojala je me�u njima jaka volja i hrabrost da se ne�to u�ini. Iz razgovora sa tim mladim ljudima ja sam zaklju�io da su oni �eljni demokratije i da oni demokratiju ho�e odmah i ovde. Veoma pa�ljivo su pratili sve �to sam im ja govorio. Kada smo razgovarali o stubovima vlasti na kojima po�iva jedan re�im i kako se na njih mo�e uticati, mislim da je to bio trenutak kada im se upalila lampica koja im je govorila da se do cilja mo�e do�i samo sa jo� ja�im radom. To je bila prekretnica seminara - ka�e Helvi, nagla�avaju�i da je pa�ljivo pratio na koji na�in mladi u Srbiji na terenu primenjuju znanja ste�ena u Srbiji. Prema njegovim re�ima, polaznici njegovog kursa pro�li su test s pozitivnim ocenama. Koristili su metode koje su bile u skladu sa tada�njim uslovima na terenu, a povremeno su unosili i neke nove elemente koje im Helvi nije sugerisao u Budimpe�ti. - Svima je moralo da bude jasno da iza svega stoji duboko strate�ko planiranje, kao i operacionalizacija planova sa detaljnim koordinatama rada. �im sam prvi put razgovarao sa njima, ja sam shvatio da je njima jasna ideja nenasilnog otpora, tako da nisam imao velikih problema da im tu ideju usadim u glavu - re�i su na�eg sagovornika. Jedan od polaznika kurseva, narodni poslanik Sr�a Popovi� potvrdio je za �Va�ington post� da su Helvijeva predavanja bila prvi slu�aj da su �o nenasilnom otporu u�ili na sistematski i nau�ni na�in�. �Rekli smo sebi �vrati�emo se u na�u zemlju i sve ovo primeniti��, rekao je Popovi�, kako prenosi �Va�ington post�. Isti list navodi i da je Popovi� u stanju da gotovo napamet izdeklamuje sva Helvijeva predavanja �re� po re�, po�ev�i od maksime da je �razvla��enje vladara najva�niji element nenasilne borbe�. Jesu li �lanovi �Otpora� nau�ili najva�nije lekcije? - Najva�nija stvar na predavanju bio je napad na takozvane �stubove vlasti� u koje spadaju vojska, policija, mediji... To je bilo jako uspe�no izvedeno i upravo onako kako je isplanirano. Jedna od najhrabrijih i najva�nijih momenata �itave revolucije bila je odluka vojske da se ne me�a u doga�anja na ulici. �Otpor� je vodio veoma uspe�nu kampanju, �iji je cilj bio da se infiltira u vojsku koja je bila klju�ni stub re�ima - re�i su Helvija koji je mi�ljenja da bi �Otpor� i dalje trebalo da ima aktivnu ulogu u dru�tvu i da se pre svega okrene borbi protiv kriminala i korupcije. - Klju� nenasilnog otpora je nesaradnja. Ljudi ne bi trebalo da kupuju robu od kriminalaca koji tako postaju bogatiji. Ukoliko vi bojkotujete njihovu robu ili njihove usluge, tada �ete ih izbaciti iz dru�tva. To je duga�ak proces, ali morate priznati da �e kriminal uni�titi civilno dru�tvo ako ga ne zaustavite. Prvo je va�no uo�iti problem, a onda uraditi analizu tog problema i identifikovati korake koji se moraju uraditi i onda isplanirati korake koji se moraju preduzeti. Veoma je va�no da se mobili�e javnost tako �to �e se re�i da �e kriminal da uni�ti demokratiju, i da �e na�e dru�tvo odvesti u bedu. To je ne�to na �ta javnost mora stalno da bude podse�ana. Zbog toga je �Otporova� kampanja pritiv korupcije na tragu onoga �to su u�ili u Budimpe�ti - ka�e Helvi. Upitan da li su mo�da i sami �lanovi �Otpora� korumpirani jer je ogromna ameri�ka pomo� zavr�ila bez traga, Helvi ka�e da je sigurno da je pomo� SAD bila velika. - Amerika je dala sredstva kojima je sve ovo moglo da se ostvari. Ipak, sve pare ovog sveta ne mogu da oja�aju prodemkratski pokret, ta snaga mora da do�e iz samog pokreta i novac tada slu�i samo da se to pomogne. Ja ne znam koliko je novca utro�eno, ali ja sigurno nisam dobio ni�ta - zaklju�io je Helvi. I na kraju, da ne bi ispalo da se od Helvija ogra�uju svi lideri �Otpora�, navodimo re�i Sr�e Popovi�a koje se nalaze na sajtu ameri�kog Instituta za mir. Prema tom izvoru, Popovi� je na konferenciji �Kuda ide buldo�er� odr�anoj 30. januara 2001. godine u Beogradu rekao: �Zahvalni smo Helviju za ono �to je uradio za demokratiju u Srbiji�. Milioni dolara Kada god se pokrene pitanje novca koji je potro�en za kampanju �Otpora�, lideri organizacije sle�u ramenima tvrde�i da su donacije bile skromne i da se kampanja mahom finansirala iz donacija ljudi u Jugoslaviji. �Blic News� je u mogu�nosti samo da prenese pisanje strane �tampe u vezi s ovim pitanjem, jer su finansijske knjige �Otpora� i dalje zatvorene za javnost. Tako je Pol Makarti, predstavnik ameri�ke Zadu�bine za razvoj demokratije NED, izjavio za �Njujork tajms� da je ova fondacija uplatila preko tri miliona dolara za demokratske promene u Srbiji. �Otpor� je bio najve�i primalac. Novac je stizao na ra�une van Srbije. Prema pisanju istog lista, Amerika je tokom te dve godine dala ukupno 41 milion dolara (10 miliona 1999. godine i 31 milion 2000. godine). Samo je Ameri�ka agencija za me�unarodni razvoj USAID dala 25 miliona dolara. Nekoliko stotina hiljada dato je direktno �Otporu� za materijal za demonstracije. List pi�e da se pretpostavlja da su �elni ljudi �Otpora� tako�e dobijali pojedina�nu privatnu pomo�, ali se o ovome u Va�ingtonu ne mogu dobiti dodatne informacije. Me�unarodni republikanski institut, koji je bio zadu�en za trening �Otpora�, izdvojio je 1,8 miliona dolara. Uloga Slovaka Ve�ina novca ameri�ke vlade i fondacija namenjenih Jugoslaviji i �Otporu� uo�i izbora i�la je preko Slova�ke. Cilj je bio da se izbegne direktno ulaganje u Jugoslaviju iz SAD, a po�to je tada�nji re�im bio u neprijateljskim odnosima sa ve�inom zemalja Evrope, Slova�ka je bila govoto idealna (protivila se bombardovanju, biv�i predsednik Me�ijar bio je Milo�evi�ev prijatelj...). Osim toga, Slova�ka je godinu dana ranije pro�la kroz sli�an dril. Ono �to je u Jugoslaviji bio �Otpor�, to je u Slova�koj bila kampanja �Rok volieb�. Izme�u dva pokreta bilo je jo� sli�nosti - simbol Slovaka bila je �iroko otvorena �aka, dok je u Jugoslaviji to bila pesnica, glavna ameri�ka podr�ka u oba pokreta dolazila je od Me�unardnog republikanskog instituta IRI iz Va�ingtona. Lider slova�kog pokreta bio je agilni Mareka Kapusta, koji je po�eo da radi za IRI 1997. godine i kao njihov predstavnik prati izbore u Ukrajini i Bosni. Na mesto koordinatora kampanje �Rok volieb� dolazi 1998. godine. Bila je to vesela kampanja, puna boja, sa mnogobrojnim koncertima i jasnom porukom mladima da iza�u na izbore i sami odlu�e o svojoj sudbini. Bila je to prva uspe�na kampanja te vrste u Evropi, tako da je kasnije odlu�eno da se preko organizacije �Rok volieb eksport� ovo znanje �iri u druge zemlje, pre svega Bosnu, Hrvatsku i Jugoslaviju. Prvi kontakti Slovaka sa �lanovima �Otpora� ponovo su i�li preko IRI, ta�nije njihovih predstavnika za Jugoslaviju Slobodana �inovi�a i Igora Stevi�a, koji se u to vreme nalazio van zemlje, pla�e�i se za svoju bezbednost. �inovi� i Stevi� kasnije osnivaju agenciju �Mediaworks� �iji su glavni finansijeri bili Slovaci. Slovaci, a pre svega Kapustova fondacija NOS, kao i organizacije MEMO 98 i �Obcianskeho oka� bile su zadu�ene za organizovanje kurseva, mahom u Ma�arskoj, Slova�koj i Crnoj Gori. Osim �lanova �Otpora�, kurseve su poha�ali i predstavnici drugih nevladinih organizacija, me�u njima i Cesida. http://blicnews.gates96.com/aktuelno/0politika/polit4.htm NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
