Vra�anje Milo�evi�evih dugova

Nasle�en kao �vru� kola� Milo�evi�evih neve�tih poku�aja da na
spoljnopoliti�koj sceni obezbedi podr�ku Evropske zajednice, ugovor o
kupovini osam �erbas� aviona danas predstavlja jedan od najve�ih
nere�enih problema u ekonomskim odnosima Srbije sa EU

Autori: Branimir Gaji�/Milorad Ivanovi�

Posao stole�a, kako su mnogi nazvali ugovor o nabavci osam novih aviona
tipa �erbas 319� za JAT, iako je potpisan pre �etiri godine ne samo da
jo� uvek nije rezultirao novim letelicama na sur�inskom aerodromu, ve�
je doneo dodatne glavobolje novim vlastima. Nasle�en kao �vru� kola�
Milo�evi�evih neve�tih poku�aja da na spoljnopoliti�koj sceni obezbedi
podr�ku Evropske zajednice (u vreme kada mu je bilo jasno da �e biti
rata zbog Kosova), ovaj ugovor danas predstavlja jedan od najve�ih
nere�enih problema u ekonomskim odnosima Srbije sa EU. 

Sam konzorcijum �Erbas� je nastao kao zdru�eni finansijsko-aeronauti�ki
projekat nekoliko vode�ih evropskih dr�ava (najve�i udeo imaju
Francuska, Nema�ka i Velika Britanija) kojim je evropska avio-industrija
ubrzo preuzela veliki segment unosnog tr�i�ta komercijalnih
vazduhoplova. Za JAT je 1998. godine zatra�ena nabavka osam �319�-tica
koje predstavljaju jedan od najboljih aviona u svojoj klasi na svetu.
Tada je zvani�na propaganda o tom potezu govorila da je to �korak koji
�e JAT dovesti u sam vrh kompanija i povezati srpsku privredu s
evropskim tokovima�. 

Od tada se promenilo mnogo, najpre sam inicijator posla, ali je
potpisani papir ostao kao obaveza koja mora da se ispuni. Me�utim, suma
od skoro 400 miliona dolara za Srbiju predstavlja nezamislivu svotu u
ovom trenutku. �Erbas� je u momentu kada je ugovor potpisivan izneo
nekoliko olak�avaju�ih uslova kojima je hteo da stimuli�e svoj ulazak na
jo� jedno tr�i�te, pa je tako osnovnu cenu modela smanjio na 29 miliona
dolara (sa 31) i u taj paket uklju�io obuku nekoliko posada (od pet do
deset po svakom avionu) na simulatoru u centrali konzorcijuma, kao i
navodno obezbe�ivanje JAT-u sopstvenog simulatora, dodu�e, slabije �D�
klase. Me�utim, uprkos tim poznatim podacima, u javnosti se nikada nije
saznalo, kao �to je uostalom bio slu�aj i sa svim drugim Milo�evi�evim
spoljnopoliti�ko-ekonomskim dogovorima, �ta je ta�no ugovoreno u
Francuskoj. U �Erbasu� danas tvrde da �e ugovor morati da se ispo�tuje
ili �e Srbiju sna�i konsekvence u suprotnom slu�aju. Imaju�i u vidu da
je �Erbas� u me�uvremenu postao deo najve�e evropske poslovne grupe
EADS, jasno je da postoji mo� da se takvi pritisci realizuju. 

Prilikom na�e nedavne posete sedi�tu �Erbasa� u neposrednoj blizini
Tuluza, postalo je jasno da u ovoj kompaniji i ne pomi�ljaju da bi JAT
mogao da odlu�i da se potpuno povu�e iz posla. 

- Mi imamo potpisan ugovor o isporuci osam aviona tipa �319� i radimo
sve da ispunimo uslove iz ugovora. Ukoliko JAT �eli da menja delove
ugovora, onda o tome mora da se razgovara - ka�e u razgovoru za �Blic
News� Ginter �ubert, direktor slu�be prodaje u �Erbasu�. On ka�e da je
kompanija spremna na manje izmene ugovora koje bi do�le kao rezultat
pregovora, ali da se ne mo�e o�ekivati da do�e do drasti�nih izmena. 

- Zapravo, ve� je plan promenjen po�to smo iz JAT-a dobili pismo u kome
nas obave�tavaju da bi �eleli da prvi avion dobiju krajem 2002. godine,
a ne u aprilu kako je predvi�eno ugovorom. U pismu nema nijedne naznake
da bi jugoslovenski avio-prevoznik mogao da se povu�e iz posla -
obja�njava �ubert, nagla�avaju�i da mu je neshvatljivo da se uop�te
razmi�lja o poni�tenju ugovora, posebno kada se zna da su do sada ve�
upla�ena prili�na materijalna sredstva, a i sudski proces bio bi veoma
skup za na�u avio-kompaniju. On podvla�i da se u tridesetogodi�njoj
istoriji ove kompanije nije desilo da neko poni�ti ugovor. 

- Bilo bi to samoubistvo za jugoslovensku privredu, jer ko bi se nakon
toga odlu�io da i�ta ulo�i u va�u zemlju ako se dokumenti koji su
potpisani ne po�tuju - jasan je �ubert. 

Izvori iz vrha JAT-a tvrde da je odluka o daljoj sudbini, ne samo
JAT-ove obnove flote sa �319�, ve� i same srpske privrede i finansija
koje bi taj posao u prvobitno potpisanom obliku mogao da dovede do ruba
potpune propasti, u rukama samo dva �oveka: premijera republi�ke vlade i
guvernera Narodne banke. Ali, prema tim izvorima, koji zbog osetljivosti
teme zahtevaju anonimnost, �pitanje je da li bi sudski proces kojim bi
se raskinuo ugovor bio skuplji od �tete koja bi mogla da nastane
njegovim potpunim realizovanjem. Ljudima iz �Erbasa� je i te kako u
interesu da se JAT-u nametnu avioni ugovoreni jednim sumnjivim
sporazumom koji je nastao iz politi�kih procena propalog re�ima,
pogotovo �to se od katastrofe 11. septembra bele�i ogroman pad
porud�bina i otkaz starih, tako da bi JAT u slu�aju revizije ugovora
maltene u�inio ono �to danas rade mnoge kompanije koje su sklopile
sli�ne ugovore sa �Erbasom��. 

Iz Ministarstva za saobra�aj i telekomunikacije Vlade Srbije �Blic
Newsu� je stigao dopis u kome se ka�e: �Pregovori izme�u �Erbasa�,
republi�kog Ministrastva saobra�aja i JAT-a traju nekoliko meseci.
Predmet ovih pregovora je revizija osnovnog Ugovora putem aneksa kojim
bi se broj i tipovi aviona zajedno sa uslovima pla�anja prilagodili
potrebama JAT-a koje su usagla�ene sa strategijom razvoja ovog
preduze�a. Iako ovaj Ugovor ima odre�ene nedostatke i ne odgovara sasvim
potrebama JAT-a, s obzirom na to da su ga obe strane uredno potpisale i
overile i da je kao takav me�unarodno va�e�i, nismo spremni na
preduzimanje bilo kakvih radikalnih koraka. U tom smislu na Ministarstvu
je da putem pregovora koji su u toku animira stranog partnera da
pristane na izmene pojedinih odredbi koje �e svakako uva�iti potrebe i
interes obe strane. U dosada�njem toku pregovora �Erbas� je pokazao
razumevanje za ovu slo�enu problematiku i nadamo se da �emo zajedni�kim
naporima uspeti da do�emo do re�enja koje �e zadovoljiti obe strane�. 

Ovom zvani�nom izjavom potvr�uje se �ubertova izjava da je bilo nekih
konatakata o menjanju prirode grandiozne Milo�evi�eve poltronske
porud�bine. Osam aviona je velika koli�ina, mada su realne potrebe JAT-a
takve da bi taj broj letelica imao svoju ekonomsku opravdanost s obzirom
na odli�no uspostavljen sistem profitabilnih linija koje na�
avio-prevoznik odr�ava. Me�utim, cena koja bi morala da se plati za
avione, rezervne delove i dalju obuku leta�kog i tehni�kog sastava, iako
svedena na minimum, i dalje je za osiroma�enu dr�avu basnoslovna i
nedosti�na. Verovatno je i procena srpske vlade, Narodne banke i
resornog ministarstva da bi amortizacija aviona ste�enih pod prvobitnim
uslovima bila isplativa na staze koje su za Srbiju u ovom momentu
preduga�ke, i da bi dug koji bi se tako otvorio kod evropskih banki koje
bi kreditirale nabavku bio neodr�ivo breme. 

Ono �to se o dosada�njim intervencijama zna, i �to potvr�uje dopis
Ministarstva za saobra�aj, jeste da je na molbu na�e strane �Erbas�
prihvatio da osim odlaganja isporuke prvog aviona za nekoliko meseci
promeni i tip, pa je to sada najmanji iz njihovog programa, model �318�.
On je za nekoliko miliona dolara jeftiniji i predstavlja vazduhoplov
idealan za kra�e relacije na kojima je JAT najvi�e anga�ovan. Za koliko
aviona �e sada poku�ati da se dalje umanji primarna narud�bina,
nepoznato je, kao �to se ne zna da li se poku�ava ni konverzija svih
narud�bina u mali �318� ili mo�da �ak postoji opcija po kojoj bi se
celokupna cifra smanjila u korist tipa, tj. da li bi JAT umesto sedam
�319� mogao da kupi dva ili tri ve�a modela, poput �330� ili �ak �340�.
Ove �irokotrupne letelice jesu skuplje, ali su predvi�ene za
transatlantske letove, �to zna�i da bi JAT u tom slu�aju mogao da zale�i
svoju rak-ranu - odsustvo interkontinetalnog saobra�aja. 

U postoje�oj floti JAT nema vazduhoplov za tu vrstu saobra�aja koja je
ekonomski najisplativija, osim jednog starog DC-10, ali ni taj tip ne
mo�e da dobije dozvolu nadle�ne ameri�ke federacije za civilnu avijaciju
za obnavljanje letova za SAD. S obzirom na broj potencijalnih putnika u
SAD i Australiji, kao i na pomenutu isplativost dugih linija, JAT ima
strate�ki interes da �to pre obnovi te linije, �to je tema o kojoj se
skoro neprestano govorilo za vreme prethodnih rukovode�ih garnitura.
Ali, tek najnovija smena u vrhu kompanije treba da poka�e da li �e se
kona�no usvojiti ideje strate�kog razvoja kompanije, kojim �e smerom ona
i�i i na kojim linijama, kao i na kakvoj vrsti tehni�kog razvoja �e biti
akcenat. Tek onda bi sa sigurno��u mogle da se ocrtaju konture daljih
neophodnih pregovora sa �Erbasom�, i posledi�no, Evropskom zajednicom.
Proizvodna linija na kojoj se sklapaju avioni iz porodice �320� (kojoj
pripadaju i modeli namenjeni JAT-u) nalazi se u Hamburgu, Nema�ka, gde
je i regionalni centar konzorcijuma za rezervne delove. 

Ono �to je izgledno jeste da �e se kroz pona�anje srpske strane u ovom
poslu meriti i mnoge druge stvari, kao i to da osim �to je prvenstveno
ekonomsko pitanje, nabavka aviona ipak ima i te kako jak
spoljnopoliti�ki predznak, �to je bila i Milo�evi�eva glavna ideja kada
je poslao izaslanike u Tuluz. U tom smislu jasno je za�to uprkos velikom
negodovanju mnogih struktura, najpre pri JAT, od leta�kih do tehni�kih,
i njihovoj privr�enosti konkurentskoj ameri�koj firmi �Boing�, danas ima
skoro stoprocentnih izgleda da, uz varijaciju u broju i tipu, evropski
avioni budu ti koji �e predstavljati okosnicu srpske flote u narednim
decenijama. 

- Ljudi moraju da shvate da se tehnologija poslednjih godina promenila i
da stvari nisu iste kao �to su bile. Ako ljudi u JAT-u misle da �e im
biti lak�e ako kupe �Boingove� avione, moram da ka�em da gre�e. Novi
tipovi �boinga� mnogo su bli�i na�im avionima nego �boingu 737-300� i
�727-200� koje poseduje JAT. To bi zna�ilo da bi JAT i tada morao da
simulator koji sada ima jednostavno baci na otpad - upozorava Ginter
�ubert koji nagla�ava da nema kompanije kojoj strate�ke planove crtaju
piloti i mehani�ari. Na� sagovornik na kraju savetuje �elnicima JAT-a da
se o iskustvima rada sa �Erbasom� raspitaju kod hrvatskog
avio-prevoznika koji od 1993. godine u svojoj floti ima nekoliko
njihovih aviona i ove godine o�ekuje nove porud�bine.

http://blic.gates96.com/

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi

==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште