POPRISTE CENTRALNE AZIJE Velike i kobne igre Sudbina ubijenog Abd ul-Haka je ikona skorije avganistanske istorije ispunjene impresivnom kolekcijom sukobljenih globalnih interesa, ratova, meduplemenskih obracuna, saveza, protiv-saveza pa ponovo saveza, izdaja i prodaja, osveta i ubistva
(Od naseg specijalnog izvestaca) Pesavar, Pakistan, 28. oktobra Kazu da se istorija ponavlja, ukoliko ne u sredistu ono barem na periferiji dogadaja, a u istinitost ove poruke danas se verovatno najlakse uverava u ovom gradu u blizini granice sa Avganistanom. U decenijama, otkako je Paksitan stekao nezavisnost, Pesavar je bio samo glavni grad Severozapadne pogranicne provincije, pitomo, tipicno centralnoazijsko utocise milion ljudi, poznato po zelenilu prasinom prekrivenih platana i ukusnoj kuhinji. Onda su Sovjeti 1979. izvrsili invaziju Avganistana i poceo je rat. Novac i oruzje namenjeni mudzahedinima stizali su iz SAD, Saudijske Arabije i drugih zemalja dramaticno menjajuci grad. Pesavar je postao kontinentalni epicentar ilegalnosti: sverc oruzja i droga, tajni prelasci granice kako bi se pomoc doturila "svetim ratnicima". Bradati lideri najmanje 15 mudzahedinskih grupa bili su stalni gosti ovdasnjeg americkog konzulata odakle su uz podrsku tajnih pakistanskih sluzbi, usmeravani tokovi novca, vojne tehnologije i ideologije. Neprijatelj su bili "komunisticki nevernici". Najjace oruzje postao je - islam. Po "Americkom baru" vrzmali su se lokalni uglednici, novinari, obavestajci, humanitarci... Slavljeni pa zaboravljeni Sovjeti su se pognute glave povukli februara 1989, a trebalo je da prode vise od decenije da Pesavar ponovo bude uz prvu liniju fronta. Neprijatelj su sada teroristi Osame bin Ladena i njegove grupe Al-Kaeda, kao i vladajuci avganistanski talibani koji su mu pruzili utociste. "Americki bar" popunjen je istom kongregacijom gostiju. Nekada slavljeni a potom zaboravljeni lideri mudzahedina ponovo su aktivni kako bi pokusali da obezbede mesto u nekoj novoj vladi "sirokog spektra" koju Amerikanci pokusavaju da formiraju dok je 26 miliona Avganistanaca zauzeto njihovim bombama i sopstvenom gladu. Nekih vise nema, kao Ahmad sah Masuda - lava od Pandzsira - koji je komandovao Alijansom severa dok ga fundamentalisti (tvrdi se Bin Ladenovi) nisu ubili 9. septembra. Nema ni Abd ul-Haka, danas u Avganistanu sahranjenog heroja iz vremena otpora Sovjetima koga su talibani likvidirali pre dva dana. Ul-Hakova sudbina umnogome je ikona skorije avganistanske istorije ispunjene impresivnom kolekcijom sukobljenih globalnih politickih i ekonomskih interesa, ratova, meduplemenskih obracuna, saveza, protiv-saveza pa ponovo saveza, izdaja i prodaja, mrznje, netolerancije, osveta i ubistava. Avganistan je napustio razocaran nespremnoscu "svetih ratnika" da se dogovore oko vlasti. Njihovi medusobni sukobi 1992. ne samo da su razorili Kabul i pred Alaha poslali blizu 50.000 ljudi, vec su direktno otvorili vrata nastanku fundementalisticke milicije koja od 1996. vlada Avganistanom. Cudna mesavina straha, saglasnosti, potpune iscrpljenosti i umora posle godina ratovanja i vise od 1,5 miliona mrtvih, ucinila je ipak da mnogi Avganistanci prihvate talibansku vlast i okrutnu pravdu u skladu sa ortodoksnim tumacenjem islamskog zakonodavstva - sarije. U prvim danima 1996. bili su dobrodosli i u Kabulu. Najveci deo Avganistana se od tada vratio 14 vekova unazad i utonuo u zamisljeni svet Arabije iz Muhamedovog vremena. Talibanski lider mula Mohamad Omar stavio je na sebe Prorokov ogrtac, najsvetiju relikviju Avganistana, i proglasio se "komandirom vernika". Antimoderni ili antizapadni Nekadasnji heroji otpora Sovjetima cekali su da ih neko ozbiljnije podrzi kako bi sacuvali preostalih deset odsto zemlje koju su kontrolisali. Pakistan i Saudijska Arbija godinama su najdirektnije pomagali talibane. Prvi, racunajuci da ce im oni otvoriti transportne linije ali i zbog cinjenice da svaki peti pakistanski vojnik pripada Pastunima koji zive i sa pakistanske strane granice. Drugi, zbog islamskog puritanizma mule Omara koji je, koliko do juce, godio uhu saudijskog kralja, cuvara svetih islamskih mesta Meke i Medine. Sada su sa talibanima prekinuli odnose. Iran, Rusija i Indija bili su, i ostali, talibanski protivnici. Teheran strahuje od priblizavanja neprijateljski raspolozenih Pastuna, sunita za razliku od siitskog Irana. Alijansa severa je miljenik Moskve koja bivse kompatriote, Tadzike i Uzbeke, posmatra kao manje-vise sekularnu branu, stit od prodora radikalnog talibanskog islama prema granicama Rusije. Delhi je po prirodi stvari na suprotnoj strani od Islamabada. Amerikanci su, koliko pre pet godina, zvanicno stajali na stanovistu da su talibani vise anti-zapadni. Klintonova administracija - veoma zainteresovana da americka firma Unokal izgradi veliki gasovod od Turkmenistana do Pakistana kako bi se zaobisao Iran - izbegavala je da zauzme stranu ali nije bila nenaklonjena talibanima. Onda su se stvari radikalno promenile od 11. septembra. Stari-novi komandanti postali su vazni akteri nove "velike igre" Centralne Azije. Predstavljaju se kao jedinstveni front protiv terorizma dok svet problematicnim eksmudzahedinima oprasta grehe proglasavajuci ih naprecac za "dobre momke". Tako je bio ohrabren i Abd ul-Hak koji se zalagao za povratak bivseg kralja Zahira Saha, najnovijeg zapadnog pronalaska za resenje avganistanske enigme. Talibani ne sumnjaju da je pokusavao da regrutuje svoje Pastune - najbrojniju etnicku grupu zemlje - za obaranje rezima mule Mohamada Omara. Njegov mladi brat Daud Asalah, jutros mi slika drugu sliku i odbacuje ideju da je Abd bio u tajnoj misiji uz znanje Amerikanaca koji su ga opremili satelitskim telefonom i velikom kolicinom dolara. Jasno je, ipak, da je Vasington bio upoznat sa kretanjem coveka kome je bio predviden visok polozaj u nekoj koalicionoj vladi koja bi smenila talibane. Amerikanci su na kraju priznali da su pokusali da ga spasu, ali da je bilo suvise kasno. Zatvorene karte Talibani su tvrdi i nepopustljivi. Oslonac na Alijansu severa, ciji je dosije o postovanju ljudskih prava vise nego problematican, znacajno stavlja pod znak pitanja principe za koje se SAD javno deklarisu. Politicke razlike bivsih komandanata i dalje su tolike da bi ponovo zaratili ukoliko dobiju ozbiljnu sansu da se vrate na vlast. Kako su, po recima drzavnog sekretara Kolina Pauela, Amerikanci resili da poraze talibane jer "moraju da budu uklonjeni sa vlasti", Vasington je posle izvesnog premisljanja usvojio komandante Alijanse od kojih se ocekuje da podrsku vrate tako sto ce u direktnim sukobima slomiti talibane. Zapad racuna i na ostarelog bivseg kralja. Sve je u igri, ali svi igraci avganistanske partije i dalje pazljivo drze karte pred sobom. Kada ih otvore, onda kao Abd ul-Hak skoncaju pod zemljom. Bosko Jaksic -------------------------------------------------------------------------------- Solana: Bin Ladena pred nacionalni sud Hamburg, 28. oktobra (Tanjug) Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Havijer Solana ocenio je da saudijskom islamskom ekstremisti Osami bin Ladenu, koga je Vasington optuzio za teroristicke napade na SAD 11. septembra, mora, posto bude uhapsen, da sudi "nacionalni sud". Solana je u danasnjem intervjuu nemackom listu "Bild am zontag" izjavio: "Teroristi kao sto je Osama bin Laden moraju biti izvedeni pred sud", a za to su "kompetentni prvenstveno nacionalni sudovi", prenosi AFP. NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
