I POSLE POLITICKIH PROMENA MLADI STRUCNJACI ODLAZE Diplomiraj, pa emigriraj U poslednjoj deceniji pola miliona emigranata
Zajednicke procene Ministarstva za nauku i tehnologiju i raznih nevladinih
organizacija govore da je zemlju u poslednjih 10 godina napustilo cak pola miliona
ljudi. Srbija i Crna Gora su u poslednjoj deceniji izvezle cak sesnaestinu svog
stanovnistva, sto je "gigantski" procenat koji premasuje odliv mozgova iz svih zemalja
u tranziciji. Neposredno posle proslogodisnjih oktobarskih promena u zemlji odliv
mozgova malo je oslabio, ali je od pre nekoliko meseci opet nastavljen nesmanjenim
tempom.
Preliminarne procene govore da polovina nase mlade dijaspore zivi u SAD, oko 30 odsto
se nalazi u Evropi, dok je ostatak na drugim kontinentima. Empirijske analize govore
da ljudi obicno odlaze u Ameriku da zavrse studije, magistriraju ili doktoriraju, jer
su tamo bolji uslovi za sticanje visokog obrazovanja, odakle idu za Evropu. Dok su
pocetkom devedesetih iz zemlje odlazili doktori nauka, magistri, kasnije istrazivaci
na postdiplomskim studijama, sada najbolji apsolventi PMF, ETF i FON-a vec imaju
obezbedene ugovore sa inostranim kompanijama.
Jedan od nacina da se zaustavi ovaj negativan trend je da se studije na nasim
fakultetima priblize svetskim. Nasa zemlja uskoro treba da pristupi Bolonjskoj
deklaraciji odnosno sistemu Bacelor master. U Evropi se rodila ideja da svi
univerziteti na Starom kontinentu predu na ovaj sistem studija, kako bi studenti mogli
da prelaze sa jednog na drugi univerzitet bez problema, da studije pocnu u Italiji,
nastave ih u Nemackoj, a zavrse u Engleskoj, Francuskoj, Svedskoj...
Lj. M.
--------------------------------------------------------------------------------
Diplomiraj, pa emigriraj
Mladima su potrebni povoljniji uslovi za obrazovanje i rad koji ce biti adekvatno
nagraden
Godinu dana posle promena u Srbiji studenti i dalje razmisljaju o tome da li je
pametnije otici iz zemlje ili ostati u njoj. Decenija izolacije, cetiri rata i opsti
sunovrat ostavili su suvise dubok trag da bi nestao za samo godinu dana.
Svako ocekivanje da ce odlazak talentovanih i skolovanih ljudi tek tako prestati bilo
je i ostalo naivno uverenje. "Odliv mozgova" neposredno posle oktobarskih promena u
zemlji malo je oslabio, ali je od pre nekoliko meseci opet nastavljen nesmanjenim
tempom.
Pacijent koji ceka infuziju
- Katastrofalnost sadasnje situacije ne cini samo odlazak "naucnog krema", vec, pre
svega, srednjih istrazivaca i tehnickih slojeva, dobrih sadasnjih i buducih izvrsioca,
inzenjera, fizicara, matematicara, informaticara. Rec je o grupaciji iz koje se
reprodukuje kultura istrazivackog rada, radnih navika, tehnoloske pismenosti, manira,
racionalnosti, samostalnosti i kriticnosti u misljenju. Dakle, glavna proizvodacka
snaga modernog drustva - kaze Vlastimir Matejic, profesor Beogradskog univerziteta.
Usmerenost tog sloja u trajni odlazak iz zemlje kao resenje u profesionalnoj karijeri
predstavlja pravu katastrofu za naucnoistrazivacku i tehnicku bazu drzave. Odlazak
samo dva kljucna coveka iz nekog projekta koji se razvija moze znaciti nenadoknadiv
gubitak za nekoliko generacija studenata i istrazivaca.
Sta se moze uraditi da se katastrofa bar malo ublazi?
- Razume se - kaze profesor Matejic - posle oktobarskih promena ratne pretnje i
nedemokratski politicki rezim prestali su da budu faktori koji pospesuju odlazak iz
zemlje. To je, dugorocno gledano, veliki doprinos ovih promena, ali ipak nedovoljan.
Neophodna je i radikalna modernizacija privrede, univerziteta, sistema vrednovanja.
- Treba da uslede promene kojima ce se omoguciti privlacniji zivot ne samo za one koji
razmisljaju da odu ili da se vrate, vec i za one koji ostaju. Sada osim neznatnog
povecanja plata i znatnog skoka cena nema niceg a ulaganje u razvoj nije pocelo. Ne
moze se ziveti samo od politickih promena - kaze profesor Vlastimir Matejic.
Profesor Dragoljub Belic, sa Beogradskog univerziteta, tvrdi da je nasa nauka bukvalno
u nokdaunu. Ona je kao pacijent koji ceka infuziju, a nje nema. Istrazivaci na
fakultetima vec devet meseci ne primaju platu.
U Ministarstvu za nauku i tehnologiju vlade Srbije i te kako su svesni teskog nasleda
sa kojim se uslo u novi milenijum. Ne treba sumnjati u najbolje namere profesora
Dragana Domazeta, ministra za nauku i tehnologiju, koji trazi nacin da motivise i
zadrzi najsposobnije a za pocetak im ponudi dobre i atraktivne projekte. Naucnih
projekata ima, ali ne i novca za njihovo finansiranje. Plate strucnjaka koji bi radili
na realizaciji su u proseku oko tri stotine nemackih maraka, sto ne moze da motivise
istrazivace da rade za "crkavicu".
Mlad, obrazovan i zna sta hoce
- Ne ocekujem vidljivi napredak sto se finansiranja nauke tice, bar za narednih
cetiri-pet godina - prognozira Dragan Popovic, direktor Instituta za fiziku. - Sada
vise odlaze mladi bez magistrature i mali su izgledi da se oni vrate. Kreativni ljudi,
osim prirodne zelje da zive bolje, traze razvojne, istrazivacke i druge izazove za
svoje sposobnosti.
Tipican predstavnik ovog dela populacije koji odlazi iz zemlje je mlad, obrazovan,
prosecna ocena 8,6 ili 3,7 u srednjoj skoli, vecinom matematickog ili elektrotehnickog
usmerenja, odlican iz drustvenih predmeta i maternjeg jezika.
Medu osamsto strucnjaka koji su za proteklih deset godina napustili Institut "Vinca"
bilo je mnogo istrazivaca sa odlicnim kvalifikacijama i talentovanih za fundamentalna
istrazivanja.
- Ostali smo bez strucnjaka srednjih godina. Rade sasvim mladi koji jos uce,
istrazivaci pri kraju karijere. Treba zadrzati mlade, a ne da im, kao do sada, "Vinca"
bude prolazna stanica za odlazak na specijalizaciju u svetske naucne centre u kojima
ostaju jer su primamljiviji uslovi za zivot - kaze dr Krunoslav Spasic, direktor
"Vince".
- Dok su pocetkom devedesetih godina mahom odlazili doktori nauka i magistri, kasnije
istrazivaci na postdiplomskim studijama, sada najbolji apsolventi PMF, ETF i FON-a vec
imaju obezbedene ugovore sa inostranim kompanijama - kaze dr Vladan Batanovic,
direktor Instituta "Mihajlo Pupin".
- Srbija ce, kako procenjuju strucnjaci, za mlade postati privlacna zemlja tek posle
2010. godine. A vic koji je slikovito opisao proteklu deceniju i dalje ce biti
aktuelan, a kaze da snalazljiviji Srbin sa manje snalazljivim razgovara telefonom iz
inostranstva.
Nada Kovacevic
--------------------------------------------------------------------------------
Malo para za nauku
Odliv strucnjaka je poceo drasticnim smanjenjem izdvajanja za nauku iz republickih i
saveznih ministarstava.
Procenat izdvajanja do 1990. bio je jedan odsto bruto nacionalnog dohotka, a danas se
za nauku izdvaja 0,26 odsto, sto je na nivou najnerazvijenijih zemalja u svetu.
--------------------------------------------------------------------------------
U svet po bolji zivot
Prema istrazivanju Instituta za medunarodnu politiku i privredu, najvazniji razlozi
sto naucnici i strucnjaci napustaju zemlju jesu nizak nivo zivotnog standarda i
stambeni problem. Inostranstvo ih najvise privlaci zbog visoke zarade i
materijalno-tehnickih uslova rada.
Vazna je razmena ideja Trogodisnje studije za farmere
Dr Aleksandar Bogojevic, izvrsni direktor Obrazovnog foruma i autor projekta
"Odliv mozgova", istice da nije bitno gde se nasi mladi nalaze vec da li saraduju sa
nama
Beogradski Poljoprivredi fakultet bi brzo mogao da se priblizi uglednim evropskim
fakultetima koji su vec presli na sistem Bacelor master
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
This email was sent to: [email protected]
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email to: [EMAIL PROTECTED]
T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================
vrati.gif
Description: GIF image
