Amerika je pred ekonomskim krahom <http://www.jutarnje.co.yu/slike/svet/wtc.jpg> Posle nedavnih terorističkih napada na Ameriku, novinske agencije javljaju daje Njujorška berza na Vol stritu 21. septembra završila radni dan zabeleživši najveći nedeljni pad indeksa „Dau džons” u svojoj istoriji. Berza je zaključana sa padom „Dau džonsa” za 140 poena. U prethodnih pet dana „Dau džons” je smanjen za 1400 poena, što predstavlja skoro 14 odsto. To je najgori rekord od 1940. godine i početka Drugog svetskog rata. Navedena tragedija i ekonomski poremećaji dolaze u sitaciji kada se u poslednje vreme u domaćoj i posebno inostranoj stručnoj i naučnoj literaturi sve češće sreću ocene da je na pomolu početak kraja američkog privrednog čuda, odnosno da su SAD pred ekonomskim krahom „tipa 1929. godine”.
1) Poslednjih godina američku ekonomiju pokreće veliki priliv stranog kapitala. O tome svedoči stopa rasta cena akcija na berzi koja se sa 81% u 1994. godini, popela na 184% u 1999. godini. To je veća brzina akumulacije nego u razdoblju između 1925. i 1929. Zahvaljujući tome američka privreda je u drugoj polovini devedesetih godina imala visoke stope privrednog rasta (1996. - 3,6%; 1997. - 4,4%; 1998. - 4,4%; 1999. - 4,2%). U četvrtom kvartalu 1999. godine, stopa rasta u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosila je 8,3%. Međutim, u četvrtom kvartalu 2000. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, stopa rasta je bila samo 1%. Jedan od uzroka pada stope privrednog rasta je i smanjenje priliva stranog kapitala. 2) Za detaljnija istraživanja kretanja u američkoj privredi, nije beznačajna činjenica da je vrhunac rasta akumulacije kapitala ostvaren u 1999. godini, godini kada je NATO izvršio agresiju na SR Jugoslaviju. Logičnu posledicu takve akumulacije predstavlja veoma visoka stopa privrednog rasta od 8,3%, koja je usledila u četvrtom kvartalu 1999. godine, samo par meseci posle agresije NATO na SR Jugoslaviju. Već u prvom kvartalu 2000. godine, pada vrednost akcija novih tehnologija koje su činile 60% berzanskog kapitala. NasdaÜ Composit IndeÚ, od 10. marta 2000. godine, izgubio je više od 50% vrednosti. Pad vrednsti akcija novih tehnologija je prouzrokovao pesimizam velikih investitora i pad priliva stranog kapitala. Normalno, potom ide i pad stope privrednog rasta. U četvrtom kvartalu 2000. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine stopa privrednog rasta iznosila je samo 1%. Dakle, sa 8,3% pad na 1%. 3) Koncentracija domaćeg kapitala preko zaduživanja države u sferi javnog duga, takođe se nalazi u krizi. Prema podacima Uprave saveznih rezervi (Fed) ukupan iznos nenaplaćenih potraživanja u sferi javnog duga, popeo se sa 1027 milijardi dolara u 1964. godini, na 25.678 milijardi dolara u 1999. godini, što je prosečno godišnje povećanje od 9,6% i daleko prevazilazi rast BNP. Sa daljim usporavanjem privrednog rasta ta razlika će se povećavati. Da bi država namirila svoje javne dugove potrebno je da BNP bude tri puta veći od sadašnjeg. 4) Ima i onih koji smatraju da je američka privreda kao zavisnik od zaduživanja faktički beznadežno drogirana. Pesimisti čak procenjuju da su toj ekonomiji, bolesnoj od dugova, potrebne inekcije u dozama između 400 i 500 milijardi dolara godišnje, samo da bi ostala u životu. 5) Teroristički napad na Ameriku ima višestruke efekte. U početnom periodu posle napada pojačava se pesimizam i nesigurnost investitora. Poremećen je ambijent poslovne bezbednosti i sigurnosti. Zbog toga padaju cene akcija na berzama a investitori se okreću ulaganjima u zlato, naftu i švajcarski franak. Produbljuje se postojeća recesija. 6) Kada je u pitanju izlaz iz konkretne novonastale krize američke privrede, treba očekivati da će u narednom periodu nosioci ekonomoske vlasti u SAD postupiti po ekonomskim receptima koji su se u sličnim situacijama već primenjivali u Americi tokom dvadesetog veka. Buš: Šokantni talasi za američku ekonomiju Američki predsednik Džordž Buš je u redovnom obraćanju naciji preko radija rekao da su teroristički napadi na Njujork i Vašington izazvali šokantne talase za američku ekonomiju, ali da je ona, ipak, ostala snažna, dok neimenovani izvori najavljuju da će Buš uskoro potpisati listu terorističkih organizacija u svetu i zaplenu njihove imovine i fondova. „Još uvek smo najveća nacija na Zemljinoj kugli i nijedan terorista više nikada neće biti u stanju da utiče na našu sudbinu”, rekao je Buš, najavljujući optimističke prognoze, kada je u pitanju poslovna klima, javljaju zapadne agencije. Visoki službenik američke administraciji, koji je insistirao na anonimnosti, saopštio je da će Buš potpisati uredbu u kojoj će biti navedene terorističke organizacije i pojedini teroristi u svetu i kojom će se zamrznuti njihova imovina u SAD, javio je AP. Buš je ovog vikenda u Kemp Dejvidu sa savetnicima održao sastanak, a Pentagon je izdao naređenje za pokret borodova i aviona ka Persijskom zalivu i pozvao hiljade rezervista da obuku uniforme, u sklopu priprema za odmazdu zbog napada na Njujork i Vašington 11. septembra. (Tanjug) U početku će biti angažovana domaća akumulacija. Realizacijom plana odmazde, američka privreda će dobiti konjukturnu inekciju. Za početak odmazde američki Kongres je već odobrio 40 milijardi dolara. Uz to, prvi put posle Drugog svetskog rata, američki Senat je odobrio izdavanje ratnih obveznica. Tokom odmazde američka vojska će se oslobađati postojećih zaliha naoružanja a vojnoj industriji će se upućivati nove narudžbine. Treba očekivati da će te narudžbine većinom da se odnose na nove tehnologije u vojnoj industriji. Doći će da povećanog ulaganja u industriju naoružanja. Posle početnog angažovanja domaće akumulacije i zagrevanja privredne konjukture, pod uslovom da se obnovi odgovarajući poslovni ambijent sigurnosti i poverenja, treba očekivati da se uskoro ponovo aktivira priliv stranog kapitala. Kao i domaća akumulacija, i strani kapital će se većinom usmeriti ka razvoju novih profitabilnih, posebno vojnih tehnologija. U tom smislu, i sam FED priznaje da je jedan od glavnih pokretača priliva kapitala u SAD razlika u kamatnim stopama između evropskog i američkog tržišta. I pre terorističkog napada planirano je da se za naoružanje izdvaja više od 300 milijardi dolara godišnje. Izdvajanja za naoružanje će se povećati posle terorističkog napada i posebno realizacijom projekta antiraketnog prstena. Konjukturu u američkoj vojnoj industriji povećavaju i novoprimljene zemlje u NATO jer je njihova obaveza da ulaskom u NATO osavremene svoje vojne efektive i to pretežno sa američkim naoružanjem. Autor je docent Fakulteta za poslovne studije Univerziteta Megatrend u Beogradu Sumnje Evropskih finansijskih stručnjaka Na slomu finansijskog tržišta profitirali samo teroristi Utvrđeno postojanje „neuobičajenih poteza” pre napada 11. septembra, ne samo u prometu vazduhoplovnih i osiguravajućih kompanija već i na tržištu zlata i nafte LIJEŽ – Evropski finansijski stručnjaci pridružili su se sumnjama da su oni koji su planirali terorističke napade na Njujork i Vašington profitirali na krahu finansijskog tržišta. Predsednik nemačke Bundesbanke Ernst Velteke izjavio je u pauzi sastanka ministara finansija Evropske unije u Liježu, u Belgiji, da je utvrđeno postojanje „neuobičajenih poteza” pre napada 11. septembra, ne samo u prometu akcija vazduhoplovnih i osiguravajućih kompanija, već i na tržištu zlata i nafte. Velteke je upozorio da „ima mnogo nagađanja i glasina u ovom trenutku” i da „treba biti oprezan”, ali da su sve jasniji pokazatelji da su „na međunarodnom finansijskom tržištu postojale neke aktivnosti koje stručnjaci moraju da utvrde”, javlja Rojters. „U slučaju cene nafte, ustanovili smo neobjašnjiv rast cene pre napada, što može da znači da su (neki) ljudi kupovali akcije nafte i potom ih prodavali po skupljoj ceni”, rekao je Velteke. Neobična kretanja na tržištu predsednik Bundesbanke uočio je u četvrtak, dva dana posle napada na SAD. Predsedavajući sastanka 15 ministara finansija Evrope (Ekofin), Didije Rejnders, najavio je da će ministri dobiti izveštaje o tom pitanju nakon što nacionalni kontrolori okončaju istragu. On je, takođe, rekao da će se u oktobru sastati evropski ministri finansija, unutrašnjih poslova i pravosuđa, i da će se tom prilikom razmotriti stav država članica o ratifikaciji rezolucije Ujedinjenih nacija 1333 o zamrzavanju sredstava u inostranstvu vladajućeg pokreta talibana u Avganistanu. Juče su se u Liježu ministri finansija, predsednik Evropske centralne banke i Evropska komisija obavezali da će preduzeti brze i koordinisane inicijative za suzbijanje terorizma. U saopštenju izdatom posle sastanka, naveden je predlog da se ojača razmena informacija između finansijskih vlasti kako bi se delovalo preventivno protiv terorizma. (Tanjug) http://www.jutarnje.co.yu/svet/1.htm NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
<<wtc.jpg>>
