|
Mediji o medijima, 26. 11.
2001. |
| OKRUZNI SUD RAZMATRA TUZBU PROTIV BLANUSE |
| Prvi
opstinski sud u Beogradu oglasio se mesno nenadleznim u postupku koji su
punomocnici Slobodana Milosevica pokrenuli protiv Dragise Blanuse, bivseg
upravnika Okruznog zatvora u Beogradu i "Glasa". Tuzba protiv Blanuse je podneta zbog objavljene knjige "Cuvao sam Milosevica", a protiv "Glasa" jer je preneo njene delove. Punomocnici bivseg predsednika SRJ ulozili su zalbu na odluku suda, a predmet je prosleden Okruznom sudu, koji treba da odluci o nadleznosti Prvog ili Treceg opstinskog suda. (Glas javnosti) Vrh strane |
| Zbog teksta o navodnom postojanju haskih optuznica protiv policajaca koji su ucestvovali u operacijama na Kosovu: SASLUSANI UREDNIK I NOVINAR REPORTERA |
| Ne
postoji spisak srpskih policajaca za koje je zainteresovano Tuzilastvo
Haskog tribunala. Tako nesto je apsurdno- rekla je za Danas Florans
Artman, portparol Tuzilastva u Hagu, demantujuci pisanje nedeljnika
Reporter o postojanju optuznica i sprovodjenju istraga protiv policajaca
koji su ucestvovali u operacijama na Kosovu tokom 1998.
godine. Ovaj list je, naime, u poslednjem broju objavio spisak sa imenima 17 pripadnika MUP Srbije o kojima navodno Tribunal iz Haga prikuplja dokazni materijal o pocinjenim ratnim zlocinima, kao i imena 345 policajaca koji bi mogli biti potencijalni svedoci ili cak osumnjiceni zbog akcija na Kosovu. Inspektori MUP Srbije juce su saslusali glavnog urednika Reportera Vladimira Radomirovica i novinara Jovicu Krtinica.Zbog osnovane sumnje da su sirili lazne vesti, Trece opstisnko javno tuzilastvo u Beogradu nalozilo je policiji da sprovede istragu protiv Reportera i dnevnika Blic koji je preneo pisanje ovog magazina.... - Nasu redakciju posetili su juce inspektori za privredni kriminal Sasa Kozic i Danijela Popovic saslusali mene i novinara Jovicu Krtinica. Mi smo se pozvali na novinarsku etiku i Predlog zakona o javnom informisanju i odbili smo da imenujemo izvor informacija. Jedan od inspektora nas je upozorio da po "Seseljevom zakonu" moramo da odamo izvor, na sta smo mi rekli da ako hoce, neka nam sude po tom zakonu. I na tome je ostalo. Nakon toga, inspektori su otisli i do redakcije Blica - rekao nam je juce glavni i odgovorni urednik magazina Reporter Vladimir Radomirovic. " Redakcija Reportera zeli da veruje da vise nikom nece pasti na pamet da koristi 'Seseljev zakon'. Reporter se takodje nada da se nova vlast nece ugledati na prethodnu koja je vodila otvorenu hajku protiv naseg magazina, ispitivala novinare i zaplenjivala tiraz", navedeno je u jucerasnjem saopsternju Reportera. U ovoj redakciji jos tvrde da "objavljivanjem spiska, koji je apsolutno autentican, Reporter nije imao nameru da 'izazove neraspolozenje ili uznemirenje gradjana ili da ugrozi javni red i mir'. Jedina namera i cilj ovog magazina je objektivno i tacno informisanje javnosti, kao i zastita novinarske profesije". I. Nikolic (Danas) Vrh strane |
| Sledece nedelje u Beogradu: RADIONICA MEDIJA IZ REGIONA |
| Dvodnevna radionica predstavnika medija i strucnjaka iz zemalja
jugoistocne Evrope pocece 30. novembra u Beogradu, u organizaciji Novinske
agencije Beta. Na skupu pod nazivom "Novo doba za medije na jugoistoku
Evrope? Politicki, ekonomski i drugi preduslovi", ucestvovace direktori i
urednici vecine novinskih agencija u regionu, kao i predstavnici Vlade
Srbije, OEBS, Ambasade Francuske u Beogradu, domacih i stranih naucnih i
strucnih organizacija. Izmedju ostalog, bice reci o tranziciji medija u postkomunistickim drzavama, vlasnistvu i trzistu medija, kao i zastiti novinara. Skup ce pozdraviti potpredsednik Vlade Srbije Zarko Korac. Radionica je organizovana u saradnji sa sarajevskim Media planom, uz podrsku Svedskog helsinskog komiteta za ljudska prava i projekta Komunikacijske mreze za profesionalizaciju novinara jugoistocne Evrope. (Beta) Vrh strane |
| Televizija "Ki" pripada RTS, a ne Dusanu Bajatovicu: CRKVENJAKOV PRIJAVIO KRADJU |
| Nakon
pokusaja oduzimanja tehnicke opreme Televiziji "Ki" od strane direktora
preduzeca STV "Mreza" Dusana Bajatovica, oglasila se redakcija Televizije
"Ki" u kome javnost informise da je sprecila odnosenje najvrednijeg dela
opreme, ali se ne precizira kako. - Deo tehnike je odnet uz obrazlozenje da ce nam posle servisa biti vracen. S obzirom na resenje Okruznog suda u Beogradu, da se oprema Televizije "Ki" daje na cuvanje RTS, i zapisnik koji je prilikom popisa opreme sacinio sudski izvrsitelj u kojem je konstatovano da je celokupna oprema u prostorijama Televizije "Ki", o ovom slucaju obavestili smo nadlezne drzavne organe - navodi se u saopstenju TV "Ki". Direktor RTS Aleksandar Crkvenjakov izjavio je da Televizija "Ki" pravno pripada RTS i da je odnosenje dva neispravna uredjaja prijavljeno kao kradja. Direktor AD "Toza Markovic" Dmitar Segrt potvrdio je da se i njegova kompanija, kao i jos nekoliko preduzeca i SO Kikinda interesuju za transformaciju sporne medijske kuce, kako bi bila pretvorena u "pravi informativni servis gradjana". (Danas) Vrh strane |
| KARICI OPTUZUJU, ZARKOVIC DEMANTUJE |
| Nedeljnik Vreme iz nedelje u nedelju ne prestaje da
senzacionalisticki pise o porodici Karic, kaze se u saopstenju koje je u
petak uvece objavila BK televizija....i dodaje da je cudno sto se bas
'Vreme' sa takvim zarom ukljucilo u hajku na porodicu Karic, koja je
pomogla listu da opstane u doba kada je to bilo veoma
opasno. Glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme Dragoljub Zarkovic izjavio je da je ocigledno da se posle 5. oktobra Karic grupa slabo snalazi u politickim dogadjajima... mu uopste nije jasno zasto se ljuti na 'Vreme' koje normalno radi svoj posao. "Sto se tice Kariceve, rekao bih, nevaspitane tvrdnje da je zahvaljujuci njemu 'Vreme' opstalo cinjenice stoje ovako: Mi jesmo imali saradnju sa delovima Karic grupacije, konkretno dva ili tri puta smo dobili kredit od RAS banke, koja je tada bila Kariceva banka, pre Astra banke. Ali to su bili krediti na komercijalnoj osnovi, koje smo mi otplatili do poslednjeg dinara i pritom platili na njih pozamasne, ja bih rekao zelenaske kamate. Ako gospodin Karic uspe da dokaze da je i jedan dinar poklonio Vremenu ili bilo kome iz Vremena, mi smo spremni da njemu poklonimo Vreme, koje je on inace vise puta, bezuspesno, pokusavao da kupi", zakljucio je Zarkovic. (Fonet) Vrh strane |
| NOVINE U ZAKONU O JAVNOM INFORMISANJU |
| Uoblicavanje ocekivanog i dugo pripremanog Zakona o javnom
informisanju uslo je, cini se, u zavrsnu fazu. Najnovija verzija koja ce
zvanicno javnosti biti predstavljena pocetkom naredne sedmice zapravo je
odgovor na primedbe koje su predstavnici medijskih kuca i novinarskih
udruzenja imali na prethodni tekst. Jedna od novina je pokusaj da se blize odredi sta sve spada u kategoriju javnih glasila a sta ne. Tako se izdanja sa oglasnim sadrzajima, zatim novine i bilteni namenjeni internom informisanju, leci i slicne publikacije, kako objasnjava mr Sasa Gajin, istrazivac u Institutu za uporedno pravo i clan radne grupe za izradu teksta, ubuduce nece smatrati javnim glasilima. Izostavljen je i odeljak o obaveznoj registraciji, odnosno upisu u registar javnih glasila, ali je zakonom potencirana obaveza objavljivanja impresuma. Kao sto je poznato, impresum je neka vrsta javne legitimacije glasila pred citaocima, slusaocim,a odnosno gledaocima u kojoj se nalaze svi relevantni podaci, kao sto su sediste izdavaca, ime i prezime glavnog i odgovornog urednika i drugo. U nastojanju da se u sferu medija uvede vise reda, pribeglo se, na zahtev novinarskih udruzenja, preciznijem odredivanju novinarske profesije, odnosno definisanju ko se moze smatrati novinarom u smislu ovog zakona. Dodat je deo u kome se navodi da je novinar lice cija je profesija da ucestvuje u stvaranju bitnog sadrzaja javnog glasila. U slucaju eventualnih sporova uzece se, kako kaze nas sagovornik, misljenje profesionalnih udruzenja. Za razliku od prethodne verzije, novi zakon je posvetio vecu paznju upravo novinarskim udruzenjima od kojih se ocekuje da sacine kodekse ponasanja novinara. Iako su ucesnici rasprave jesenas imali prilican broj primedbi na obim akta koji broji 162 clana, ajnovija verzija je cak i prosirena, ali po svemu sudeci samo privremeno. Naime, zakon o javnom informisanju je zamisljen kao jedan, ali ne i jedini u korpusu medijskih zakona, pa je uporedo sa ovim trebalo da se donese i zakon o dostupnosti informacijama drzavnih organa koji bi predvideo obaveze i za ove izvore informisanja. Kako taj akt jos nije zavrsen (prva verzija ocekuje se krajem godine), to su se sastavljaci teksta, odgovarajuci na zahteve iz javne rasprave, pitanjem dostupnosti informacijama drzavnih organa pozabavili u zakonu o javnom informisanju. U dvadesetak novih clanova, kaze Sasa Gajin, precizirane su obaveze drzavnih organa da ucine dostupnim kako izvestaje o svom radu, tako i omoguce uvid u dokumentaciju, istina po posebnoj proceduri. Kada bude usvojen zakon o slobodnom pristupu informacijama, pomenuti odeljci stavice se van snage. U raspravi je sastavljacima teksta zamereno i to da su preterali u zastiti privatnosti. Mnogi predstavnici medijskih kuca su cak tvrdili da bi takva regulativa znatno iskomplikovala ako ne i potpuno onemogucila izlazenje pojedinih izdanja. Najnovijim korekcijama suzeno je polje privatnosti, ali ne za sve, vec uglavnom za licnosti na politickim i drzavnim funkcijama. Njihova privatnost, kako stvari sada stoje, manje je zasticena od privatnosti drugih gradana, pa i pripadnika drugih kategorija javnih licnosti. S obzirom da je rec o ljudima koji donose kljucne odluke, interes javnosti da se o njima dobiju i informacije koje spadaju u privatnu sferu je, po mnogim tumacenjima, sasvim razumljiv. U novoj verziji ostali su odeljci o ispravci informacije i sudskoj ispravci, ali je izostavljen deo o pravu na odgovor koji je u prethodnoj varijanti bio vise nego detaljno razraden. Marija Petric (Politika) Vrh strane |
| TELEFONSKE PRETNJE NOVINARU "POLITIKE" |
| Uprkos
tvrdnjama nadleznih u "Jugopetrolu" da je kvalitet benzina u granicama
propisanim standardima... serijal tekstova objavljivan protekle nedelje u
nasem listu izgleda da nije bio bez osnova. Jer, da je sve onako kako kazu nadlezni koji se bave kontrolom kvaliteta benzina, uz napomenu da se mesto na pumpama ne moze kupiti ni za kakve pare, autoru "Politikine" serije juce ne bi stigla anonimna telefonska pretnja. Naime, nepoznati muskarac "apelovao je na svest" naseg novinara, opominjuci je da... ce zavrsiti kao njen junak iz teksta. Citaoci koji su pratili ove napise znaju da je doticni "junak", nazalost, poginuo. .. Mozda ce upravo zbog ove pretnje, a pre svega nase namere da se dode do istine nadlezni u "Jugoinspektu", "Jugopetrolu" i Republickoj trzisnoj inspekciji pojacati kontrolu da bi se sto pre otkrili lopovi i tako pokusalo da im se stane na put. Sto se tice "Politike" i pretnji upucenih nasoj saradnici - o cemu ce nadlezni biti obavesteni - mi smo ih doziveli kao pohvalu, pa cemo istrazivanje nastaviti sa dodatnim elanom i zadovoljstvom. (Politika) Vrh strane |
| Uprkos sve nervoznijim pritiscima i saplitanjima, "Jutarnje novine", jedini opozicioni dnevni list u zemlji, nastavlja svojim putem: IZDRZACEMO! |
| Vec od
svog prvog broja, 31. avgusta ove godine, "Jutarnje novine" su se
predstavile kao novi, moderni, slobodni i nezavisni list koji ima viziju,
znanje i energiju. Prihvatajuci davno proklamovani princip ozbiljnog
savremenog novinarstva - sazet u maksimi T. P. Skota, osnivaca
"Gardijana": "Cinjenice su svete, komentari slobodni" - "Jutarnje novine"
su vrlo brzo izrasle u jedini opozicioni dnevni list u Srbiji,
respektabilne snage. Skori prelazak sa 24 na 32 stranice samo ce ucvrstiti
te cinjenice. Dva su pouzdana indikatora da ova redakcija valjano misli i dobro radi. Tiraz lista doslovno svakodnevno raste. Veb-sajt "Jutarnjih novina" dnevno poseti preko 8.000 korisnika interneta, sto je, uprkos laznim i ocito narucenim "procenama" nekih agencija za "zavaravanje" javnog mnenja, ubedljivo najveci broj od svih dnevnih listova u SRJ. Drugi pokazatelj je manje veseo, ali zato, mozda, jos pouzdaniji. Katalog pritisaka na "Jutarnje novine", ometanja, podmuklih saplitanja, svakodnevno se dopunjava i uskoro ce, verujemo, biti kompletiran. Naime, sve su vec isprobali, sem fizickih likvidacija. Trudimo se da citaoci nista od toga ne osete kad ujutru otvore svoje i nase novine. A dozivljavamo svasta. Dva sata pred zakljucenje broja iskljucivali su nam struju u trajanju od dva sata, tako da broj zavrsavamo u polumraku, kraj zamrle tehnike. Nedaleko od redakcije postavljeni su sofisticirani uredjaji, verovatno dobijeni u okviru neke "donacije", kojima se intenzivno ometaju nasi opticki linkovi i internet-veze, posredstvom kojih se u redakciju svakodnevno slivaju vesti agencija i dopisnika iz sveta i svih krajeva Srbije. Nametnuti rokovi za stampu i uslovi distribucije su takvi da nas guraju ka granici smisla pravljenja dnevnih novina u takvim okolnostima. Urednici i saradnici svakodnevno dozivljavaju pretnje i ucene. Za sve to vreme, mi cutimo i radimo svoj posao, nastojeci da ono najbolje sto imamo ulozimo u kvalitet novine. Cinimo to i zbog svojih citalaca i zbog sebe, ali najvise zbog Srbije, kojoj je sada zivotno neophodan jak, prepoznatljiv i odgovoran opozicioni "ton". Citaoci su taj ozbiljan i posten odnos, ocigledno, prepoznali. Prema nasim stalnim istrazivanjima, redovno nas citaju clanovi i simpatizeri svih opozicionih stranaka (pala je u vodu, dakle, konstrukcija po kojoj su "Jutarnje novine" puki partijski dnevnik SPS-a), cita nas veliki broj stranacki neopredeljenih gradana, ali i brojni pripadnici stranaka DOS-a. Ovi poslednji, doduse, prinudeni su da se osvrcu pred kioscima pre nego sto kupe "Jutarnje novine", a potom da ih prekriju nekim drugim dnevnim listom, da ih "slucajno" ne bi opazio neko iz mreze dousnika njihovih "demokratskih" partijskih komesara. Zbog svega toga i svih, i zbog prijatelja i zbog onih koji se ponasaju kao neprijatelji, mi, evo, pakujemo katalog pritisaka i saplitanja i vracamo ga autorima (postarina placena u gotovom kod poste br. 6), sa samo jednom recju u odgovoru: "Izdrzacemo!" Slavoljub Veselinovic (Jutarnje novine) Vrh strane |
| KAZNITI SASTAVLJACE LAZNOG SPISKA |
| Clan
Izvrsnog odbora Demokratske stranke Goran Vesic zatrazio je juce od
"nadleznih organa" da kazne sastavljace "laznog spiska" pripadnika
Ministarstva unutrasnjih poslova "koje progoni Haski tribunal",
objavljenog u nedeljniku "Reporter". Vesic je, na jucerasnjem sastanku opstinskih odbora DS-a u Beogradu, kako je saopsteno iz te partije, izrazio ocekivanje da ce "nadlezni organi pronaci sastavljace" tog spiska, kako bi bili kaznjeni zbog sirenja laznih vesti i klevete, "jer su stavili na stub srama 360 ljudi poigravajuci se njihovom sudbinom". (Politika) Vrh strane |
| POMEN NOVINARU MILANU PANTICU |
| Na
gradskom groblju u Jagodini juce je u prisustvu rodbine, prijatelja i
brojnih kolega iz beogradskih i redakcija opstina Pomoravskog okruga
odrzan polugodisnji pomen novinaru iz Jagodine Milanu Panticu.
Pantic je ubijen 11. juna ispred svoga stana s vise udaraca tupim predmetom u glavu, a ubica jos nije otkriven. Nakon ubistva, MUP Srbije je izradio foto-robot moguceg ubice, a nesto kasnije raspisao i nagradu od 300.000 nemackih maraka onom ko otkrije ubicu. (Glas javnosti) Vrh strane |
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
