Premijer Srbije Zoran Đinđić o Kosovu, Crnoj Gori, odnosima u DOS
Podrška Koštunici za predsednika Srbije BEOGRAD - Premijer Srbije Zoran Đinđić izjavio je da postoji mogućnost da se spreči odvajanje Kosova. On je u intervjuu "Berliner cajtungu" rekao da bi, ukoliko ta pokrajina proglasi nezavisnost, bilo i drugih pokušaja secesije na Balkanu. Đinđić je napomenuo da Beograd za sada neće izneti predloge kako da se reši konačan status Kosova. Na pitanje kada će status Kosova postati aktuelan, on je odgovorio da nedavno izabrane "institucije treba da funkcionišu bar tri godine". - Konačan status zavisi od dva faktora: od toga kako stvari funkcionišu na Kosovu, a kako u čitavom regionu. Da li će nam poći za rukom da još ubrzamo proevropski pokret, ili ne. Na Kosovu moramo postepeno da prestanemo da se bavimo temama kao što su nacionalna država ili ko odlučuje o kojoj teritoriji i da se posvetimo pitanjima kao što su privreda, briga o porodici, integracija, regionalni razvoj, saobraćaj. Ukoliko uspemo u tome, za tri godine će se postavljati pitanje koegzistencije, a ne državnosti. Ukoliko, međutim, ne uspemo, Kosovo će se, verovatno, podeliti. Albanci će proglasiti nezavisnost, Srbi na Kosovu takođe. To je negativan scenario - rekao je srpski premijer. On je istakao i da budućnost federacije zavisi isključivo od Crne Gore. - U pogledu nezavisnosti tu ne postoji jasna većina. Ko god da pobedi, to će biti sa tesnom većinom i Crna Gora će godinama imati unutrašnji problem. Podeljenom nacijom se ne može upravljati; manjina će uvek dovoditi u pitanje većinu - rekao je on. Đinđić je rekao i da njegov "vremenski plan izgleda ovako: 2002. - rešenje problema Crne Gore, 2003 - 2004 rešenje problema Kosova". - Onda ćemo 2004. godine imati jasnu situaciju za integraciju u Evropu - zaključio je Đinđić. Govoreći o odnosu sa jugoslovenskim predsednikom Vojislavom Koštunicom, Đinđić je rekao da je "činjenica da u Srbiji postoje obe strane". - Potrebna je koegzistencija, a ne ljubav. Većina, koju bismo mogli da osvojimo jedan protiv drugog, ne bi bila ona prava većina. Postoji alternativa - reforma ili povratak u izolaciju. Obe struje žele integraciju u Evropu... Neki kažu da smo za saradnju sa UN Tribunalom u Hagu, ali da nikoga ne želimo tamo da pošaljemo. Problem je sada u onome "ali". Nadam se da će Koštunica i njegovi sledbenici vremenom shvatiti da za reforme moraju da plate i određenu cenu - rekao je Đinđić, a na pitanje da li bi podržao kandidaturu Koštunice za predsednika Srbije on je odgovorio: - Zavisi od toga kako će se situacija razvijati, ali kako sada stvari stoje, podržao bih ga - pre svega zato što predsednik Srbije nema izvršnu vlast. On je državna figura. CDC/MA ------------------------------------------------------------------------ -------- Vojislav Koštunica, predsednik Savezne Republike Jugoslavije, poručio Saradnja s Hagom uzajamna BEOGRAD (Tanjug) - Predsednik Jugoslavije Vojislav Koštunica izjavio je juče Tanjugu da je saradnja s Haškim tribunalom potrebna ali da ona ne može biti jednosmerna, već uzajamna i funkcionalna. Upitan da prokomentariše odjek njegovog intervjua "Sandej tajmsu", Koštunica je rekao da je londonski list taj razgovor "preneo prilično pojednostavljeno i suženo, što je izazvalo izvesnu pometnju i nesporazume oko stvari oko kojih ne bi trebalo da bude nikakvih nesporazuma". - Zna se šta su arhivi, zna se šta je tajnost dokumenata, a zna se, ili bi trebalo da se zna, i šta su interesi nacionalne bezbednosti - rekao je Koštunica i dodao da "nema zemlje u kojoj te stvari nisu precizirane i zakonski regulisane". Koštunica je precizirao da saradnja s Hagom obuhvata čitav niz aspekata, što mora biti zakonski uređeno. Saradnju, prema Koštuničinim rečima, ilustruje postojanje kancelarije Haškog tribunala u Beogradu, komunikacija državnih organa s tom kancelarijom i činjenica da su Tribunalu, radi olakšanja istražnih radnji, već predati neki dokumenti. Na osnovu odluke naših okružnih sudova, saradnici Tribunala su, prema Koštuničinim rečima, prisustvovali određenim istražnim radnjama, kao što su ekshumacije na lokacijama Petrovo Selo i Batajnica i ekshumacije širom Kosova. - Logično je, međutim, da mora postojati određena procedura kako bi se u toj izuzetno osetljivoj materiji izbegla svaka proizvoljnost - naglasio je Koštunica. On je naveo da, na primer, naša komisija za istinu i pomirenje mora da traži posebne dozvole za uvid u arhivski materijal, s obzirom na zakonsko ograničenje od 30 godina koje je u našoj zemlji propisano kada je reč o arhivskoj građi. http://blic.gates96.com/ NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
