HRONIKA HASKOG TRIBUNALA
Mnogo price, malo osvetljenja Izvestaj tribunala pred UN, pa nije cudo sto je i bivsi ambasador u Vasingtonu primetio nesto nediplomatsko u recima predsednika SRJ Nijedna godina od nastanka haskog tribunala (1993) nije bila tako bericetna, kao ova tekuca, a ipak glavni tuzilac Karla Del Pontene krije svoje ogorcenje. Dok predsedavajuci Medunarodnog tribunala Klod Zorda u jucerasnjem izvestaju u Njujorku na zasedanju UN, sa zadovoljstvom istice da je u toku postupak protiv pedeset okrivljenih za ratne zlocine, koji su vec usli u proceduru , vec samom cinjenicom da borave ili su boravili u pritvoru u Seveningenu, Karla del Ponte nezadovoljna je narocito Beogradom, "koji od transfera Milosevica nije ucinio nijedan znacajniji gest kao dokaz dobre volje i saradnje", a nisu se bas pokazali ni Hrvatska, ni Republika Srpska. Zagreb je na tapetu, narocito otkad je izgovarajuci se svim i svacim a verovatno pod pritiskom javnog mnjenja HDZ-ovskog sklopa, propustio da uhapsi generala Antu Gotovinu, vec je ovaj navodno uspeo da sam pobegne iz zemlje. Banjaluka, kako se sumnja, pruza utociste beguncima od pravde Radovanu Karadzicu, Ratku Mladicu, i nekolicini drugih na javnim optuznicama. Uvek u najnezgodnijem trenutku Svakako da nikom ne prija pritisak Karle Del Ponte, jer to doprinosi usloznjavanju problema kod kuce, (primer je nedavna pobuna "crvenih beretki"), ali pravo je cudo, kako najodgovorniji predstavnici ove zemlje, pronadu najnezgodniji trenutak da s njom zapodenu javnu kavgu. Bas u vreme kad podnosi izvestaj u Ujedinjenim nacijama u kojima se ponosno vijori i nasa zastava, pojavio se intervju predsednika SRJ u "Sandi tajmsu", Vladan Batic, republicki ministar za pravosude napisao joj je otvoreno pismo, i tu je jos bezbroj svakojakih izjava koje mogu da posluze kao baza za neke nove razgovore o sankcijama. Cak je i osvedoceni diplomata Milan St. Protic, sada predsednik politickog saveta Baticeve Demohriscanske stranke, sa kratkotrajnim ambasadorskim stazom u Vasingtonu, i jos kratkotrajnijim gradonacelnickim stazom u Beogradu, nasao za shodno da opomene - ne naravno Batica - nego predsednika SRJ. Porucuje tako Protic Kostunici , a sve povodom Haga, da su iz "diplomatskog recnika" izrazi kao "ja ne dam, ne dozvoljavam" odavno izbaceni. Otkad se on vratio iz Vasingtona ili i pre toga? Dzim Lendejl, portparol haskog tribunala, tvrdi da u Milosevicevoj celiji ne svetle nikakvi reflektori, pa ni sijalice. On je ,tvrdi Lendejl, posmatran infracrvenom kamerom, a za to nisu potrebna "nikakva svetla". Lendejl je morao da odgovori na udruzene izjave SPS-a, JUL-a, udruzenja "Sloboda" i Milosevicevih advokata po postupku koji se protiv njega vodi u Beogradu, Zdenka Tomanovica, Dragoslava Ognjanovica i Mome Raicevica. Oni su, uzdajuci se u Miloseviceve telefonske "long distans" pozive, a telefon mu je kao i ostalim pritvorenicima neograniceno na usluzi, svi progovorili o "neljudskim reflektorima". Genocid, vec devetnaesti put Mnogo bi vise i ozbiljnije morala da zabrine optuzba za genocid u Bosni, i zbog same ove preteske reci koja u sebi sintetizuje sve najstrasnije i najneljudskije, sto prati samo najkrvavije sukobe,ali i zbog direktnih posledica koje ovaj zig, kako neki tvrde, moze imati za buducnost drzava na ovom prostoru. Ali pre Milosevica koji je i zvanicno stranac u BiH, za genocid u nekom delu Bosne vec je ispisano osamnaest optuznica. Prva je podignuta jos 13. februara 1995. protiv Zeljka Meakica, komandanta u logoru Omarska koji je i dalje u bekstvu. I optuznice za genocid protiv Ratka Mladica, Radovana Karadzica i Gorana Jelisica starije su od Dejtonskog sporazuma. Za genocid u Bosanskoj Krajini, optuzeni su u martu 1999. Radoslav Brdanin, general Momir Talic i Stojan Zupljanin koji je jos u bekstvu. U praksi sudskog veca u Hagu, samo je jedanput potvrden zlocin genocida i to protiv generala Radislava Krstica, koji je osuden na 46 godina zatvora. Slucaj nije zavrsen, a na presudu se zalila i odbrana i tuzilac. Ni po cemu pa ni po optuzbi za genocid, ni po posmatranju infracrvenom kamerom ne razlikuju se pritvorenicki dani Slobodana Milosevica od ostalih u Seveningenu. Svi ipak znaju, i predstavnici svih nacija u Njujorku i sudije u Hagu i sama Karla Del Ponte, da je sve sto se desava sa ovim pritvorenikom, a posebno priprema za njegovo sudenje, pod specijalnim reflektorima javnog mnjenja, makar oni i ne bili u njegovoj celiji. Zorana Suvakovic -------------------------------------------------------------------------------- NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
