Generala još ima ko da čuva

Hoće li status generala Ratka Mladića, uz Karadžića najtraženijeg Srbina
u Hagu, biti na dnevnom redu predstojeće posete francuskog predsednika
Žaka Širaka Beogradu

Autor: Branimir Gajić


Poseta predsednika Francuske Žaka Širaka Beogradu predviđena za početak
decembra, osim što će predstavljati priznanje vlastima u SR Jugoslaviji
i Srbiji, imaće i svoj radni deo, gde će biti govora o nekoliko
aktuelnih tema u odnosima Pete republike i Beograda. Pored pitanja o
budućnosti odnosa dveju zemalja - sudbini federacije, referendumu u
Crnoj Gori, Kosovu i strateškoj ekonomskoj saradnji, moglo bi da bude
govora i o jednoj temi iz prošlosti. 

Više je nego izvesno da ukoliko dođe do razgovora o tome između Širaka i
njegovih domaćina, neće biti nikakvih saopštenja u javnosti. Tek, moguće
pominjanje dalje sudbine generala Ratka Mladića, ratnog komandanta
Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, ima utemeljenje u jednoj
misterioznoj priči koja se odigrala u poslednjim danima rata u Bosni i u
kojoj je general imao ključnu ulogu. 

Ta priča baca interesantno svetlo na moguće odnose srpskog generala i
zvaničnog Pariza, kao jednog od potpisnika i garanta Mirovnog sporazuma
iz Dejtona, kojima su i danas, šest godina kasnije, uređeni odnosi u
Bosni. Sva pitanja koja proizlaze iz toga još uvek nemaju jasan i čist
odgovor, kao što ih već dugo nema ni dalji tok sudbine vojnika koji je
istovremeno doživeo oreol legendarnog i ukletog oficira. Činjenica je da
su francuski vojnici iz sastava NATO snaga u Bosni - koji drže sektor od
Sarajeva do Podrinja, gde se, prema mnogim pretpostavkama, često krije
Mladić - u krugovima zapadnih saveznika često bili optuživani da
opstruišu hapšenja optuženih za ratne zločine. Takođe, činjenica je da
na Mladića nije nikada poslata nijedna ozbiljna formacija NATO koja bi
pokušala njegovo hapšenje, kao i da se general za to vreme, okružen
telohraniteljima, nekoliko puta pojavljivao na fudbalskim utakmicama i
drugim javnim mestima u Beogradu. Pitanje je, naravno, da li postoji
"dogovor" između političkog vrha Francuske, Beograda i Mladića, kojim je
obezbeđen generalov "imunitet" od Haga koji ga je optužio 1995. godine,
i da li se taj "dogovor" servisira i danas. 

"Misterija Mladić" počinje na pisti vojnog aerodroma Červija u Italiji
30. avgusta 1995. godine. Francuski 29-godišnji pilot, kapetan Frederik
Šifo je, čekajući red za poletanje, očekivao da će već oko šest po podne
biti ponovo u kantini baze gde će prepričavati događaje iz misije u
Bosni. Šifo je sa svojim "miražom 2000N" bio među najboljim pilotima i
avionima koje je Francuska dodelila NATO za učešće u operaciji koja je
protiv bosanskih Srba pod imenom "Odlučna snaga" započeta tog dana. 

Iza horizonta bile su bosanske planine, pune vojski, topova i opasnosti.
Srbi na čije glave će za manje od dvadesetak minuta pasti bombe
podvešene pod trouglasta krila "miraža" bili su, prema rečima
obaveštajnog oficira na brifingu pred let, agresori na koje je došao red
da plate za sve u surovom bosanskom ratu. 

Na zadnjem sedištu u uskoj kabini "miraža" sedeo je Šifoov vršnjak,
poručnik Žoze Suvinjon, zadužen da precizno spusti četiri "glupe"
nevođene bombe u skladište municije Jahorinski potok, kod varošice Pale,
odmah pored Sarajeva. Pilotov sat pokazivao je 17:15, kada je Suvinjon
otkačio dve "matrine" bombe od 500 kilograma i istovremeno uzviknuo:
"Raketa!". Par sekundi kasnije, EBRO 33, kako je glasio pozivni signal
njihovog "miraža", potresla je jaka detonacija, kada se ruska "igla"
zarila u motor na sredini aviona. Ispaljena sa ramena nekog Srbina, ova
mala i opasna raketa nasleđena od rasformirane jugoslovenske armije
raznela je motor. Šifo je odmah znao da su gotovi i naredio je
napuštanje aviona, povukao crvenu ručicu za katapultiranje i već
sledećeg momenta, nakon jakog trzaja, osetio svež vazduh bosanskog neba.
Kapetan je, uprkos brzoj i pouzdanoj službi za spasavanje oborenih
pilota, znao da ih od tog momenta očekuje samo patnja. Sve strašne
priče, koje su čuli svi vojni piloti sveta, o obaranju iza
neprijateljskih linija, sada će dobiti svoj pravi oblik. 

Uređaji za emitovanje pozicije na njihovim pojasevima uključili su se
još tokom katapultiranja, ali nije bilo nikakve nade. Obojica su
prilikom prizemljenja na šumskom terenu polomila noge i nisu mogla da
izmaknu poteri izmešanoj od vojnika i civila, koja se iz sela Sjetlina,
10 kilometara istočno od Pala, kretala prema njima. Do Šifoa i Suvinjona
prvi su stigli vojnici lokalnog bataljona Vojske RS. Malo kasnije
preuzeli su ih Mladićevi ljudi i od tog momenta njih dvojica će biti u
središtu kombinatorike, čiji će ishod imati uticaja dugo nakon njihovog
oslobađanja, tri i po meseca kasnije. 

Već dva dana kasnije, Žak Širak poziva telefonom čoveka za koga je
ubeđen da jedini ima moć da utvrdi gde su piloti i da ih vrati nazad -
srpskog predsednika Slobodana Miloševića. Širak bira između pretnje i
molbe, ali taj razgovor se završava rečima da će smatrati Miloševića
odgovornim ako se nešto loše desi. Milošević tvrdi da nema nikakvih
podataka o sudbini Šifoa i Suvinjona. Bio je u pravu: za trgovinu
pilotima, osim Miloševića, u tom momentu bili su zainteresovani i ljudi
Radovana Karadžića, koji je godinu dana pošto je prvi put bez uspeha
pokušao da smeni uticajnog Mladića, bio u veoma lošim odnosima sa svojim
generalom. Ali od samog početka Mladić je i od jednog i od drugog pilote
krio veoma uspešno. 

Potraga za pilotima krenula je odmah, tim pre što je odašiljač, famozni
"lokator", i tri dana kasnije emitovao signal sa mesta gde su se Šifo i
Suvinjon prizemili. Američki helikopteri nadleću poziciju tri puta, 3. i
5. septembra, u nadi da su piloti sakriveni u blizini. Međutim, kako je
kasnije otkriveno, uređaj za pozicioniranje je ostao sakriven u šupi
jednog meštanina koji ga je zadržao misleći da se radi o skupom
tranzistoru. Mladićevi ljudi već nakon prvog nadletanja američkih
helikoptera MH-53 shvataju o čemu se radi i 5. septembra otvaraju vatru
na američki spasilački tim, ranjavajući dvojicu mitraljezaca. 

Ubrzo je i Parizu postalo jasno da je samo Mladić pravi gospodar
situacije. Francuzi su rešeni da odreše kesu za pilote: Mladiću preko
posrednika koji se zadržavaju na spoljnjem prstenu generalovih ljudi
(među posrednicima je i francuski obaveštajac Jugoslav Petrušić, kasnije
poznat kao Dominik Jugo iz "afere Pauk") nude gorivo, naoružanje,
novac... General protiv koga je već 25. jula podignuta haška optužnica
shvata da je jedini način da svoje adute "proigra" kako treba da bude
kooperativan, ali sa zadrškom. Često menja lokacije na kojima drži
sakrivene pilote, plašeći se ne samo specijalaca iz NATO već i
Karadžićevih ljudi, kao i ekipa iz Srbije. 

Iz Jelisejske palate, mesec dana kasnije, poslat je specijalni izaslanik
Žan Šarl Markijani, koji treba da napravi dogovor sa Mladićem ili
Karadžićem. Već tada se sumnja da je Markijani doneo pune torbe keša,
ali vratio se neobavljenog posla. Mladića nije interesovao novac: od
samog početka on zahteva da po pilote dođe načelnik francuskog
Generalštaba lično i da tako učini počast šefu srpskog Glavnog štaba,
kao ravan s ravnim. 

Karadžić je 18. oktobra tvrdio da su pilote oteli nepoznati otmičari. To
je dodatno razbesnelo i NATO i Francusku iako je za njega pozicija
pilota zaista bila tajna. Piloti su bili Mladićeva igra, i to je
počinjalo da biva jasno i na Zapadu. Tamošnji obaveštajci dobro su znali
da Mladić ima svoj link ka Beogradu i Miloševiću i, posebno, ka
tadašnjem načelniku jugoslovenskog Generalštaba Momčilu Perišiću, inače
Mladićevom kumu. Pritisci na Beograd ponovo počinju, ali ni Milošević ni
Perišić nemaju pojma o pilotima. 

Indikativan je, u to vreme, detalj posete ruskog ambasadora u Holandiji
Leonida Skotnikova, tadašnjem predsedniku Suda u Hagu Antoniju Kasezeu.
Kada je Skotnikov tražio skidanje optužnice sa Mladića u zamenu za
pilote, jasno je pokazao da su Rusi i te kako važni u čitavoj priči.
Kaseze je odbio, a Tribunal je izdao saopštenje o ruskom pritisku.
Nikada, međutim, ne izlazi iz opticaja teorija prema kojoj je ruska veza
zaslužna za živote i slobodu kapetana Šifoa i poručnika Suvinjona, ali
i, kasnije, samog generala Mladića. Prema zagovornicima te teorije,
njegova današnja sloboda rezultat je (do sada) uspešno provedenog
sporazuma koji je proistekao iz tadašnje kooperacije. 

Bilo kako bilo, Francuzi su na kraju popustili pred Mladićevim uslovima:
operaciju oslobađanja u okolini Zvornika 12. decembra omogućuje
pojavljivanje načelnika francuskog generalštaba Žan Filipa Duana.
Mladićevom trijumfu prisustvuje i General Perišić. Kao Miloševićev
izaslanik, tu je i Jovica Stanišić, šef srpske tajne policije, kome je
to bilo prvo pojavljivanje u javnosti. Bio je to znak da je Milošević
uspeo da isposluje svoje mesto ključnog čoveka u svemu vezanom za srpsku
poziciju na Balkanu. Stanišićevo pojavljivanje u Zvorniku, kao i podatak
da su Šifo i Suvinjon nakon 104 dana bili predati njemu a ne nekom od
francuskih, zapadnih ili čak ruskih predstavnika, ukazali su i na to da
je Milošević imao udeo u celoj priči. 

Čovek čiji su borci zarobili francuske pilote ostao je na slobodi po
ulasku trupa NATO u Bosnu. Dok se Karadžić povukao sa mesta predsednika
RS u maju 1996. prema dogovoru sa Ričardom Holbrukom, koji mu je u ime
Vašingtona garantovao haški imunitet, Mladić je u jesen iste godine
odstupio sa mesta komandanta Generalštaba. Obojica su se posle toga
klonila medija i javnog bavljenja politikom - nije teško pretpostaviti -
poštujući raniji dogovor. 

Sve to, međutim, ostavilo je prostor za nove dileme koje se pojačavaju
pred posetu Žaka Širaka Beogradu: da li je Mladić u "francuskoj vezi"
još uvek u stanju da održava uslove eventualnog tajnog dogovora,
postignutog u jesen 1995. godine i da li iza njegovog "imuniteta" stoje
Francuzi, Rusi ili i jedni i drugi? Odatle sledi pitanje da li su za
Mladićev (ne)odlazak u Hag zaduženi Beograd i Banjaluka ili mnogo
krupniji igrači na sceni.

I Mladić brani Širaka? 

Posle višemesečnog procesa, Apelacioni sud u Parizu je 4. septembra
2001. odbacio optužbe za korupciju protiv predsednika Francuske Žaka
Širaka, optuženog da je bio u sobi kada je neindetifikovani biznismen
pružio tašnu sa pet miliona francuskih franaka drugom zvaničniku
Širakove partije. Prema navodima istrage, njegova stranka je, za vreme
dok je bio gradonačelnik Pariza (1977-1995), dobijala nelegalne donacije
od građevinskih preduzimača u zamenu za ugovore o izgradnji stanova u
prestonici. 

Priča plasirana iz Širakovog okruženja o torbama punim novca, koje je u
Bosnu navodno doneo Markijani plativši za oslobađanje pilota vrlo
verovatno je, prema izvorima "Blic Newsa" iz francuskih političkih
krugova, poslužila da pokrije te finansijske rupe. Iako je poznato da
general Mladić nije bio sklon novcu i da su njegovi uslovi za
oslobađanje pilota bili sasvim drugi, Markijanijeva "ponuda" tek sada
dobija na težini zbog pomenutog suđenja. Veruje se da bi Širakovi
advokati mogli da tajno prezentuju pravosuđu "državne" podatke o isplati
Mladiću i time pokriju svoju odbranu. Ova teorija ukorenjena je u priču
o francuskoj vezi - čuvajući Mladića od Haga, francuske vlasti čuvaju
pozadinu svog finansijskog skandala. Opcija prema kojoj bi general
hipotetički u Hagu potvrdio da nije dobio nikakav novac od Markijanija
dovela bi Širaka u nevolje koje se najbolje sprečavaju čuvanjem generala
što dalje od Karle del Ponte. Francuski ambasador u Beogradu Gabrijel
Keler, međutim, za "Blic News" demantuje postojanje bilo kakvog
aranžmana sa Mladićem. 

- Ne želim da komentarišem - rekao je Keler - jer jednostavno želim da
to demantujem. U vreme rata kada imate zatvorenike, normalno je da ih
pustite nakon što se sukobi završe. To je normalan, civilizovan način.
Nažalost, to nije uvek bilo u Bosni, a poseban slučaj je bio sa
Mladićem. Nije bilo nikakve trgovine, Francuska ne štiti nijednog
optuženika Tribunala. Štaviše, francuski Sfor se trudi da uhapsi sve
optužene.
http://blic.gates96.com/

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi

==^================================================================
This email was sent to: [email protected]

EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email to: [EMAIL PROTECTED]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште