DESET GODINA OD RASPADA SOVJETSKOG SAVEZA 6.12.2001. 19:10 DESET GODINA OD RASPADA SOVJETSKOG SAVEZA I DVE GODINE OD SAVEZA RUSIJE I BELORUSIJE (Moskva, RIA "Novosti")
Osmog decembra navrsava se deset godina od dana potpisivanja Belovezzskih sporazuma, kojima je oznacen kraj Sovjetskom Savezu. Tada su se, krajem 1991. godine, rukovodioci Rusije, Belorusije i Ukrajine - triju saveznih od 15 republika - okupili u vladinoj rezideniciji u poznatom beloruskom nacionalnom parku i konstatovali, da "Savez SSR kao subjekat medjunarodnog prava i geopoliticka realnost prestaje da postoji". Predsednik Republike Belorusije Stanislav Ssusskevicc, predsednik Rusije Boris Jeljcin i predsednik Vrhovnog sovjeta Ukrajine Leonid Kravccuk objavili su stvaranje Zajednice Nezavisnih Drzava. Susret u Belovezzskoj sumi odrzan je nekoliko meseci nakon kraha avgustovskog puca 1991. godine, u toku koga su konzervativne snage KPSS (rukovodece partije SSSR) i sovjetske drzave pokusale da u zemlji uvedu vanredno stanje i dokrajce politiku "perestrojke" koju je 1985. godine zapoceo Mihail Gorbacov. U jesen 1991. godine ekonomika zemlje nezadrzivo je padala u veoma ostru ekonomsku krizu, a savezne republike su se sve vise udaljavale od Moskve. Pokusaji Mihaila Gorbacova da ubedi republike da sklope novi savezni sporazum - pregovori su vodjeni u njegovoj rezidenciji u Novo-Ogarevu - doziveli su fijasko. Republike su tezile ka nezavisnsti, a neke od njih - Gruzija i tri pribalticke republike de-facto su je i proglasile. Do decembra 1991. godine Kijev je vec sproveo sopstveni referendum o nezavisnosti i, dobivsi saglasnost naroda, pripremao se za izlazak iz novo-ogarevskog procesa. U takvim uslovima odrzavan je i Belovezzski susret u toku koga su ruski lideri najpre pokusali nagovoriti Kijev da ne odustaje od ideje federacije. Medjutim, u procesu diskusija trojica lidera su zakljucili: SSSR se raspao, treba graditi odnose na ovoj osnovi. Vesti o rezultatima Belovezzskog susreta izazvale su u zemlji efekat eksplozije bombe, ali su primljene sa razumevanjem. 12. decembra Vrhovni savet Rusije je ratifikovao sporazume, a 21. decembra odrzan je susret u prestonici Kazahstana - Alma-Ati, na kome su rukovodioci svih ostalih saveznih republika odobrili odluku lidera Rusije, Belorusije i Ukrajine. Kroz nekoliko dana Mihail Gorbacov se obratio preko teklevizije i objavio ostavku na funkciju predsednika SSSR. U ruskom drustvu danas se Belovezzski sporazumi podvrgavaju ostroj kritici. Stvara se utisak da je za proteklih deset godina broj protivnika Belovezzskih sporazuma pre porastao, nego sto se smanjio. Najzesci kriticar sporazuma tokom svih ovih deset godina je i dalje ruska leva opozicija, koja neumorno svake godine sugerise svojim biracima i citavom drustvu da je "8. decembra 1991. godine Jeljcin unistio veliku zemlju". U tom pitanju sa njom se solidarisu monarhisti i nacional-boljsevici. Kritikovati Jeljcina, Ssusskevicca i Kravccuka za "raspad SSSR" tokom posldnih 10 godina postalo je u izvesnoj meri dobar ton u politici. Tome je doprinosilo rasprostranjeno u drustvu nostalgicno raspolozenje - teska trzisna reforma pocetka 90-ih godina mnoge je na postsovjetskom prostoru primorala da pomisle, kako je "u SSSR bilo bolje". Medjutim, ruski liberali i do danas insistiraju na tome, da se drugacije nego tako u datom momentu i nije moglo i da su Belovezzski sporazumi bili jedino moguca u tom trenutku forma kakvog - takvog usmeravanja raspada SSSR. Pri tom se, podvlace oni, raspad dogodio bez krvi. A da nije bilo Belovezzskih sporazuma, sve je mogao zadesiti kudikamo katastroifalniji i krvavi scenarij razvoja dogadjaja, kakav se odvijao, recimo, u Jugoslaviji. "Ako bismo danas upitali ljude da li zele da se vrate u Sovjetski Savez, - kaze jedan od autora Belovezzskih sporazuma, bivsi drzavni sekretar Rusije, prvi potpredsdenik reformisticke vlade Genadij Burbulis, - 99 procenata bi odgovorilo sa "ne", pa cak i kriticari Belovezzskih sporazuma. U tome i jeste istina zivota". Predsednik Putin je ovako ocenio ono sto se dogodilo 8. decembra 1991. godine: "Vecina ljudi u Rusiji, ali i u drugim bivsim republikama, veoma je bolno dozivela raspad jedinstvene drzave - SSSR. Medjutim, mi smo i taj ispit dostojanstveno prosli i poceli izgradjivati nasu saradnju na novoj osnovi". Ovih decembarskih dana Rusija ce obeleziti i jos jedan datum - drugu godisnjicu stvaranja Saveza Rusije i Belorusije. Dve bivse savezne republike su lideri nove integracije na prostorima SSSR. Vec odavno gradjani Rusije i Belorusije ne smatraju jedni druge strancima na teritoriji dve drzave. Moskva i Minsk su unificirali svoju carinsku i poresku politiku, oni koordiniraju planove ekonmskog razvoja i vec u periodu od 2003. do 2005. godine planiraju da uvedu jedinstvenu valutu, zajednicki rade na medjunarodnoj areni. Po misljenju obe strane, rusko-beloruski savez je primer dobrovoljne, uzajamno korisne i ravnopravne saradnje dve suverene drzave, saradnje u kojoj su u potpunosti uzeti u obzir interesi i Rusije, i Belorusije. - 0 - Moskva, 06. decembra Marina SSAKINA, politcki komentator RIA "Novosti" NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
