Ko je Grk koji kupuje pola Srbije
Dovoljno je pogledati listu najbogatijih ljudi na svetu američkog magazina "Forbs" i neke stvari postaju jasnije. Među 538 biznismena u svetu čije se bogatstvo procenjuje na preko milijardu dolara Kokalis se nalazi na 421. mestu, sa ličnim bogatstvom većim od 1,6 milijardi dolara Autor: Milorad Ivanović Aktuelna grčka investiciona ekspanzija na Balkanu mogla bi se opisati kao ofanziva u kojoj se žestoko prepliću politički i poslovni interesi. Možda je najbolji opis onoga što rade grčki biznismeni, predvođeni vlasnikom "Intrakoma", milijarderom Sokratesom Kokalisom, dao lider Makedonske patriotske organizacije Metodi Dimov, koji je nedavno u Briselu rekao: - Razlika između grčke i bugarske politike prema Makedoniji je u tome što Grci gledaju unapred sto godina, dok se Bugari bave dnevnopolitičkim problemima. Ova vrsta politike grčkog bogataša ne odnosi se samo na Makedoniju, nego na većinu zemalja Balkana. Prema pisanju bugarskih medija, u proteklih nekoliko godina Kokalis je u balkanske države uložio više od tri milijarde dolara. Najčešće se radilo o otkupu velikih državnih firmi, telekomunikacija, banaka i lutrija. Na listi zemlja su Albanija, Rumunija, Makedonija, Jugoslavija, Bugarska, a odnedavno Kokalis je bacio oko i na Tursku. Najviše para za sada je, prema pisanju bugarskog magazina "168 časa", uloženo u Rumuniju, Jugoslaviju i Bugarsku. Očekuje se da bi pravi bum u ekonomskim odnosima mogao biti u Turskoj, gde je predviđeno ubrizgavanje preko četiri milijarde dolara. Ko je Sokrates Kokalis, čovek čije ime se proteklih nekoliko godina u rumunskoj i bugarskoj štampi vezivalo za pojam "tajnog vladara Balkana"? Dovoljno je pogledati listu najbogatijih ljudi na svetu američkog magazina "Forbs" i neke stvari postaju jasnije. Među 538 biznismena u svetu čije se bogatstvo procenjuje na preko milijardu dolara Kokalis se nalazi na 421. mestu, sa ličnim bogatstvom većim od 1,6 milijardi dolara. Ovaj 62-godišnji Grk, otac troje dece i, kako kaže, srećno oženjen, rođen je u Atini 1939. godine, u porodici istaknutog grčkog hirurga koji je bio profesor na državnom univerzitetu. Zbog učešća u pokretu otpora, Kokalis sa porodicom napušta zemlju, bežeći prvo u Jugoslaviju, a kasnije u Rumuniju, gde mladi Sokrates završava gimnaziju. Kasnije ga životni putevi vode u Moskvu, gde upisuje fakultet, ali diplomira fiziku i elektrotehniku na Univerzitetu Humbolt u istočnom Berlinu 1963. godine, gde se preselila cela njegova porodica. Vrativši se u otadžbinu, Kokalis počinje da se interesuje za nove tehnologije i 1977. godine osniva kompaniju "Intrakom", koja postaje najveći proizvođač telekomunikacione opreme i informacionih sistema u Grčkoj. Grčki magazin "Anti" je pre nekoliko godina objavio da Kokalisov uspeh nije bio zasluga njegovog znanja i spretnosti, već pomoći tajnih službi. Naime, magazin tvrdi da je u arhivama Štazija, tajne službe Istočne Nemačke, pronađena dokumentacija koja govori da je Kokalis tokom 60-ih bio njihov špijun i da je u Grčku poslat kao agent sa ciljem da komunistički režim u Berlinu snadbeva informacijama iz Grčke. Kokalis nikada nije demantovao ovu vest, a u bugasrkoj i rumunskoj štampi uz njegovo ime redovno se navodi da je špijun Štazija, bez bilo kakve ograde. Bio špijun ili ne, tek Kokalis je za svega nekoliko godina uspeo da od svoje firme napravi čudo na Balkanu. Nekada porodična firma, "Intrakom" danas ima obrt od 1,6 milijardi evra ili preko 3,2 milijarde maraka. Pored "Intrakoma", Kokalis poseduje i sestrinske organizacije "Intralot", "Intrasoft", a ima i akcije u kompanijama "Panafon-Vodafon", "Unibrain", "Helaskom internacional", HE&D i drugim. Marta 2000. godine "Intrakom" je sklopio strateški ugovor sa CISCO sistemom. Osim toga, Kokalis je kupio i mađarsku kompaniju "Fornax" jula prošle godine, kao i Conklin korporaciju u Americi. Poslednji veliki projekat je kupovina telekomunikacione kompanije u američkoj saveznoj državi Džordžiji. Kada se pogleda mapa rasprostranjenosti ulaganja njegove kompanije, odmah postaje uočljivo da je najveći deo novca usmeren ka zemljama Istočne Evrope, a posebno Balkana. Kokalis ima veoma negativnu reputaciju u Bugarskoj i priče o skandalima u kojima je on glavni lik pune stupce bugarske štampe. "Dok su Češka, Poljska i Mađarska imale sreću da im susedi budu bogate zemlje Evropske unije, Bugarskoj se kao sused zalomila siromašna Grčka. I dok su 1989. godine dve zemlje imale približno isti bruto domaći proizvod, deset godina kasnije, nakon kolapsa bugarske privrede, situacija izgleda mnogo drugačije. Bugarska je zbog toga postala prirodan teren za ulaganje mnogobrojnih firmi iz Grčke", piše bugarski nedeljnik "Kapital", tvrdeći da su ulaganja obično bila obavijena velom misterije i prepuna skandala. Najveći je bio onaj u kome je glavnu ulogu imao Sokrates Kokalis i njegov "Intrakom" koji ima 35 odsto akcija grčke telekomunikacione državne mreže OTE. Zajedno sa holandskim partnerom KPN, OTE je potpisala ugovor o kupovini 51 odsto bugarske državne telekomunikacije BTK. Prema ugovoru, predviđeno je da OTE mora da softvere i drugu tehnologiju nabavlja od "Intrakoma". Kako piše bugarski nedeljnik "Kapital", grčki OTE imao je seriju apsurdnih zahteva prilikom potpisivanja ugovora koji je potpisan samo zahvaljujući bliskim vezama Kokalisa i tadašnjeg bugarskog premijera socijaliste Žana Videnova. Kako bi na neki način popravio svoj ugled u Bugarskoj, Kokalis je nedavno vodio veliku grupu bugarskih novinara u Grčku pokušavajući da ih uveri u svoje dobre namere, ali je i ovog puta istrajao u svom stavu da ne daje intervjue. Kada bi neki novinar upalio diktafon i pokušao tajno da snimi delove razgovora koji su vodili sa Kokalisom, on bi prilazio i gasio kasetofone. I pored sve kritike na njegov račun, bugarski novinari su se složili u jednom - sedište "Intrakoma" u blizini Atine je pravo čudo tehnike. U kompaniji radi nekoliko stotina mladih Grka, čija je prosečna starost 26 godina, tako da se ima utisak posete nekom univerzitetu, posebno pošto svi moraju da nose uniforme koje čine bele košulje i tamne pantalone, odnosno suknje. Kokalis je najavio da uskoro planira otvaranje privatnog univerziteta za visoku tehnologiju na kome bi se obučavali stručnjaci koji bi radili u njegovim kompanijama širom sveta. Prosečna godišnja plata inženjera u sedištu "Intrakoma" u Atini je između 50.000 i 60.000 dolara, a Kokalisova impresija zapošljava više od 7.000 ljudi u 43 zemlje. Rumunski novinari očigledno nisu imali prilike da u Kokalisovoj režiji posete Atinu, jer su njihovi tekstovi daleko "otrovniji" i kritičniji. Tako je popularni bukureštanski dnevnik "Žurnal nacional" početkom godine naslovom "Prodali smo i svoju sreću" opisao kakvo mišljenje vlada u Rumuniji o Kokalisu. On je sa rumunskom državnom lutrijom potpisao ugovor koji predviđa da se u Rumuniji uvede novi sistem elektronske igre na sreću. Predviđeno je da Grci investiraju nešto više od sto miliona dolara i uvedu video-lutriju, da donesu 10.000 najnovijih elektronskih aparata. "Novi sistem igara doneće ogromne profite grčkoj kompaniji, dok rumunska država neće imati neke velike vajde. Strani investitori će na ovaj način izbeći sve takse i poreze koji se normalno ubiru od igara na sreću", piše "Žurnal nacional". List naglašava da će novi sistem postati ozbiljan konkurent svim dosadašnjim tradicionalnim sistemima Državne lutrije koji će verovatno uskoro biti ugušeni. Veći problem od prodaje lutrije Kokalisu predstavlja to što će 35 odsto Rumunskog državnog telekoma, RomTelekoma kupiti OTE. Kako piše "Asošijeted pres", službenici OTE su optuženi za tajne pregovore i uslove ugovora vrednog 675 miliona dolara. Ovo nisu jedini skandali u koje je upleten Kokalis. Za početak sledeće godine zakazano je suđenje sedmorici direktora i službenika kompanije "Intralot", kao i direktoru grčke organizacije za konjske trke, koji su optuženi da su obmanuli i lažno prikazali status svoje kompanije prilikom učešća na tenderu. Suđenje je nekoliko puta odlagano, jer se glavni svedoci, među njima i Kokalis, nisu pojavljivali na dosadašnjim ročištima. Pored toga, Nacionalni sportski fond Rusije (NSF) tužio je pred jednim sudom u Švajcarskoj kompaniju "Sectro", čiji je vlasnik Kokalis. Kako piše grčki list "Katimerini", Nacionalni sportski fond Rusije je naručio opremu vrednu 63 miliona dolara da bi postavio, organizovao i priređivao lutriju, i uplatio je Kokalisu 15 miliona dolara kao avans. Ipak, firma "Sectro" nikada nije isporučila opremu, a novac je prebacio na račun irske kompanije zvane "Juropian gejms". "Sectro" tvrdi da je primio pismo od Rusa da prebace 11,4 miliona dolara na tri druge kompanije, ali NSF tvrdi da je to pismo falsifikat. Atinski dnevnik "Katimerini" je 1996. godine razotkrio da je u banci "Handels Bank" u Berlinu bilo otvoreno nekoliko računa na ime Sokrates Kokalis sa kojih je novac uplaćivan na šest računa u drugim bankama u inostranstvu. List je tvrdio da je taj novac korišćen za potplaćivanje visokih zvaničnika OTE koji su bili zaduženi za odobravanje tendera. I pored svih kritika i tužbi, Kokalis kao da ne zna za probleme. Najnovije polje interesovanja mu je vojna industrija i obavljanje poslova iz oblasti informacionih tehnologija za NATO. Tako je sa Bugarskom sklopljen ugovor o postavljanju specijalnog optičkog kabla između Sofije i Soluna koji bi bio korišćen u vojne svrhe. Planirano je i postavljanje sličnih kablova do Crnog mora. Kokalis je sa bivšim bugarskim premijerom Ivanom Kostovim takođe potpisao ugovor o modernizaciji vojnih radara. Nekoliko novih radara biće postavljeno na obale Crnog mora, a pomoću njih biće moguće registrovanje svakog letećeg objekta iznad Rumunije, Turske i Gruzije. Početkom januara, firma "Intrasoft", koja je deo Kokalisovog "Intrakoma", kupila je 20 odsto turske kompanije "Gantek" koja se bavi usavršavanjem naoružanja turske vojske. "Intrakom" je i samostalno išao u vojne poslove, i to mahom u Grčkoj. Ugovor sa vladom predviđa usavršavanje 45 aviona "miraž 2000" grčkog ratnog vazduhoplovstva, kao i izgradnju elektronske opreme za francusku krstareću raketu tipa "skalp" koja ima domet od 600 kilometara. Osim toga, "Intrakom" je unajmljen da uradi celu elektroniku i radarske sisteme za evropske lovce četvrte generacije "jurofajter". Projekat je vredan 1,5 milijardi dolara, i u njega je "Intrakom" zaposlio još 30 grčkih firmi, kao i "Simens" sa kojim ima dobre poslovne odnose. Grčka je do sada naručila 60 aviona ovog tipa koji bi trebalo da budu dopremljeni u narednih nekoliko godina. I na kraju, prošle godine Kokalis je potpisao ugovor vredan više od 120 miliona dolara sa američkom kompanijom "Rajteon" iz Masačusetsa o proizvodnji elektronske opreme za američke rakete "patriot". U međuvremenu, "Intrakom" je sklopio ugovor sa američkim elektronskim gigantom "Sisko sistemom" za saradnju u jugoistočnoj Evropi. Ovaj ugovor će Kokalisu do 2003. godine doneti dobit od 120 miliona dolara. Dve kompanije su se dogovorile da svoje telekomunikacione i Internet usluge ponude Bugarskoj, Grčkoj, Kipru, Malti, Rumuniji, Hrvatskoj, Albaniji, Makedoniji, Moldaviji i Jermeniji. Kako navodi sofijski nedeljnik "168 časa", Jugoslavija se ne nalazi na ovom spisku. Pred Kokalisom je u martu pala i firma "Koklin korporejšen", a "Intrakom" je najavio da otvara svoje kancelarije u Čileu, i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji će biti centar Kokalisove ekspanzije na Bliski istok. Posebno je zamimljiva Kokalisova uloga u obučavanju mladih stručnjaka sa Balkana putem Kokalis programa, koji već nekoliko godina funkcioniše na Univerzitetu Harvard u SAD. Većina mladih stručnjaka, koji su prošli prilično strogu selekciju, nakon završetka ovog programa postaju takozvani "polisi mejkersi", odnosno ljudi koji znatno doprinose državnim i poslovnim potezima u regionu, jer većina njih nakon završetka programa dobija poslove u vladama, velikim firmama, konsultantskim kompanijama. Gosti fondacije Kokalis u Bostonu od naših političara bili su Zoran Đinđić, Milan St. Protić, Vesna Pešić, Dragiša Burzan, prestolonaslednik Aleksandar i mnogi drugi. Fondacija Kokalis ima veoma tesne veze s američkom korporacijom "Rand" koja se smatra "trustom mozgova" i koja predstavlja jednog od glavnih kreatora američke spoljne politike. Dovoljno je reći da se smatra da je Vijetnamski rat bio zamisao "Randa", a njen stručnjak za Balkan Stiven Lerabi, savetnik bivšeg američkog predsednika Bila Klintona, jedan od glavnih jastrebova u NATO bombardovanju Jugoslavije. Kocka je bačena! Kokalisu? Posle pisanja "Blic Newsa" u prošlom broju da je Grk o kome se u kockarskim krugovima uveliko priča kao o budućem suvlasniku Državne lutrije Srbije Sokrates Kokalis, Poslovno udruženje igrača na sreću organizovalo je konferenciju za šampu na kojoj su priređivači igara optužili Vladu Srbije da kladionice prodaje pomenutom grčkom biznismenu. Kako je rečeno, u maju ove godine delegacija koju su činili ministar finansija Božidar Đelić, Nemanja Kolesar, predsednik grupe za izradu zakona o igrama na sreću, i direktori "Lutrije Srbije", "Lutrije Beograda" i Jugolutrije" sastala se u Atini s Kokalisom kao vlasnikom firme "Intralot", posle čega je usledilo povlačenje predloženog nacrta zakona o igrama na sreću, dok se u novoj menja klasifikacija igara i dodaje odredba kako jedino državna lutrija može organizovati igre na sreću, uz mogućnost da to pravo prenese na stranog partnera. U Udruženju kažu i to da je Kokalisovo mešovito preduzeće "Jugolot" sklopilo sa "Lutrijom Beograd" još 1997. godine ugovor vredan 18 miliona dolara na 12,5 godina. Tim ugovorom je, po rečima Predraga Nikitovića, pravnog zastupnika Udruženja, predviđeno da "Jugolot" nabavi elektronske mašine za obradu loto tiketa, a da zauzvrat ova firma dobija osam odsto od tih uplata. Pošto to nije isplaćivano, "Lutrija Beograda" Kokalisu sada duguje pet miliona maraka i 18 miliona dolara po osnovu kredita. - Ministar Božidar Đelić nije bio u Atini u maju, na sastanku sa Sokratesom Kokalisom i tokom cele ove godine nije išao u Grčku. Nije bilo nikakvih pregovora o prepuštanju posla sa kladionicama strancima, a naivno je verovati da bi vlada zavela red u oblast koja može doneti veliki profit i posle toga je predala nekom stranom biznismenu. Vlada ne namerava da zatvori kladionice, a vlasnici jugoslovenskog privatnog kapitala koji je uložen u taj posao posle donošenja zakona neće biti oštećeni, ali će ubuduće morati da poštuju stroga pravila poslovanja - rekla je u ponedeljak za "Blic" Aleksandra Drecun, sekretar Ministarstva finansija, povodom tvrdnji advokata Nikitovića da Vlada Srbije planira da organizovanje klađenja na sportske rezultate preda Kokalisu. Drecunova je rekla i to da Nacrt zakona nije menjan da bi se prilagodio stranim biznismenima, već je u toku rada bilo nekoliko verzija. Dve plavuše Upitan na jednoj konferenciji za štampu kako je moguće da uvek može da predvidi gde je dobro ulagati i da do sada nije napravio pogrešan potez, Sokrates Kokalis je rekao da je to veoma jasno i to potkrepio pričom. Sede dve plavuše na klupi pokušavajući da je preseku testerom. Prilazi im starija gospođa i govori im da prestanu inače će pasti. Plavuše su ipak nastavile da seku i obe su pale. Sutradan su sele na drugu klupu i ponovo počele da je testerišu. U susret im je išla ista starija gospođa. Jedna od plavuša povika: "Evo je opet ova sveznalica". Par minuta kasnije, plavuše su ponovo bile u prašini. Mito i kritika Grčki mediji tvrde da je osamdesetih godina Kokalis podmitio neke zvaničnike tadašnje vlade da bi dobio ugovore sa državnim firmama. Kokalis nikada nije negirao ove navode i nije tužio novine. U Grčkoj je rašireno mišljenje da Kokalis igra ključnu ulogu na grčkoj političkoj sceni. Kada ga je 1993. godine napao tadašnji premijer Konstantin Micotakis, samo nekoliko dana kasnije mnogi poslanici njegove stranke okrenuli su mu leđa i prešli u novoosnovanu partiju "Političko proleće" nacionaliste Samarasa. Tvrdi se da je Kokalis stajao iza toga. Zajedno sa grčkom Fondacijom Labrakis, Kokalis je uspeo da od Evropske unije izdejstvuje stvaranje takozvanog Rojamonskog programa, kojim je Evropska unija imala cilj da spreči dalje sukobe u ovom delu Evrope. Rojamonska incijativa bila je na neki način preteča Pakta za stabilnost, ali nije imala previše uticaja, pošto je Kokalis na mesto predsednika stavio jednog Grka, a veći deo novca je, umesto u krizno žarište, otišao u grčke nevladine organizacije. Evropska unija to nije više mogla da toleriše. Šta kaže Đinđić U intervjuu za jedan domaći nedeljnik premijer Srbije Zoran Đinđić je govoreći o mogućnostima stranih ulaganja u Jugoslaviju rekao: - Imamo plan da napravimo u Beogradu jedan centar za visoke tehnologije. Razgovarao sam sa jednim od najuspešnijih ljudi u Grčkoj u toj oblasti, sa Kokalisom, koji je valjda drugi ili treći čovek po bogatstvu u Grčkoj, koji čak i na Harvardu ima katedru Kokalis fondacije, što je izuzetak na američkim univerzitetima. On je zainteresovan da učestvuje u finansiranju centra za visoke tehnologije u Beogradu. Nastojaćemo da Srbija bude centar modernih tehnologija na Balkanu i motor razvoja u modernim tehnologijama, pre svega mislim na Internet i kompjuterske tehnike. Mi želimo da se Beograd pred Evropom ubuduće ne pojavljuje samo sa govedinom i šljivovicom, nego pre svega sa novim softverskim programima i novim rešenjima u kompjuterskoj tehnologiji. Nije odoleo Suzani Mančić Već nekoliko meseci "lakša štampa" bavi se sentimentalnom vezom pevačice i TV-voditeljke Suzane Mančić i Sokratesa Kokalisa. Prema izvorima koji dobro poznaju prilike na jugoslovenskoj estradi, romansa je započela letos na Kipru, a završila se, prema jednoj verziji, prošlog meseca u Cirihu, a prema drugoj - još traje. Sama pevačica izjavila je za "News" da ovog puta ne želi da se javnost bavi njenim intimnim životom, pogotovo odnosom s Kokalisom, ali nije želela da nam kaže kada su se videli poslednji put i da li su raskinuli. "Znaćete više posle dočeka Nove godine." http://blic.gates96.com/ NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
