RUSKI EKSPERT O ODLUCI VASINGTONSKE ADMINISTRACIJE 14.12.2001. 20:43 VASINGTON SKRECE SA KURSA Aleksej BOGATUROV, professor, zamenik direktora Instituta za SAD i Kanadu Ruske akadenije nauka (Moskva, RIA "Novosti")
Izjava Dzordza Bussa o istupanju SAD iz Sporazuma o PRO iz 1972. godine ne predstavlja nikakvo iznenadjenje. Istovremeno, ona je zacudila mnoge politicare i eksperte. Stvar je u tome sto je nastalo posle tragicnih dogadjaja 11. septembra primetno zblizavanje Rusije i SAD, kao i nove realnosti u svetu nametali pretpostavke da ce se Vasington, ako i sasvim ne odustne od planova instaliranja sistema NPRO, makar uzdrzati od ishitrenih koraka i pokusati da jos jednom zajednicki sa Moskvom pronadje kompromisno resenje o sudbini Sporazuma iz 1972. godine. Medjutim, to se nije dogodilo. Bussova administracija se ipak odlucila na korak koji moze minirati stratesku stabilnost u svetu. Sovjetsko-americki Sporazum o PRO bio je potpisan pre 29 godina u Moskvi. Potpisali su ga tadasnji predsednik SAD Riccard Nikson i Generalni sekretar CK KPSS Leonid Breznjev. Dve supersile su do tog trenutka shvatile, da, ne ogranicivsi sredstva protivraketne odbrane, oni ne mogu onemoguciti povecavanje strateskog ofanzivnog naoruzanja, vec ce cak pospesiti njegovo povecanje. Tada je i odluceno da se zakljuci Sporazum, kojim se ogranicavaju mogucnosti nacionalne PRO, kako bi se zaustavila trka za sve novim i novim ofanzivnim sredstvima. Bila je to pravilna odluka, zasnovana na strategiji uzajamnog zadrzavanja. Svaka od strana je bila ranjiva od udara druge. I ta mogucnost obostranog garantovanog unistenja kao posledica raketno-nuklearnog udara postala je osnovni sistem strateske stabilnosti i dugo godina je otklanjala opasnost od ceonog sudara SSSR i SAD. Sada SAD hoce da naruse uspostavljeni balans i postanu suepriorne. Ocigledna je zelja SAD da, instaliravsi NPRO, stvori neprobojni antiraketni stit, tojest, da se potpuno osigura od raketno-nuklearnog napada i, istovremeno zadrzi za sebe mogucnost nanosenja razornog udara po protivniku. I mada i Dzordz Buss licno, i drugi rukovodioci SAD konstantno ponavljaju da istupanje iz Moskovskog sporazuma ne predstavlja opasnost po Rusiju koju SAD vise ne smatraju kao protivnika, vec na protiv, vide u njoj partnera, realnost govori o tome da, lomeci uspostavljenu ravnotezu strateskih snaga SAD dobijaju prednost upravo u toj ravnotezi. Misljenja smo da postoje dva razloga koji su pobudili Dzordza Bussa da donese takvu odluku upravo sada. Kao prvo, na Bussa. Bezuslovno, "vrsi pritisak" vojno-industrijski kompleks SAD, koji je veoma zainteresovan za instaliranje NPRO. Americke korporacije, koje rade u kosmickoj sferi, u oblasti elektronike, sredstava za komunikacije, proizvodnju motora itd, pojavljuje se jedinstvena mogucnost da dobiju izuzetno povoljne narudzbine, sto im obecava ogromne profite. I oni ne zele da takvu priliku ispuste, pa stoga svim sredstvima lobiraju u Kongresu i Beloj kuci planove stvaranja NPRO. Postoji, medjutim, i drugi razlog koji bi se po znacaju mogao staviti i na prvo mesto objasnjavajuci zurbu Dzordza Bussa koji je, uprokos ocekivanjima, odlucio da jos pre kraja ove godine objavi istupanje SAD iz Sporazuma o PRO. Stvar je u tome sto milioni Amerikanaca, preplasenih tragedijom 11. septembra koja je pokazala ranjivost Amerike, uporno zahteva od rukovodstva zemlje da preduzme mere u cilju jacanja bezbednosti.Antiteroristicka akcija u Avganistanu ne umiruje obicne Amerikance. Bin Laden nije uhvacen, a svrgavanje rezima talibana ne predstavlja i garanciju da se tragedija nece ponoviti.I u zelji da Americi demonstrira kako rukovodstvo ne sedi skrstenih ruku vec radi na jacanju bezbednost drzave i njegovih gradjana, Buss je pozurio sa donosenjem odluke o istupanju iz Sporazuma o PRO. Mada i on licno, i njegovo najblize okruzenje izvanredno dobro znaju da niakav, cak i najsavrseniji sistem NPRO - a i realnost njegovog stvaranja je pod znakom pitanja - nece zastititi Ameriku od teroristickih akata. Odluka Dzordza Bussa razlicito je primljena u politickim krugovima SAD. Nekolicina istaknutih kongresmena vec je izjavilo da trka u naoruzavanju, koju moze proizvesti Bussova odluka, nece Ameriku uciniti zasticenijom. Negativna reakcija na vest o istupanju SAD iz Sporazuma o PRO usledila je ne samo iz Pekinga i Delhija, nego i iz Pariza i niza drugih evropskih prestnica. Prirodno da je svoju zabrinutost zbog odluke Bele kuce izrazio i Kremlj. Predsednik Vladimir Putin je u svojoj izjavi taj korak vasingtonske administracije nazvao pogresnim. On je podvukao da je Sporazum o PRO jedna od nosecih konstrukcija pravnog sistema u oblasti razoruzanja i nesirenja oruzja za masovno unistavanje. Po misljsenju Putina, danas, kada se svet suocio sa novim opasnostima, ne sme se dopustiti pravni vakum u sferi strateske stabilnosti. U izjavi Putina privlaci paznju jasno izrazena zelja da se sacuva sadasnji nivo odnosa izmedju Rusje i SAD i da se on iskoristi za sto skoriju izradu novih okvira strateskih uzajamnih odnosa. Cinjenica da je sef ruske drzave smatrao shodnim da naglasi neophodnost pravnog oformljenja postignutih sporazuma o daljim radikalnim, ireverzibilnim i kontrolisanim redukcijama strateskog ofanzivnog naoruzanja - do nivoa 1500 - 2000 nuklearnih bojevih glava sa svake strane - svedoci o odlucnoj nameri Moskve da sledi principijelni kurs u pravcu jacanja strateske stabilnosti i medjunarodne bezbednosti. Na zalost, treba priznati da je Vasington donosenjem odluke o istupanju iz Sporazuma o PRO, ocito skrenuo sa tog kursa. - 0 - Moskva, 14. decembra RIA "Novosti" NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
