Title: Message
Kako je provaljen NATO

Su�enje majoru Pjeru Anriju Binelu zbog izdaje sve vi�e podse�a na su�enje Drajfusu, samo �to u ovom slu�aju ulogu Emila Zole, preuzima francuska javnost, sa novinarima na �elu

      (Od dopisnika NIN-a iz Pariza)
      
       U nevelikoj sali na drugom spratu Vojnog suda u Parizu 11. decembra sedelo je vi�e francuskih generala nego ro�aka i prijatelja optu�enog. Jo� vi�e bilo je novinara (samo jedan iz Jugoslavije) koji tokom dvodnevnog su�enja nisu krili da imaju simpatije za Pjera-Anrija Binela, optu�enog da je izdao Francusku i njenu armiju kada je Jovanu Milanovi�u, obave�tajcu pri jugoslovenskoj misiji Evropske unije u Briselu, doturio strogo poverljive vojne informacije o broju i vrsti ciljeva koje je NATO odabrao za vazdu�ni napad na SR Jugoslaviju planiran za oktobar 1998. godine, ukoliko se jugoslovenske snage bezbednosti ne povuku sa Kosova i Metohije.
       Ono nekoliko nekoliko minuta �to je Binel, nekada�nji �ef kabineta generala Pjera Virtoa, komandanta francuskog vojnog predstavni�tva pri sedi�tu NATO-a u Briselu, imao, Binel je pozirao gotovo osmehuju�i se fotoreporterima i kamermanima. Razgovetnim glasom odlu�nog �oveka Binel je ponovio da se nada da �e uveriti sudije da nije izdajnik kao i da ve�i deo odgovornosti pada na neke od njegovih pretpostavljenih.
       "To moram da uradim zbog svoje �asti i �asti svoje porodice, tako�e i zbog svojih prijatelja vojnika koji ne veruju da sam po�inio izdaju", dodao je Binel gledaju�i ve� pomalo nestrpljivo u dno sale gde su sedeli njegova supruga, sin, �erka i nekoliko prijatelja koji su se mogli izbrojati na prste jedne ruke. Pre nego �to su svi prisutni ustali da pozdrave predsedavaju�eg Anrija Garika i jo� sedam sudija u crnim togama, Binel je naizgled bio potpuno miran.
      
       Dan prvi
       Poslednja etapa �pijunskog procesa, mo�da jednog od najzna�ajnijih sudskih procesa u Francuskoj od zavr�etka Drugog svetskog rata koji je do temelja potresao ne samo Francusku kontraobave�tajnu slu�bu ve� i odnosne me�u NATO �lanicama, po�eo je utvr�ivanjem identiteta optu�enog, pravljenjem rasporeda saslu�avanja svedoka, a potom �itanjem optu�nice.
       Zaklinjanja, jednostavno, nije bilo.
       �itanje navoda optu�nice Binel je slu�ao �to je mirnije umeo, ali u nekoliko navrata njegovo uzbu�enje preraslo je u nervozno ispravljanje onoga �to je �anin Stern, civilni sudija u marinsko plavoj uniformi, navela.
       Binel je upitan da li razume za �ta je optu�en i po�to je jo� jednom ponovio kako je pogre�io �to je prekora�io svoja ovla��enja i da je to �to je u�inio, u�inio da bi spre�io krvoproli�e u kome je i Francuska kao �lanica NATO u�estvovala, izjavio je:
       "Nisam naneo �tetu ni Francuskoj ni NATO-u", rekao je Binel pomalo povi�enim glasom sudijama dodaju�i da nikada nije bio za Milo�evi�a.
       Me�utim, Binel nije bio jedini koji je tog dana grickao usne i padao u vatru. Jedan od mla�ih sudija koji je sedeo na desnoj strani sale " izgubio je nerve" gotovo uzviknuvi�i: "Za�to, Anri?", na �ta se nasmejala �ak i pomalo izbezumljena Binelova supruga.
      
       �ifra "Kobra"
       Posle ne�to kra�e uvodne re�i Binelovog advokata Erika Naj�ata koji je ponovio da Binel nije po�inio "akt izdaje" jer je njegove akcije organizovala francuska slu�ba, rekao je da Milanovi�u nikada nije dostavljen ceo dokument, niti su to bile vrhunske tajne" ve� samo "poverljivi" vojni podaci.
       Da je nekada�nji kontraobave�tajac major Binel vrstan i diskretan vojnik odlikovan Legijom �asti, potvrdili su njegovi nekada�nji pretpostavljeni, generali: Mi�el Rok�rof, Tanogi Pi�on i Robert Rigo koji nisu propustili da naglase Binelovu hrabrost pokazanu u misijama na Bliskom istoku (pre svega u Saudijskoj Arabiji), inteligenciju i izvrsno poznavanje terorizma i islamizma. General Rigo, koji je bio komandant francuskih trupa u sastavu me�unarodnih snaga IFOR-a u Bosni i Hercegovini, dodao je da Binel nikada nije gajio "posebne simpatije" prema Srbima, Hrvatima ili Bo�njacima.
       Tu�ilac Stern nije imala pitanja ni za Fransoaz Binel, suprugu optu�enog, koja je potvrdila da je "neki �ovek zvao Binela telefonom", ali da ona "sadr�aj tih razgovora ne zna", jer "njen mu� nije imao obi�aj da o poslu pri�a kod ku�e".
       Po podne su svedo�ili �an-Luk Kamard, sada�nji direktor Direkcije za kontra�pijuna�u, koji je sa sigurno��u dobro uve�banog glumca ponovio sve �to je znao o kontaktima koje je Binel imao sa Milanovi�em od jula do oktobra 1998. godine. Po njegovom mi�ljenju, nema sumnje da je Binel iz prosrpskih uverenja izdao Francusku i da ni o kakvim " humanim motivima " ne mo�e biti re�i. Najva�niji sastanak francuskog i jugoslovenskog obave�tajca odigrao se 1. oktobra.
       Kamard je �ak naveo i Binelovo konspirativno ime "Kobra", �to je mo�da bilo i odavanje poverljivih informacija. Da ne bi bilo nikakvih nedoumica, Binel je objasnio kako je kontraobave�tajna slu�ba od njega saznala za taj nadimak i kako je ista slu�ba kontrolisala njegov telefon na poslu, �to je potvrdila i Agnes Pole.
       "�ifra 'Kobra' je moje ime koje sam koristio jo� u izvi�a�ima", objasnio je Binel.
       Najvi�e interesovanja prisutnih, koji su sa odobravanjem pratili kako advokat Naj�at unosi ne�to svetla u gomilu iskaza koje je Kanar prosto nabacao u jednosatnom izlaganju, pobudilo je svedo�enje generala Pjera Virtoa, �efa vojnog predstavni�tva Francuske u Briselu, kome je Binel bio �ef kabineta.
       "Znao sam da Binel ima dobre kontatke sa na�im vojnim snagama, u Ministarstvu odbrane, da je poznat i u NATO krugovima", rekao je Virtoa.
       Tu�ilac Stern koja se Virtou sve vreme obra�ala sa " moj generale" tra�ila je nekoliko poja�njenja u vezi s telefonskim pozivima. General je objasnio koliko je bio (ne) upu�en u Binelove kontakte sa Milanovi�em, �to je izazvalo gotovo podsmeh prisutnih, naro�ito kada je odbrana obra�aju�i se na isti na�in sa "moj generale" zatra�ila da se odredi objektivna va�nost podataka koji su dostavljeni jugoslovenskom obave�tajcu.
       Da Binelovo pona�anje nije ba� uobi�ajeno, ali da ne zna�i neminovno i izdaju ve� mo�da samo " li�nu izdaju", rekao je Iv Bone, biv�i direktor Direkcije za kontra�pijuna�u.
       Svedo�enja generala Gaela Fi�ija i Mi�ela �ua potvdili su glavne navode optu�be. Me�utim, najmu�niji utisak ostavilo je svedo�enje generala Ser�a Soela koji predsedavaju�em nije umeo da objasni �ta je sporni dokument ta�no sadr�ao.
       "Ne se�am se ta�no, od tada je pro�lo tri godine", rekao je on izme�u ostalog.
       Binelova pratnja
       Ponoviv�i da veruje kako �e pokazati da on nije izdajnik nego da je �rtvovan kako bi se Francuska pred SAD i ostalim NATO �lanicama "oprala", odnosno distancirala od imid�a "srpskih prijatelja", Binel je u�tivo odbio da da intervju pre nego �to se zavr�i su�enje.
       "�elim da budem siguran da me ne�e vratiti u zatvor", izjavio je Binel za NIN.
       Da Binelov oprez nije bezrazlo�an, ispostavilo se na kraju dana kada je na metro stanici Reuilld�-Diderot novinar u�ao u isti kupe na liniji broj 1 (pravac La Defense) sa Binelom. Bilo je pomalo neobi�no �to Binel nije bio u pratnji porodice i prijatelja. Naravno, Binelu, kao iskusnom obave�tajcu, bilo je ve� na slede�oj stanici Gare de Ld�on lako da se otarasi dosadnog novinara ali ne i svog "nevidljivog" pratioca. Drugi pratilac, verovatno pripadnik francuske obave�tajne slu�be, otpratio je novinara, na pristojnoj distanci od dvadesetak koraka, do ulice Fobur Montmartr broj 4.
      
       LIDIJA KUJUND�I�
      
      

Ipak izdajnik

Svoje vi�e od sat dugo zavr�no izlaganje tu�ilac Zanin Stern po�ela je podse�anjem da je nekada jedina kazna za izdaju Francuske bila smrtna kazna, odnosno da je Napoleon Bonaparta uveo i alternativu - do�ivotnu robiju. Naglasila je najmanje tri puta da je Pjer Binel, nekada�nji major francuske kontraobave�tajne slu�be, po�inio ne samo izdaju ve� i da snosi odgovornost i krivicu �to je dostavljanjem dva strogo poverljiva NATO dokumenta SR Jugoslaviji Binel "kompromitovao" Francusku i njene obave�tajne slu�be i na me�unarodnom nivou.
       "Zato tra�im da gospodin Binel bude osu�en na maksimalnu kaznu zatvora od petnaest godina", rekla je Stern.
       Advokat Erik Najszat nastojao je da kod sudija i prisutnih u sali izazove jako saose�anje za svog klijenta. Govore�i sporo i nagla�eno razgovetno ili ne prime�uju�i da svojim preteranim oratorskim zanosom iritira neke od sudija, Najszat je govorio najvi�e o "humanisti�kim motivima" koji su podstakli Binela da prekora�i svoja ovla��enja i gotovo na svoju ruku dostavi poverljive informacije jugoslovenskom diplomati.
       Kona�na odluka Ve�a sudija koje je predvodio Anri Garik osu�uje Pjera Anrija Binela na - pet godina zatvora zbog IZDAJE.

http://www.nin.co.yu/2001-12/13/21043.html
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
This email was sent to: [email protected]

EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email to: [EMAIL PROTECTED]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

<<2659kako.jpg>>

Одговори путем е-поште