DOS na rastanku: Sam protiv svih
Tema vanrednih izbora nije pro�la u narodnoj skup�tini, ali je u�la u narodni �ivot
DOS je od 28. juna do danas klizio iz "do sada najve�e krize" u "do sada najve�u krizu". Politikolog Vladimir Goati �ak ka�e da DOS ne postoji od 17. avgusta, od afere Gavrilovi�. U utorak popodne (11. novembra) �ef poslani�ke grupe DSS-a u Skup�tini Srbije Dejan Mihajlov uputio je zvani�ni zahtev Skup�tini da po hitnom postupku izglasa obavezuju�u preporuku na osnovu koje bi vlada predlo�ila predsedniku Republike da raspi�e vanredne parlamentarne izbore u Srbiji. Nova predsednica Skup�tine Nata�a Mi�i� iz formalnih razloga je odbila inicijativu, jer po hitnom postupku se mo�e usvajati samo zakon. Prihvatila je da u dnevni red uvrsti predlog DSS-a za dono�enje zakona o Ha�kom tribunalu. DSS-ovci su po samodefiniciji legalisti i formalisti i malo je verovatno da nisu videli formalni nedostatak svog predloga. To i nije bio predlog ve� demonstracija preko koje je tema izbora u�la u politi�ki �ivot.
FORMULA 131: Ve�e pre toga �elnici (ili opunomo�enici) 17 �lanica Predsedni�tva DOS-a (bez predstavnika DSS-a) usvajaju saop�tenje u kome se ka�e: "Predsedni�tvo DOS-a poziva DSS da se vrati na reformsku politi�ku platformu, koju je napustio, da bismo bez prethodnog uslovljavanja razgovarali o normalizaciji me�usobnih odnosa". U osnovi, Predsedni�tvo DOS-a je zapravo konstatovalo da ta koalicija raspola�e sa 131 mandatom u Skup�tini Srbije, �to je, kako se navodi, "jasna parlamentarna ve�ina za sprovo�enje reformi", �itaj, srpski premijer Zoran �in�i� sakupio je ve�inu koja onemogu�uje da vlada ne padne u Skup�tini. U tom smislu mo�e biti va�an nedavni razgovor srpskog premijera (dva razgovora, radi razja�njenja nesporazuma) s Velimirom Ili�em, predsednikom Nove Srbije, �iji je predstavnik tako�e glasao za otpozdrav na Ko�tuni�ino pismo u kome je ovaj zahtevao da se u Skup�tini Srbije sve vrati na prethodno stanje, to jest da se mesto predsednika Skup�tine vrati Demokratskoj stranci Srbije. Skup�tinska ve�ina je u jednom neprijatnom trenutku (uhva�eni u kra�i) pokrenula postupak za opoziv Mar�i�anina, ovaj je, pred samo glasanje, podneo ostavku, pa je skup�tinska ve�ina izabrala novu li�nost za predsednika Skup�tine – Nata�u Mi�i�, �lanicu Gra�anskog saveza Srbije, koji sada ni kriv ni du�an dr�i ministarstvo spoljnih poslova, gradona�elni�ko mesto u Beogradu, ministarstvo prosvete i Telekom. Za nju je od 240 prisutnih poslanika glasalo 125 (i ona je glasala "za", �to nije morala), protiv je bilo 79, nije glasalo 35, a uzdr�an je bio jedan poslanik.
Obrazla�u�i predlog DOS-a, �ef poslani�ke grupe DOS-a �edomir Jovanovi� optu�io je predsednika Skup�tine Dragana Mar�i�anina, da je prekr�io koalicioni sporazum, da je stavljao u prvi plan interese DSS-a, da nije po�tovao dogovor da podr�i zakon o radu...
Vladina strana je optu�ivala DSS da manipuli�e videodokazima (glasanje Lejle Ru�di�), ali je, naravno, prestala da dokazuje da je "solunac" Novakovi�, ina�e predsednik Skup�tine Novog Sada glasao. Sve je zatim zamenjeno ja�om pri�om o "sudbini reforme". Tako je "reforma" ubila dostojanstvo parlamenta u trenutku kada se re�ala serija skandala koji su pro�li bez kazni (ministar rada Dragan Milovanovi� se nekoliko dana ranije potukao sa socijalisti�kim poslanicima, odsutni poslanik glasao – do kraja je ostao nerazja�njen taj sporni video dokaz).
KONCEPCIJSKI RAZLAZ: Formalno gledano, DSS je prvi u�ao u taj "zavr�ni obra�un" time �to je, nejasno zbog �ega, glasao protiv Zakona o radu u na�elu, ne sa�ekav�i da u raspravi o amandmanima neki od klju�nih prigovora DSS-a budu eventualno prihva�eni. Kasnije je DSS povukao amandman kada je ve�ina izglasala jednu kompromisnu formulaciju Nove Srbije.
�edomir Jovanovi�, �ef poslani�ke grupe DOS-a, zamerio je Mar�i�aninu da se ovaj dr�ao obaveze da �e poslani�ka grupa DSS-a podr�ati Predlog zakona o radu kao klju�an za sprovo�enje privatizacije, po�to je, zauzvrat, DOS podr�ao paket pravosudnih zakona koje je predlo�io DSS. Mar�i�anin je, brane�i se, negirao bilo kakvu trgovinu kad je re� o Zakonu o radu, dodav�i jednu optu�uju�u aluziju: "Mo�e �eda Jovanovi� da pri�a �ta ho�e, DSS nije trgovac u ovom hramu!" Mar�i�anin je, naravno, ponovio da je prilikom glasanja za Zakon o radu utvr�ena kra�a. �in�i�u je prebacio da politiku jo� od 1991. smatra kao sredstvo za li�nu korist. Na prigovor da je DSS – "antireformska" Mar�i�anin se ruga "samoprogla�enim reformatorima" iz �in�i�eve vlade koji vladaju uredbama kao u vreme Slobodana Milo�evi�a i Mirka Marjanovi�a i da �uvaju nesposobne ministre Bati�a, Mihajlovi�a i Milovanovi�a.
Jovanovi�, a kasnije i �in�i�, tvrdili su da je obra�un bio neminovan zato �to je do�lo do "potpunog koncepcijskog razmimoila�enja DSS i DOS-a" i zbog "koalicije DSS-a sa strankama koje su politi�ki oponenti DOS-a". Ta koalicija se po Jovanovi�evim re�ima potvrdila prilikom dono�enja Zakona o privrednim komorama, o Agenciji za mala i srednja preduze�a i Zakona o radu. Brane�i se od neprijatne optu�be DSS-ovci su pokazivali da je jedna stranka, koja bi tako�e trebalo da spada u oponente DOS-a, Stranka srpskog jedinstva, najavila da �e glasati za smenu Dragana Mar�i�anina, zajedno s DOS-ovcima i da je glasala i za druge vladine predloge.
SSJ je, dodu�e, najavio da �e glasati i za smenu �in�i�eve vlade, ako postupak za njeno razre�enje bude pokrenut. U toj mogu�nosti (da vlada bude oborena) mo�da le�i i va�an uzrok za ubrzanje rascepa.
SABIRANJE I ODUZIMANJE: �in�i�eva vlada je na po�etku sukoba o�ito bila suo�ena s brigom za svoj opstanak i morala je da sanira nekoliko problema. Najvi�e spekulacija izazivalo je nejasno dr�anje Nove Srbije, koja ima sopstvenu poslani�ku grupu od 8 poslanika, �to je vladinu ve�inu sa 131 moglo da spusti na 123 poslanika. Vo�eni su pregovori da se Ili� obe�anjima i ube�ivanjem pacifikuje i zadr�i u jatu. Ili� je dao svoj glas za slo�an odgovor sedamnaestorice DSS-u u trenutku kada bi glasanje za povratak na prethodno stanje objektivno zna�io poni�enje samog parlamenta, ali je dan kasnije obja�njavao da mu je nezgodno da se poga�a, da on nije trgovac, da on, ina�e, smatra da vladu treba rekonstruisati, da DSS treba da dobije ve�e u�e��e u vlasti, itd.
Rascep u PDS-u generala Peri�i�a doveo je u pitanje tri poslani�ka mandata, ali su statutarnim odlukama ove partije i ve�inom u Skup�tinskom odboru mandati disidentskim "Vuksanovi�evim" poslanicima (Karaj�i�, Tomi�, Baj�eti�) oduzeti i vra�eni pod kontrolu generala Peri�i�a i vladine ve�ine. Ostaje sumnja oko toga �ta �e biti s tu�bom drugog generala, socijaldemokrate Obradovi�a, koji poku�ava da pred Vrhovnim sudom ospori odluku srpskog Ministarstva pravde i li�i mandata Orli�evu grupu poslanika. Zgodno je pretpostaviti kako �e sud suditi u ovoj politi�koj materiji!
Orli�eva grupa je, kako izgleda, tra�ila da njen �lan Rodoljub �abi� bude novi predsednik Skup�tine, a bilo je i drugih protesta (iz Socijaldemokratske unije kojoj Orli�evo krilo te�i) zbog toga �to nisu dovoljno pitani tokom skup�tinske krize, pa je kvorum za smenu Mar�i�anina i izbor nove predsednice sakupljan u nekoliko navrata, te se rasprava koju je vladina ve�ina �elela da zbrza (dogovor je bio da se njihovi poslanici ne javljaju za re�) s pauzama produ�ila na dva radna dana.
Kada je skup�tina nastavila rad, vladina ve�ina (koja se zbog ne�ega, a valjda ne zbog anticipacije budu�nosti, jo� zove Demokratska opozicija) nekoliko puta je imala problem s kvorumom, da bi u utorak uz pomo� Administrativnog odbora izdejstvovala tuma�enje poslovnika po kome poslanici koji prilikom utvr�ivanja kvoruma napuste salu zaslu�uju disciplinsku meru opomene (koja povla�i materijalnu kaznu). To su ve� znaci nervoznog uterivanja discipline u ina�e nedisciplinovan i neozbiljan parlament, �to ne svedo�i o sigurnoj i komotnoj ve�ini.
GUMICA: Na vladinoj strani videla se izvesna u�arenost i �elja da se DSS popuno potu�e i izbri�e gumicom. Predsednik vlade �in�i�, zatim Jovanovi�, Vesi�, a naro�ito lideri ili savetnici manjih stranaka predlagali su da se DSS-u oduzmu mandati. Sociolog Slobodan Antoni� smatra da je �in�i� izjavom da �e promeniti sastav parlamenta (oduzeti mandate) ukoliko bude pokrenuto pitanje poverenja vladi, zapravo dao povod za pokretanje postupka za smenu, jer ne treba vlada da kontroli�e parlament, ve� parlament vladu. Kralj Milan je jednom, kad su pobedili radikali, odlu�io da u parlament u�u samo drugi s liste, pa je ostao izraz "dvoglasci". Politikolozi tu pojavu zovu "ministerijalizam", koji u na�em slu�aju ima sasvim specifi�an oblik. Srpska vlada ima mnogo potpredsednika, to su uglavnom �efovi manjih stranaka koji imaju u �aci svoje poslanike.
Najava oduzimanja mandata DSS-u delimi�no je predstavljala pretnju praznom pu�kom, jer vladina ve�ina u DOS-u vi�e i nema u rezervi dovoljno poslanika da bi, na primer, zamenila celu poslani�ku grupu DSS-a (potro�ili su, ako je dobra na�a ra�unica, nekih 28 rezervnih mandata sa izborne liste i ako bi oduzeli mandate DSS-u, pa bi deo mesta morali da poklone socijalistima, radikalima i Stranci srpskog jedinstva). Iz DSS-a su poru�ivali da to mo�e da se desi "isklju�ivo pravnim nasiljem" uz podse�anje na to da zajedni�ka poslani�ka lista ipak nosi ime Vojislava Ko�tunice.
DIM: U DSS-u o�ito smatraju da "strela leti" prema �in�i�evoj vladi. Mar�i�anin je naglasio da se dok je bio predsednik Skup�tine, zalagao da Skup�tina kontroli�e vladu, �to joj je ustavna obaveza, ali da DOS "to o�igledno ne �eli". I on je konstatovao da je do�lo do velikih koncepcijskih razlika po tome �to su neki za vladavinu zakona a neki za vladavinu uredbama. �ak je uneo i li�nu notu primetiv�i da on nikada nije bio �lan DOS-a, bio je to samo preko �lanstva DSS-a u DOS-u, samo �to nije rekao da mu skinu�e teret s du�e.
Kao ni �in�i�eva, ni Ko�tuni�ina strana ne mo�e sada stati. "Mi ne postavljamo pitanje ko je predsednik vlade, ali postavi�emo", najavio je Mar�i�anin. Bilo je logi�no pretpostaviti da bi DSS mogao da primeni jedan sporiji institut, institut interpelacije, s obzirom na to da ovo nije povoljno vreme za izbore, po�to pregovori s Crnogorcima jo� nisu po�eli, a i vladina strana ponavlja da upravo predstoje va�ni me�unarodni finansijski pregovori. Najmanje 50 narodnih poslanika mo�e da podnese interpelaciju na Vladu ili ministra. Vlada razmatra interpelaciju i dostavlja predsedniku Narodne skup�tine svoj stav povodom interpelacije najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema interpelacije. Interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sednice Narodne skup�tine, koja se mora odr�ati najkasnije 15 dana od dana dostavljanja stava Vlade. To bi problematizovalo polo�aj vlade, a DSS bi mo�da bio u povoljnijoj situaciji da raspravu pretvori u glasanje o poverenju. Za tu varijantu morao je me�utim da ima saradnju bar pet nekompromitovanih poslanika koji bi se pridru�ili inicijativi.
Neki od poslanika su skloni da zaklju�e kako nije zakon o radu iznervirao �in�i�evu vladu, ve� je to bio miris duvanskog dima. U dnevni red je jo� za Mar�i�anina, za�udo bez neke javne pa�nje, uvr�ten Predlog odluke o obrazovanju Anketnog odbora radi sagledavanja stanja u oblasti proizvodnje i prometa duvana i duvanskih proizvoda. U predlogu, cilj tog Anketnog odbora je da ispita da li postoje razlozi za ustavno osporavanje Uredbi o evidentiranju prometa robe koja ide na Kosovo i Metohiju; da utvrdi koliko su bud�eti Srbije i Jugoslavije o�te�eni �injenjem ili ne�injenjem vlade Srbije i da utvrdi �injenice vezane za pisanje strane i doma�e �tampe koje se ti�u prometa duvana. Ta tema je eskalirala jo� u avgustu kada je DSS najavio da �e tra�iti raspravu u radu vlade. Tu temu vlada do�ekuje s konsolidovanom ve�inom od 131 poslanika, ali �e biti interesantno videti da li �e vlada spre�iti formiranje tog odbora, a ako ne odbije, �ta �e odbor utvrditi.
�in�i� se posle sednice Predsedni�tva DOS-a pona�ao kao da su sve nevolje za njegovu vladu pro�le – rekao je da DSS izme�u vlasti i opozicije ne mo�e dugo da se opstane, zaklju�iv�i da je "ovde �vrsto jedinstvo 17 stranaka". "Izvorni DOS je tu", ka�e �in�i�, obja�njavaju�i da podr�ka koju ima DSS i "nije autenti�no reformska", a da je javnost u ve�ini za reforme i da stoji iza njegove vlade.
Ko�tuni�ina strana �in�i�a progla�ava samoprogla�enim reformatorom, prebacuju�i mu da ako bi se merilo po njegovoj li�noj popularnosti, reforma bi imala vi�e protivnika nego pristalica.
Zasad jedino DOS u celini ima dovoljnu podr�ku (za nekoliko procenata manju od polovine bira�kog tela, zavisno od istra�iva�a do istra�iva�a i njihove metodologije merenja, dok je druga polovina rasuta na opozicione partije i na neopredeljene). Politi�ki "neutralni" ekspertski reformisti kao Labus ili �eli� imaju znatnu popularnost, ne ve�u od Ko�tuni�ine, a bli�i su �in�i�u, ali je pitanje �ta od toga oni mogu pretvoriti u glasove (neki istra�iva�i lociraju kao potencijalne vlasnike �ak oko 15-19 odsto glasova, a i umno�avaju se spekulacije o tome da se oni pribli�avaju trenutku kada �e formirati sopstvenu stranku). Bilo kako bilo, Labus, Svilanovi�, pa i Mi�unovi� javno su poni�eni na toj sednici Predsedni�tva DOS-a, jer je bez obrazlo�enja njihov predlog pomirenja �rtvovan �in�i�evoj energi�nosti.
SEDAM POLOVINA: �in�i� ima takti�ku prednost utoliko �to 15 �lanica DOS-a trenutno nema rejting ve�i od cenzusa i �to mnogi od partijskh lidera realno ne mogu o�ekivati da �e posle izbora biti vlast. Oni �e zubima braniti njegovu vladu (i reformu, i reformu) �ak i ako je se on odrekne i nahu�kava�e ga na glavnog takmaca, dra�kaju�i njegovu sklonost ka politi�kom oceubistvu, �to i ne moraju, po�to sam za sebe radi usud nekada�nje Demokratske stranke (raspala se na "sedam polovina" – DC, DS, DSS, LS, DHSS, NDP i na Kostu �avo�kog).
�in�i� tako ima ve�i "koalicioni potencijal" od svog direktnog takmaca Vojislava Ko�tunice, koji snu�deno ponavlja da �e na izbore i�i sam, �ime unapred dovodi u neizvesnu situaciju potencijalne partnere. (Vuksanovi� je po otcepljenju od PDS-a ostao da visi u vakuumu.) Jedna personalna koalicija, vlada i vladine slu�be rade na tome da Ko�tunicu dovedu do sudbine Vuka Dra�kovi�a, uz nadu a da �e vlada kad u�vrsti mo� zadobiti i popularnost. Me�utim, izgleda da negativna kampanja po�inje da �teti obema stranama, od oktobra do danas, popularnost i jedne i druge strane je, kako izgleda, u opadanju.
S druge strane, u Ko�tuni�inom taboru verovatno procenjuju da ako izostane svaka uslovna podr�ka DSS-a, za �in�i�evu srpsku vladu dolaze te�ka vremena. Manji partneri bi mogli tra�iti vi�e i vi�e, neobuzdani �anak u Vojvodini ve� "pi�e ustav", Velja Ili� jo� vrluda. U narodu takva �in�i�eva vlada stoji na �agrinskoj ko�i jer s polovine bira�kog tela pada na jednu petinu populacije.
Slobodan Antoni� procenjuje da bi vlada (sude�i po nekim od istra�ivanja) mogla imati i �etvrtinu glasova podr�ke ali i tako bi do�la u te�ku situaciju da sa jednom �etvrtinom glasova podr�ke dr�i tri �etvrtine mesta u parlamentu. Tako bi se stvorila disproporcija koja se brzo mo�e pokazati neodr�ivom, �to bi zna�ilo da nastupa ozbiljna i duboka politi�ka kriza. Ni Milo�evi� u naponu snage 1991, kada je sa 45 odsto glasova dr�ao 76 odsto mesta u parlamentu, nije mogao dugo da odr�i takvo stanje.
To zna�i da od �etiri mogu�e kombinacije (ponovni "ameri�ki" kompromis dva �efa; raspad DOS-a a "dodikovski" opstanak vlade; ostatak DOS-a, isklju�enje DSS; DOS se raspada, vlada pada) zapravo vode relativno skorom raspisivanju vanrednih izbora – samo jo� nije vreme za to. A �ta �e se na njima pojaviti? To se zna jo� iz 1997 – nova "olako obe�ana brzina".
Milan Milo�evi�
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=303728
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
