|
O Savetu Evrope (SE) se relativno malo zna, jer su zlocini ove organizacije
protiv Jugoslavije i srpskog naroda bili u senci zlocina EU, SAD, NATO, Nemacke,
Vatikana i drugih. A ona nije nista zaostajala u svojim zlocinima protiv nas.
Prilozeni dokument, nasumce uzet sa sajta tog monstruma, ce ponesto reci o
tome. Zato je ocena da je to banda "zlikovaca
koji su nam unistili zemlju sankcijama, embargom, ucenama, pretnjama,
bombardovanjem i ostalim grozotama iz njihovog arsenala" prava rec. Njegova uloga u razaranju bica srpskog naroda je u prvom planu
nakon petooktobarskog puca. I danas boravi ovde velika grupa njihovih
strucnjaka, a profesor Stojanovic i "Politika" nisu nista drugo do njegove
sluge.
Sef te organizacije je neki Lodr Rasel, metuzalem od mislim
preko 85 godina, jedva se krece, ali pokazuje mladalacku vitalnost u mrznji
prema srpskom narodu. Ta organizacija cak prevazilazi u svom antisrpstvu i
Evropsku uniju.
A sta o njoj reci? Verovatno u istoriji nije postojala slicna
organizacija, bar kada je rec o srpskom narodu, koja je tako dosledno vodila
zlocinacku politiku prema jednoj drzavi i jednom narodu. Od 1. jula 1991, kada
je njena cuvena "trojka" u sastavu Zak Pos, Djani de Mikelis i Hans van den Bruk
u sred Beograda, na sednici tadasnjeg Predsednistva SFRJ, instalirala Stjepana
Mesica za predsednika tog Predsednistva, do dana danasnjeg, kada njen
predstavnik zlocinac Solana "spasava" Saveznu Republiku Jugoslaviju - na poziv
petooktobarskih kvislinga - to je serija zlocina protiv srpskog naroda u tom
deset i po godina dugom periodu. To je svakome jasno ko zeli da zna istinu. A
taj SE, rekoh, u tome nista ne zaostaje za EU. Ustvari, SE je starija
organizacija od EU (EZ), i EU je rodjena i razvijala se pod okriljem
SE.
----- Original Message -----
Sent: Thursday, December 20, 2001 5:30
AM
Subject: Re: uslovi za prijem SRJ u
savetb evrope
MINJA
Ovaj clanak politike o uslovima za prijem u evropsku
zajednicu, koji sam plasirao na NSP ne smatram nikakvim glasnogovornim
ciljem,vec povod za diskusiju veoma vazne teme, koja treba da rasvetli zablude
o prijemu Jugoslavije u clanstvo Evrope i pokaze koliko smo daleko od tog
cilja. Sam autor clanka profesorDr Radoslav Stojanovic vidi koliko je
taj put dalek na primeru Hrvatske navodeci usllove sadrzane u 18 tacaka. Sam
se tesi ,kad kaze da se od Jugoslavije nece traziti ono sto se trazi od
Hrvatske. Po cemu ce i u cemu Jugoslavija biti izuzetak, pogotovo kad nema za
prijatelja Nemacku, Vatikan i druge evropske drzave, koje Hrvatska ima i opet
mora da se povije do zemlje.Stojanovic izbegava ,da kao strucnjak za
medjunarodno pravo iznese neke najvaznije uslove koji ocekuju Jugoslaviju. Na
protiv prepusta to nekom drugom, pa i citaoce da o tome
nagadjaju.
Nas Djindjic jos uvek nije javno propevao DANKE
DOJCLAND, pa ce mu u toliko biti teze da sprovede ono sto evropski komitet
bude trazio od njega.Jes da je i on veliki zapadni puzavac,
beskicmenjak, ali se bar do sada na pesmu odlucio nije.Valjda jadnik ne moze
kad mu narod place od"dobrote i demokratije"
Vidanovic
Savo, Zasto nam saljete reklamni pamfet najboljih,
najpametnijih, najdemokratskijih najhumanijih najpostenijih zlikovaca
koji su nam unistili zemlju sankcijama, embargom, ucenama, pretnjama,
bombardovanjem i ostalim grozotama iz njihovog arsenala. Lista je protiv
NSP a ne glasnogovornik NSP Tekstovi Politike su vrlo vesto sroceni sa
ciljem masovnog pranja mozga.
Njihov cilj je da nauce narod da mirno
pase travu kao i u Kanadi i SAD
Minja
----- Original Message -----
Sent: Wednesday, December 19, 2001 1:00
AM
Subject: uslovi za prijem SRJ u savetb
evrope
|
O USLOVIMA ZA PRIJEM SRJ
U SAVET EVROPE
Detaljni spisak obaveza Jugoslavija će dobiti tačan spisak uslova
koje mora da ispuni
Pi�e: prof. dr Radoslav Stojanović*
Ovih dana u Beogradu se nalaze izvestioci
Odbora za politička pitanja i Odbora za pravna pitanja i ljudska prava
Parlamentarne skup�tine Saveta Evrope. Izvestioci imaju zadatak da
svojim odborima daju mi�ljenje koje će uticati na Skup�tinu kada bude
raspravljala o prijemu SRJ u članstvo u ovu najstariju evropsku
instituciju. U ovom trenutku SRJ ima status specijalnog gosta u
Parlamentarnoj skup�tini.
Savet Evrope je osnovan 1949. godine, mesec dana posle osnivanja
NATO. Ova organizacija je na prvom mestu imala zadatak da doprinosi
razvoju demokratije, vladavine prava i prava čoveka. To opredeljenje
izdvaja ovu organizaciju kao novinu u međunarodnom organizovanju. Zbog
toga članovi Saveta nisu mogle postati zemlje sa diktatorskim
re�imima. Tu su se podrazumevale sve komunističke zemlje i u tom
smislu Savet je ideolo�ki bio opredeljen protiv komunizma.
S druge strane, odbacivanje �panije i Portugalije, tada dr�ava sa
diktatorskim re�imima, daje legitimitet Savetu Evrope i njegovim
ciljevima razvoja demokratije, vladavine prava i prava čoveka.
Prava čoveka su u sistemu UN učvr�ćena kao pravila međunarodnog
prava, i time, u međunarodne odnose i spoljnu politiku dr�ava, značaj
politike Saveta Evrope u toj oblasti veoma je veliki. Već na samom
početku svoga rada, Savet je izradio Evropsku konvenciju o ljudskim
pravima (1950). Na osnovu ove konvencije ustanovljeni su organi za
njeno sprovođenje u �ivot. Tako je formirana Evropska komisija, kao
politički organ, i Evropski sud za ljudska prava, kao sudski organ.
To je prvi međunarodni sudski organ pred kojim su mogli da se
pojave pojedinci sa svojim tu�bama protiv svoje dr�ave ukoliko im je
ona uskratila neka prava.
Savet Evrope je tokom svog postojanja sticao sve veći autoritet.
Tako je od početnih 10 članova, pred pad Berlinskog zida, imao 1989.
godine 23 člana. Posle uru�avanja komunizma, sve do na�ih dana, taj
broj je porastao na vi�e od četrdeset.
SRJ sada ima ponovo status specijalnog gosta koji je imala SFRJ od
1989. do 1991. godine. U ovoj godini SRJ je povratila status
specijalnog gosta čime je započeta procedura za prijem u stalno
članstvo. Za prijem jedne dr�ave u članstvo neophodno je, prvo, da je
reč o evropskoj zemlji, i drugo, da je iskazala �elju da postane član
i da po�tuje demokratske principe organizacije vlasti, vladavinu prava
i prava čoveka.
Procedura prijema počinje tako �to Komitet ministara, kao glavni
organ Saveta, uz prethodno konsultovanje sa Skup�tinom, poziva
kandidata za članstvo da se pridru�i Savetu Evrope. Prijemu u članstvo
prethodi svestrana analiza političkog i pravnog sistema dr�ave kako bi
se ustanovilo da ona zadovoljava kriterijume za prijem.
Prvi uslov za prijem jeste da su obavljeni slobodni i demokratski
izbori �to potvrđuju posmatrači svojim izve�tajima. Zatim, dva uva�ena
pravnika (uglavnom sudije Evropskog suda za ljudska prava) daju
mi�ljenje o pravnom sistemu dr�ave kandidata. U isto vreme, izvestioci
dva odbora Parlamentarne skup�tine posećuju zemlju kandidata kako bi
se na licu mesta upoznali sa činjenicama relevantnim za prijem. (Takvi
izvestioci su ovih dana u Beogradu.) Konačno, Komitet ministara donosi
rezoluciju o prijemu. Ako ima primedbi, tada Komitet upozorava dr�avu
- kandidata tra�eći od nje da otkloni nedostatke.
Interesantno je da se vidi kakve je primedbe dobila Hrvatska u toku
ovog postupka. Parlamentarna skup�tina Saveta je odlučila da preporuči
Hrvatsku za prijem u članstvo ukoliko ona postupi po sledećim
primedbama: 1. da potpi�e Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, 2.
da ratifikuje ovu konvenciju i njene protokole, 3. da prizna obaveznu
nadle�nost Evropskog suda za ljudska prava, 4. da potpi�e protokol o
ukidanju smrtne kazne, 5. da potpi�e Evropsku konvenciju o sprečavanju
torture, 6. da potpi�e dokumenta Saveta Evrope o za�titi nacionalnih
manjina, kao �to su Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, Okvirna
konvencija o za�titi nacionalnih manjina i Povelja o regionalnim i
manjinskim jezicima, 7. da prihvati preporuke Evropske komisije za
demokratiju putem prava o ustavnom polo�aju nacionalnih manjina, 8. da
prouči Evropsku socijalnu povelju kako bi je potpisala, 9. da
garantuje bezbednost Srbima u Hrvatskoj, 10. da potpi�e evropske
konvencije o saradnji u oblasti krivičnog prava, 11. da međunarodne
sporove re�ava mirnim putem, 12. da sarađuje u primeni Dejtonskog
ugovora, 13. primeni sporazuma o istočnoj Slavoniji, 14. da sarađuje
sa Međunarodnim krivičnim sudom za biv�u Jugoslaviju, 15. da re�ava
probleme granica u skladu sa principima međunarodnog prava, 16. da
primeni preporuke Saveta Evrope u domenu medija, 17. da po�tuje
odredbe međunarodnog humanitarnog prava, 18. da postupak oko izbora
gradonačelnika Zagreba uskladi sa standardima Saveta Evrope.
Ovi uslovi ukazuju na ozbiljnost na�ih nastojanja da postanemo
članovi Saveta Evrope. Ta nastojanja, međutim, mogu biti sporna za
domaće "patriote" ksenofobičare koji će sve ovo protumačiti kao atak
na "na�u suverenost" ili na�e "nacionalne interese". Izgleda da je
neophodno po hiljaditi put podsetiti da su nacionalni interesi ono �to
su�tinski doprinosi dobrobiti nacije, a da je suverenost ono �to
dr�ava prihvata kao svoje obaveze u međunarodnom pravu.
Svakako da SRJ neće dobiti iste uslove kakve je dobila Hrvatska.
Ali, mnoge od ovih primedbi čekaju i SRJ. Mada bi se već sada moglo
znati �ta će se od nas tra�iti za članstvo u Savetu Evrope, ostavimo
da to izvestioci izričito postave kako bismo o tome mogli
raspravljati.
Mora se imati u vidu da prijemom u članstvo ne prestaje nadzor
organa Saveta Evrope nad izvr�enjem obaveza članica. Svaka dr�ava
članica mora ispunjavati svoje obaveze po Statutu Saveta i po
konvencijama koje potpisuje u okvirima Saveta Evrope. Ako dr�ava kr�i
te svoje obaveze, Komitet ministara mo�e isključiti datu dr�avu uz
konsultaciju sa Parlamentarnom skup�tinom. U ovom smislu je markantan
primer Grčke kada je u njoj izvr�en dr�avni udar i zavedena vojna
diktatura (1967). Tada je Grčka morala da se povuče iz Saveta Evrope
�to je ukinuto tek kada je u Grčkoj ponovo zavedena demokratija 1974.
godine.
U Savetu Evrope postoji procedura nadzora nad izvr�enjem obaveza.
Za po�tovanje konvencija merodavan je Evropski sud za ljudska prava i
izve�taji sa terena koji se razmatraju u nadzornim odborima. Odbor za
političke poslove Parlamentarne skup�tine razmatra izve�taje novih
dr�ava članica svakih �est meseci. Da bi se uputio predlog za nadzor
neophodno je da iza njega stoji najmanje deset poslanika.
Komitet ministara vr�i nadzor po slu�benoj du�nosti preko
generalnog sekretara Saveta Evrope, ili na inicijativu bilo kog člana.
Dakle, nije moguće prihvatiti uslove prilikom prijema, pa posle
nastaviti po svome - "lako ćemo".
Profesor međunarodnog prava |
;)
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
This email was sent to: [email protected]
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email to: [EMAIL PROTECTED]
T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================
|