"GLAS" PRENOSI ZAGREBA�KI "NACIONAL"�ta je Goran Svilanovi� obe�ao prilikom posete HrvatskojPreda�emo vukovarsku trojku, prizna�emo Prevlaku kao va�uPI�E: BRUNO LOPANDI�Jugoslovenski ministar spoljnih poslova Goran Svilanovi� pro�le nedelje je obe�ao Toninu Piculi da �e SRJ priznati postoje�u kopnenu granicu kod Prevlake, i da �e u slede�ih godinu dana sasvim sigurno izru�iti trojicu zlo�inaca iz Vukovara - Radi�a, Mrk�i�a i �ljivan�anina - Ha�kom sudu za ratne zlo�ine. Mada je posle to novinarsko pitanje diplomatski izbegao, Svilanovi� je na sastanku s Piculom rekao: "Mogu obe�ati da je to ne�to na �emu �u insistirati posebno kao ministar, a uveravam vas da je to i opredeljenje moje vlade", "Nacional" je doznao od diplomatskih izvora bliskih pregovara�ima. Picula i Svilanovi� dogovorili su se da �e o pitanju Prevlake pred Ve�em sigurnosti UN-a nastupiti zajedno, pre kona�nog odre�ivanja granice tra�iti povla�enje UN-ovih posmatra�a na Prevlaci jer �e potvrditi da su obe zemlje dovoljno zrele da same uspostave demilitarizovanu zonu na Prevlaci, bez UN-ovih plavaca. Granica na Prevlaci dosad je, za vreme Milo�evi�evog re�ima, slu�ila kao pregovara�ka karta, svaki put kad je trebalo opstruirati pregovore, poput situacije kada se, u doba HDZ-a, dogovarala zamena teritorija Prevlake za zale�e Dubrovnika. Odlaskom Milo�evi�a s vlasti i odustajanjem vlasti u Hrvatskoj i SRJ od podele BiH, pitanje Prevlake postaje sme�no, rekao je za "Nacional" jedan hrvatski diplomata. Jugoslovenska strana prizna�e kopneni deo granice, u skladu s "avnojevskim granicama", a pregovara�e se jedino o morskom delu granice, jer ona nikada i nije postojala. Ipak, jugoslovenska pregovara�ka strana priznala je "Nacionalovom" novinaru da �e delotvornost postignutih dogovora zavisiti ponajpre od re�enja odnosa Srbije i Crne Gore. Evropska unija zatra�ila je od Beograda da svoje probleme s Podgoricom re�i do kraja januara, potvrdili su za "Nacional" izvori iz Ministarskog ve�a EU. Zbog takvog aran�mana, kad se govori o granici na kopnu, upotrebljava�e se termin "identifikacija", a za granicu na moru "razgrani�enje". Svilanovi� je u Zagrebu, me�utim, odr�ao pravu diplomatsku lekciju doma�inima na Zrinjevcu i nastupom pred novinarima pokazao da SRJ namerava da preduzme diplomatsku inicijativu u regiji. Iako je u Ministarstvu spoljnih poslova proveo u razgovoru gotovo puna dva sata, Svilanovi� je pre�utao dve klju�ne stvari koje je u�inio odmah nakon sastanka: pred novinarima je izrazio �aljenje zbog srpske agresije na Hrvatsku, ali i najavio pokretanje diplomatske inicijative u BiH, kojom �e se dodatno potvrditi politika neme�anja u BiH i ja�anja BiH kao samostalne dr�ave. Hrvatska diplomatija je potro�ila puna dva meseca kako bi nagovorila SRJ na niz mera za me�usobnu normalizaciju odnosa, a Svilanovi� je u Zagrebu ve�to inscenirao vlastiti �ou i pokupio sve zasluge za napredak odnosa izme�u Zagreba i Beograda, te za inicijativu kojom �e se dodatno osigurati stabilnost u celoj regiji, rekli su za "Nacional" visoki diplomatski izvori bliski pregovara�ima. Sastanak u Zagrebu strani diplomati su ve� ozna�ili kao najva�niji spoljnopoliti�ki doga�aj u Hrvatskoj u poslednje dve godine, uz potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru�ivanju s Evropskom unijom. Iako se to po slu�benim izjavama dvojice ministara nije moglo zaklju�iti (Picula je izrekao nekoliko suvoparnih fraza, a Svilanovi� je na�iroko raspredao o svom �aljenju), susret u Zagrebu neobi�no je va�an za obe zemlje. Osim �to je obe�ao izru�enje vukovarske trojke, Svilanovi� je potvrdio i slu�beno priznavanje hrvatske manjine u SRJ, dogovoren je nastavak pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini, koji Hrvatskoj donosi veliku mogu�nost izvozne zarade, pregovora me�ovite komisije o utvr�ivanju granice na Dunavu i kod Prevlake, te potpisivanje sporazuma o readmisiji, �ime se dovodi u red pitanje viza. Hrvatski ministar spoljnih poslova Tonino Picula u svojoj izjavi je bio na tragu razmi�ljanja strane diplomatije - izjavio je da normalizacija odnosa Hrvatske i SRJ nadilazi bilateralni karakter, jer je re� o politi�kom i privrednom potencijalu za stabilizovanje jo� osetljive jugoisto�ne Evrope. Svilanovi� je u Zagrebu, sasvim neo�ekivano za hrvatsku stranu, preuzeo diplomatsku inicijativu kad je re� o BiH. On je pred novinarima Piculi predlo�io kako bi bilo najbolje da njih dvojica otputuju u Sarajevo, "kako bi toj zemlji dali nadu i ohrabrenje". Ministar Svilanovi� je tako upravo Zagrebu prvi pokazao da treba podr�ati ja�anje BiH i po�tovati Dejtonski sporazum. Hrvatska spoljna politika je pune dve godine vukla niz nespretnih poteza prema BiH. Po�to se koalicijska vlast s pravom ogradila od HDZ-ove politike prema BiH, novi pristup je izostao. Poslednji skandal, koji je izazvao nevericu u me�unarodnim krugovima, zabele�en je kad je pre godinu dana na nagovor Dra�ena Budi�e hrvatski premijer Ra�an neslu�beno predlo�io kantonizaciju BiH. Takav potez, potpuno diplomatski nepripremljen, me�u ostalim i zbog toga �to nije bio koordiniran izme�u predsednika, Vlade i MVP-a, me�unarodni predstavnici osudili su kao reviziju Dejtonskog sporazuma. Nakon toga, nije vi�e bilo hrvatskih diplomatskih inicijativa, a slu�bena hrvatska strategija prema BiH na usvajanje u Vladi �eka ve� punih godinu dana. Svilanovi� se s predlogom odlaska u Sarajevo izlo�io diplomatskom riziku priznavanja srpske agresije na BiH, no Hrvatsku je stavio u polo�aj da se i ona slu�beno odredi prema svojim aktivnostima u BiH, odnosno zlo�inima koje je onde po�inila hrvatska strana. Iako su se hrvatski mediji uglavnom bavili time mo�e li se Svilanovi�evo "�aljenje" smatrati izvinjenjem ili ne, jugoslovenski ministar spoljnih poslova vrlo ve�to je iskoristio zagreba�ku posetu. On je izrazio �aljenje zbog �rtava u Hrvatskoj, posebno je naglasio Vukovar, te rekao da su srpski politi�ari ve�to manipulisali srpskim strahovima zbog Jasenovca. Dodao je da je svestan kako �e normalizacija i pomirenje s Hrvatskom nai�i na neke otpore u SRJ, no put pomirenja �e se nastaviti. Strani diplomati rekli su za Nacional da je pristup hrvatske Vlade, koja je odlu�ila da postavlja uslove SRJ pa tek onda da razgovara, mnogo lo�iji od pragmati�nog Mesi�evog pristupa koji se temelji na �to br�em re�avanju otvorenih pitanja izme�u dve zemlje. "Iako je Svilanovi� u Zagrebu sjajno poentirao, mi znamo da je celu diplomatsku akciju poslednjih mesec dana pokrenula hrvatska diplomatija", rekli su za "Nacional" strani diplomatski izvori. Prema tvrdnjama predstavnika hrvatske diplomatije, do slu�bene posete Gorana Svilanovi�a Zagrebu do�lo je zbog tri razloga. Prvo, uprkos nekim politi�kim otporima unutar vladaju�e koalicije, Vlada je bila podvrgnuta sve sna�nijem pritisku hrvatskih privrednika. Prema procenama hrvatskih privrednih stru�njaka, Hrvatska bi nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini mogla godi�nje da izvozi u SRJ robu vrednu milijardu evra, �to je izuzetan iznos s obzirom na nizak nivo hrvatske privrede. Drugo, iako nikada slu�beno, predstavnici EU su vr�ili sve ve�i pritisak na obe zemlje jer je regionalna saradnja jedan od va�nih uslova za pribli�avanje Hrvatske EU. Izvori iz EU potvrdili su "Nacionalu" nakon sastanka da �e EU insistirati na daljoj normalizaciji odnosa dve zemlje jer ona sna�no uti�e na stabilnost cele regije. Nesre�eni odnosi u regiji i op�ta nestabilnost, premda je Hrvatska u odnosu na SRJ bila politi�ki i privredno naprednija, razlozi su �to je Hrvatska u o�ima EU zavr�ila u grupi zemalja zapadnog Balkana. Tre�e, smatra jedan hrvatski diplomata, iako malo prekasno, u hrvatskom politi�kom establi�mentu prevladala je pragmati�na politika, za �ta su Ra�anovoj neodlu�noj koaliciji bile potrebne pune dve godine. Premda su prve reakcije na Svilanovi�eva poseta Zagrebu iznimno pozitivne, ozbiljnost najava o pobolj�anju odnosa i potpisivanju niza sporazuma tek treba proveriti. Svilanovi� je na sastanku spomenuo pitanje vra�anja umetni�kog blaga iz nekih manastira SPC-a u Hrvatskoj, a punih 15 minuta razgovora potro�io je na pitanje priznavanja stanarskog prava hrvatskim gra�anima srpskog porekla. Osim toga, jo� nije poznato, isti�u diplomati, koliko �e Svilanovi� biti politi�ki sna�an i uverljiv u sopstvenoj vladi. Izvinjenje Hrvatskoj, bude li izre�eno, ne bi trebalo da uputi ministar spoljnih poslova Svilanovi� nego jugoslovenski predsednik Vojislav Ko�tunica koji je, za razliku od pragmati�nog Svilanovi�a i �in�i�a, neprilagodljivi nacionalist. |
||
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
spacer.gif
Description: GIF image
red.gif
Description: GIF image
