O �emu Srbi ma�taju u krevetu
U Srbiji se retko ide kod psihoterapeuta, obi�no tek kada je problem vrlo ozbiljan. A Frojd je izgleda ipak bio u pravu, jer su se sve muke kroz koje su pro�li ljudi u Srbiji prelomile u krevetu
Autor: Pe�a Obradovi�
N. N. je uspe�an mladi �ovek, sa nepunih trideset godina. Radi kao menad�er u predstavni�tvu jednog uglednog stranog preduze�a. Lep i dopadljiv, ipak ne uspeva da uspostavi pravi kontakt sa suprotnim polom jer ga motivi�u samo prostitutke. Prvo je mislio da je to samo jedna od faza koja �e pro�i, ali je na kraju sebi ipak priznao da ima problem. Po�to je njegovo nezadovoljstvo ve� pretilo da ostavi ozbiljan trag tamo gde se najbolje snalazi, na poslu, za pomo� se obratio jednom beogradskom seksologu koji je sve shvatio posle prve seanse - prvi put ovaj mladi� je vodio ljubav sa prostitutkom jer, stidljiv, nije imao hrabrosti da pri�e devojci. Onda po�inje terapija koja se zapravo zasniva na bu�enju samopouzdanja. Ve� verzirani, jer ovaj slu�aj spada u �e��e, terapeuti mogu da ra�unaju na uspeh.
A Frojd je izgleda ipak bio u pravu jer su se sve muke kroz koje su pro�li ljudi u Srbiji prelomile u krevetu. Sigurno dobar seks postoji jo� samo u ma�ti. Ako je suditi po pri�ama koje se pri�aju iza zatvorenih vrata terapeutskih ordinacija, tipi�an ��ovek sa problemom� je mu�karac u tridesetim godinama, zaposlen i impotentan. Problem ga je u�inio pla�ljivim, nesigurnim i bez samopouzdanja. Prvo se godinama mu�i - odla�e dolazak na terapiju a problem poku�ava da re�i lekovima, naj�e��e vijagrom, ali i onim �udnim spravama koje se reklamiraju po novinama i televiziji. Zatim �esto menja partnera, jer misli da je u tome re�enje, da bi se na kraju potpuno povukao. U me�uvremenu �e se verovatno na�i kod nekog nadrilekara koji �e mu prodati sve�anj su�enih trava ili �e mu vra�ara preporu�iti da specijalni talisman od javorovog drveta (cena - prava sitnica) nosi u levom d�epu. Tek kad se sve mogu�nosti istro�e, on dolazi kod psihoterapeuta, pora�en i ve� blizu potpunog odustajanja. Terapeut �e otkriti da je �ovek zdrav i da intenzivno fantazira, ali da se njegov svet sru�io kada mu je partnerka otkrila da je on u krevetu lo� i da ne mo�e da je zadovolji.
Suprotni pol ima druga�iji problem: mu�karci se lo�e udvaraju. Kao da imaju problem sa motivacijom i sve bi nekako da zavr�e na brzinu. Zato �e se iz intimnih razgovora pacijenata i terapeuta ispostaviti da �ene u Srbiji naj�e��e ma�taju o Italijanima ili �pancima, u svakom slu�aju vole tamnopute mu�karce, pa�ljive i dobre udvara�e. Za �ene je karakteristi�no i to da odlazak kod psihijatra uglavnom ne praktikuju.
U Srbiji ne postoji institucija �li�nog psihijatra�. Bar ne u onom vudialenovskom smislu, da se porazgovara i pita, dok se ne oglasi zvonce i doktor ka�e �...Bojim se da je na�e vreme isteklo�. Ta kultura po�iva na �injenici da se kod psihijatra ili psihoterapeuta ne ide samo kad problemi postanu nere�ivi. Na Zapadu se kod terapeuta ide kao kod zubara, da se odr�i takozvana mentalna higijena.
Ovde se, me�utim, po svemu sude�i, od psihijatra tra�i pomo� a ne samo konsultacija. Ljudi u Srbiji se jako te�ko odlu�uju na posetu psihijatru ili terapeutu jer ih to u startu obele�ava kao �lude�. To je za ve�inu veliki korak, pa se u ordinacije ulazi gotovo potpuno frustrirano i na izmaku snage.
Oni koji imaju para obrati�e se psihoterapeutima koji imaju privatnu praksu. Seanse su skupe (od 100 do 300 DM za jedan sat, a redovnom posetom se smatra ona od dva do tri puta mese�no), ali je i usluga kvalitetna. To je onaj fazon kao iz ameri�kih filmova, ili iz crta�a �Doktor Kec�. Prijatne prostorije i ne�na muzika...
Iako se pri�a uglavnom zavr�ava lo�im seksualnim �ivotom, uzroci su najrazli�itiji. Ba� kao i ljudi koji tra�e pomo�. Poznati beogradski psihoterapeut, dr Tijana Mandi� ovako �e opisati pacijente:
- Dok neki nemaju �ta da jedu, drugi kupuju stanove da se ne bi otkrilo odakle im tolike marke kad ih budu menjali u evro, dok su neki opsednuti politikom i ekonomijom, drugi idu na Kolarac, dok neki i dalje �ele da kom�iji crkne krava, drugi se ose�aju kao globalni gra�ani, dok neki shvataju kapitalizam kao Divlji zapad i �ansu da malteratiraju druge s nadom da �e izle�iti svoje komplekse, drugi znaju da mo� bez humanosti vodi u neki mrak.
Da mu�karci u Srbiji i definitivno imaju problem sa motivacijom, potvrdi�e i jedna od pri�a doktorke Mandi� koja dokazuje da za sre�an seksualni �ivot nije dovoljno �ak ni imati ba� sve:
- U pitanju je �etrdesetogodi�njak, biznismen, veoma uspe�an i bogat �ovek. Posle mnogih specijalisti�kih pregleda, on je dobio dijagnozu da pati od fobije od infarkta. Za to vreme spolja sve izgleda dobro. Nikom nije jasno za�to se sad toliko bavi temom smrti.
Kako se pri�a odvija i komplikuje, ka�e ona, dolazi se do toga da sve vi�e stvari postaje problemati�no i da ta pomisao na smrt nije tu tek tako. Na primer, �ena sve �e��e spominje razvod, dok ga deca ne po�tuju i samo tra�e pare od njega. Ali, i njegovoj stalnoj ljubavnici je dosadilo da ga �eka i ona je na�la drugog, a nove ljubavnice su mu dosadne.
Kolege se bune da suvi�e odsustvuje, igra tenis, putuje i izlazi. Za njega samog, najve�a tragedija je bljutav ukus u ustima i pomisao: �Sve sam video, sve sam pro�iveo�. Ni�ta vi�e nije u stanju da u�ini da u njemu �proradi adrenalin�. Njemu je, i pored svega, jednostavno dosadno.
Terapeuti se strogo dr�e profesionalne etike i osim anonimno, mahom ne �ele da prepri�avaju pri�e svojih pacijenata.
Jedan kolega doktorke Mandi� koji je pristao da pomogne u ovom istra�ivanju, ali uz uslov da ostane anoniman, ka�e da su njegovi pacijenti iz krugova dobrostoje�ih ljudi (uglavnom biznismeni i politi�ari) i da se kada odlu�e da progovore o seksu, ispostavlja da vi�e ma�taju nego �to praktikuju dobar seks.
- Ve�ina njih su u stvari sociopate. Ne snalaze se u dru�tvu, ali odli�no glume vesele i komunikativne ljude. U�asno su nesigurni i nemaju poverenje u ljude. Zato vole mla�e devojke. Lak�e im je sa njima - ka�e on. Po njegovim re�ima, drugi jednostavno �ele da malo popri�aju ili da se izjadaju.
- Jedan politi�ar kome naravno ne�u re�i ime nedavno mi je priznao kako mu je svega dosta. Ka�e da su mu se smu�ile neke stalne �frke� i politi�ke krize, konsultacije, mediji... Rekao mi je da ma�ta o nekom ostrvu, suncu, moru i dvema crnkinjama koje bi ga slu�ile koktelima. Ja ga pitam za�to to i ne uradi, a on mi odgovara �...Eh, gde ja i crnkinje, to ja samo zami�ljam� - pri�a kroz osmeh ovaj terapeut, i konstatuje da su njegovi pacijenti veoma ma�toviti.
On ka�e da se svima svi�aju dugonoge plavu�e, ali da mnogi pacijenti ma�taju o crnkinjama. Drugi se �ale da ih privla�e hiljade �ena samo ne njihove supruge. Kod �ena je to malo druga�ije, njihove fantazije ne dopiru toliko daleko kao mu�ke, mnogo su suptilnije, ali, u svakom slu�aju, one tra�e sigurnost.
- Jedna pacijentkinja mi je ispri�ala da joj je �ivot jednostavno prazan: dve joj �ene rade po ku�i, pa se ne bavi onim obi�nim ku�nim poslovima. Mu� ima ljubavnicu, ali se ona nekako pomirila s tim, jer se za njega nije ni udala iz ljubavi. Zato sa njim provodi malo vremena. Deca su na studijama u inostranstvu. Zato ona manijakalno tro�i pare i svoje vreme mahom provodi sa prijateljicama u �opingu ili u beskrajnom tra�arenju i kafenisanju. Kad sam je pitao za�to i ona ne na�e ljubavnika, odgovorila mi je da je seks vi�e ne zanima i da o njemu ni ne razmi�lja.
Onima koji nemaju para ostalo je da tra�e pomo� za koju �e tro�kove pokriti zdravstveno osiguranje. Ordinacija doktorke Zorice Minovi� u Domu zdravlja Stari grad ne izgleda mnogo inspirativno: beli zidovi, lavabo i ogledalo, stari drveni sto, rasklimatana drvena stolica i krevet, pravi bolni�ki (na njemu se uglavnom ne le�i, pacijenti se �e��e dr�e one rasklimatane stolice). Zaista, to ne izgleda ba� kao savr�eno mesto na kome biste se nekom otvorili i pri�ali o sebi, pogotovo kad znate da je napolju, u �ekaonici, bar jo� deset takvih koji nervozno �ekaju na red. Kod nje dolaze podjednako i mu�karci i �ene, svih godina, a ve�ina ima zajedni�ki problem - egzistencijalnu krizu.
Kako ka�e, u ordinaciju se uglavnom ulazi kada se pojave neki psihosomatski problemi poput preznojavanja, lupanja srca, osipa, povi�enog �e�era, poreme�enog lu�enja hormona... Dakle, tek kada se poludi od svraba, pokuca se na vrata psihijatra.
- Kada uradite pregled i vidite da je sa �ovekom fizi�ki sve u redu i kad ga pitate ima li neki problem, otvara se vulkan - ka�e dr Minovi�. - Sada su aktuelne pri�e tipa �visi mi posao�, �stavljena sam na listu�, �bi�u na listi za otpu�tanje...� To je u�asan ose�aj koji �oveka potpuno izbaci iz koloseka.
Me�utim, najozbiljniji pacijenti su ljudi na vrhuncu psihofizi�kih mo�i, koji se ne mire sa neostvareno��u. Oni su mahom pripadnici takozvane srednje klase koja je u proteklih deset godina strahovito osiroma�ila, srednje, vi�e ili visoke stru�ne spreme i sanjaju svoje pro�le �ivote. Ranije su imali jako udobne poslove, mahom u administraciji, primanja su im bila dobra, i�li su redovno na zimovanja i letovanja... Ali, kako su nastupila lo�a vremena, a pri tom im je bilo �ispod �asti� da prodaju �arape na Bulevaru, jednostavno su psihi�ki propali. Za njihovu decu, a to ih strahovito poga�a, oni nisu nikakav primer i autoritet. Sve �to oni vide jesu nervozni i nesre�ni ljudi, sa bednim platama, koji ni�ta ne mogu da im pru�e. Naravno, takva situacija razara odnose supru�nika. Klasi�na pri�a je: on do�e sa posla, jede, legne da spava posle podne ili gleda televiziju. Ona tako�e. Zatim celo ve�e zajedno bulje u ekran i ne razgovaraju. Kada legnu u krevet, jedno drugom okre�u le�a.
Onda �e on na�i ljubavnicu, po mogu�stvu, mla�u. Nije isklju�eno da to bude i koleginica s posla. Njemu �e to uneti malo �ivosti u sivu svakodnevicu, ali se iza toga ipak krije ve� overen put u razvod.
Minovi� ka�e da mla�e generacije sre�om imaju zdraviji odnos prema �ivotu. Seksualno su aktivni i mnogo su prilagodljiviji.
Jedan gospodin u kasnim �etrdesetim pojavio se u jednoj od privatnih ordinacija po�to je ve� mesecima fantazirao o svojoj daleko mla�oj kom�inici sa kojom se �esto susre�e u liftu.
- Da vam odmah ka�em, ja sam ozbiljan �ovek - rekao je terapeutu na prvoj seansi - Nisam od onih koji jure �ene. Ali ona se meni toliko svi�a. I priznajem, u po�etku sam ma�tao onako, pomalo. Ali sam kasnije po�eo da masturbiram, jer me je to toliko proganjalo da vi�e ni na �ta drugo nisam mogao da mislim. Ali, onda mi se odjednom desilo da ne mogu. Iako sam jako uzbu�en kad je vidim ili kad mislim na nju, jednostavno se ni�ta ne de�ava. A ja ipak imam suprugu, iako vi�e nismo mladi, imali smo relativno redovan seks. Sad je i ona primetila da imam problem, i evo me ovde.
Doktor Vladimir Milo�evi� se bavi le�enjem seksualnih frustracija. Po njegovim re�ima, iako samoinicijativno dolaze na terapiju, ljudi u Srbiji se ipak te�ko odlu�uju da govore o seksu i fantazijama. Psihoterapeuti su svesni da postoje i oni koji se nikada ne�e potpuno otvoriti i ispri�ati ba� sve �to im se mota po glavi, �to je osnovni preduslov za uspe�no le�enje.
- U terapiji je vrlo va�no podsticanje seksualnih fantazija. One su kontakt s onim �to predstavlja potrebu. Ali, ljudi se u�asno stide da po�nu da govore o svojim fantazijama, jer im je to ru�no, prljavo, tajnovito... A razgovor o tome je prvi kontakt sa prihvatanjem svoje seksualne prirode - isti�e on.
Milo�evi� je u svojoj praksi primetio i to da mlade generacije zamenu za zdrav seksualni �ivot pronalaze u Internetu. Time zadovoljavaju znati�elju ili zamenjuju seks u realnosti virtuelnim. Tehnologija je odavno stvorila instituciju �virtuelnog seksa� koji bi u praksi trebalo da izgleda tako da sagovornici jedno drugom opisuju ljubavni �in. Na samoj mre�i postoji milion sajtova posve�enih samo tome, me�utim, ustaljeno je mi�ljenje da su to steci�ta isfrustriranih i iskompleksiranih.
- Ta je zamena kratkog daha. Ona samo poja�ava frustracije da neke stvari nikada ne�e mo�i da se urade u realnosti - konstatuje Vladimir Milo�evi�.
Ipak, svi �e se slo�iti da kad se jednom otvore, pacijenti svaki put iznova dokazuju da granice ma�te prakti�no ne postoje. Na� sagovornik koji je zahtevao anonimnost prepri�ava pri�u jednog od pacijenata koji prakti�no razmi�lja isklju�ivo o seksu:
- On nema drugu temu za razgovor. Jednom mi je �itav sat pri�ao o tome kako je skoro bio na nekom izletu i da ga od tada proganja fantazija da na nekom seoskom putu nai�e na devojku koja bere cve�e, do u detalje je pri�ao �ta bi joj sve radio... Moram da priznam da me je na kraju malo umorio.
Po njegovim re�ima, jedna �itava kategorija ljudi voli stjuardese i zami�lja seks u avionu. Mnogi za ljubavnice biraju ba� stjuardese. Ali ono �to njega najvi�e brine jeste to �to se sve �e��e pojavljuju oni koji u �elji za boljim seksom pose�u za drogama.
- To je naro�ito karakteristi�no za mla�u populaciju koja koristi ekstazi. Jedna moja pacijentkinja mi je pri�ala kako je sa svojim mladi�em vodila ljubav �est sati i da joj posle toga �normalan� seks nije zanimljiv. To se ispostavilo i za njenog mladi�a, sa kojim ona sada dolazi zbog grupne terapije.
Tijana Mandi� ka�e da njeni pacijenti nisu toliko zatvoreni. Po�to se Srbi ipak trude da prate modne trendove, tvrdi ona, �transparentnost, otvorenost i dijalog su in�.
- Na� �uveni inat i takmi�arski duh, u funkciji autoritarnosti, tera nas da se otvaramo, da smo uvek spremni i da smo uvek u dijalogu - ka�e ona, i dodaje:
- Me�utim, po�to �ivimo u kulturi nasilja, prosto je nepristojno pri�ati o seksu. Naravno - o pravom seksu. Prilagodljiva seksualnost, shvativ�i da vi�e nije u modi, naj�e��e je u funkciji igara mo�i. Ali, izgleda da neke stvari globalni nasilnici ne mogu da uni�te. Hedonizam je pre�ao u pokret otpora, tako da potisnut, negiran, iscepkan i preru�en ne sme da se pamti ni u snovima. Frojd je umro i verovao da �e seksualna revolucija uspeti, bio je naivan isto kao i hipici - konstatuje Tijana Mandi�.
|
�ta u
stvari mu�i ljude u Srbiji |
Dr Zorica Minovi� ka�e da u njenu ordinaciju ne dolaze ba� uvek samo oni kojima je potrebna medicinska, terapeutska pomo�.
- Ima nekih iskrenih ljudi koji posle nekoliko minuta razgovora priznaju i ka�u - dajte mi bolovanje, doktorka - ka�e ona.
Me�utim, postoji i jedna kategorija radni�ke populacije koja je nezadovoljna - te�inom radnog mesta, pa pomo� tra�e kod psihijatra!
- Pri tom im ne pada na pamet da se dodatno edukuju. Oni od �kole imaju to �to imaju i samo �ekaju da im socijalno obezbedi lak�e radno mesto, uglavnom preko invalidske penzije.
Ona ka�e da su �esti pacijenti i ljudi koji su se posle oktobarskih promena na�li na nekim rukovode�im funkcijama, a da jednostavno za to nisu sposobni.
- To su ljudi koji mo�da imaju i �kolu i intelektualne kapacitete da budu na �elu, ali jednostavno nisu ljudi od autoriteta. Oni su se sad na�li u situaciji da ih njihovi ljudi ne slu�aju i to ne mogu da podnesu - obja�njava doktorka Minovi�.
Po njenim re�ima, u toj za njih novoj situaciji oni se transformi�u ili u mrgude koji su osetili mo�, a da ih pri tom niko ne do�ivljava kao zaista mo�ne, dok su drugi, u �elji da budu dobri, dopustili sebi da ih zaposleni ne shvataju ozbiljno.
- U tom slu�aju, meni ostaje samo da ih motivi�em, da potpuno ne izgube samopouzdanje. U suprotnom, za njih nema spasa - zaklju�uje doktorka Minovi�.
|
A
jesmo li zdravi? |
Na�e sagovornike smo pitali i to da li mogu da izvedu zaklju�ak koliko je nacija mentalno zdrava. Oni ka�u da bi pravo �udo bilo kada bi se, posle svega kroz �ta su ljudi u Srbiji pro�li, ispostavilo da ratovi i nema�tina nisu ostavili trag.
- Me�u
mnogim bajkama i legendama slu�ali smo kako su �Srbi jako primitivan ali i jako
zdrav narod�. Ovo drugo je sad i definitivno izba�eno. Jer, mnogi Srbi nisu
prihvatili ni zubara a kamoli psihijatra. S druge strane, globalizovani Srbi su
shvatili da su psihijatri, kao i ostali lekari, samo uslu�an servis, to jest
posluga, a sa poslugom zna se kako se postupa - ka�e Tijana
Mandi�.
Zorica Minovi� tvrdi da je jako dobar signal kada pacijent zna u �emu je problem.
- Ovde dolazi veliki broj ljudi sa kojima se sve mo�e zavr�iti u dve-tri seanse. Oni ta�no znaju �ta je to �to ih mu�i. To je jako dobro. Me�utim, za brigu su oni koji su se totalno izgubili. Tu pre svega mislim na one koji imaju neke moralne ideje. Na primer, oni sa mr�njom gledaju na kom�iju koji se tokom devedesetih sna�ao i sada dobro �ivi. Oni se sada pitaju da li je mo�da trebalo da progutaju knedlu i bace se na neki biznis. Ne mo�ete da verujete koliko je takvih...
|
Postali narkomani sa trideset
godina |
Neuspesi
u krevetu za mnoge ljude zna�e i definitivan kraj svakog normalnog dru�tvenog
�ivota. Me�utim, psihoterapeuti su registrovali i jednu populaciju ljudi
specifi�nu po tome �to je u probleme sa drogom u�la tek kad je stigla u zrele
godine, a to su uglavnom ljudi koji kod �ena nikada nisu imali uspeha.
Takvi
pacijenti predstavljaju te�ke slu�ajeve, koji se le�e daleko te�e od mla�ih
narkomana. Njihova karakteristika je, ka�u terapeuti, u tome �to se �navla�e�
jako brzo i za nekoliko nedelja postaju redovni u�ivaoci heroina. Pri tom, oni
obi�no imaju posao i relativno uredan �ivot. Ali, kad ih droga uzme pod svoje,
naglo su�avaju krug ljudi sa kojima provode vreme i zatvaraju se za
okolinu.
- A
nekad problem i nije tako dubok, ne mo�emo ba� za sve kriviti tatu i mamu �to
nas nisu uvek mazili i pazili. Posle nekih tridesetih godina, mi smo svojih ruku
delo - ka�e doktorka Zorica Minovi�.
Posle
detoksinacije, tokom terapije priznaju da su kao mladi vi�e u�ili nego izlazili
i da ih je, po�to su zavr�ili studije i na�li posao, �ne�to udarilo u glavu�.
�esto su to i �mamina i tatina deca� koja su se izgubila kada su zapo�ela
samostalan �ivot, dok su mnogi pak nekada�nji studenti iz
unutra�njosti.
- Nisam ja znao da �e to dotle da ode. Mislio sam samo da nadoknadim neto �to sam propustio. A onda je sve oti�lo do�avola. Ni sam ne znam kako... - svedo�io je tokom terapije jedan od njih.
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
