|
PREDLOG ŠVEDSKOG SRBINA ZA REVITALIZACIJU JUGOSLOVENSKE
PRIVREDE
Sve zavisi od direktoraPosle dve decenije bavljenja produktivnošću u kolevci proizvodnog menadžmenta, inženjer Milan Nonković negira da su za bolji život neophodne velike investicije
"Možemo da budemo među najboljima i među ostalima. Izbor je na nama!"
Imajući to u vidu, Nonković je, kao stručni partner dvojice najcenjenijih ljudi iz oblasti proizvodnog menadžmenta - Klausa iz Švedske i Sakamatoa iz Japana - inicirao da se predlog programa revitalizacije jugoslovenske privrede iza koga stoji resorno ministarstvo Savezne vlade bazira na programu svetske klase produktivnosti istoimene švedske škole. Uz to, obnovljena je ideja da se na tim modernim menadžment osnovama stvori neophodna poslovna škola koja bi bila neka vrsta centra za edukovanje i permanentno inoviranje znanja zasnovanog na decenijskim iskustvima švedskog modela efikasnog menadžmenta. - Prema zvaničnim podacima OECD-a iz 1985. godine produktivnost jugoslovenske privrede dostizala je 19 odsto prosečne produktivnosti OECD-a. Današnje stanje, zbog svega što nam se desilo u međuvremenu, i nije za poređenje. Međutim, ako pođemo od toga da se bitka za produktivnost i efikasnost dobija na radnom mestu u organizaciji proizvodnje robe i usluga, onda se sa puno odgovornosti može reći da se stanje od pre 16 godina bez velikih investicija može ne samo dostići nego bar i udvostručiti i to u roku od tri do pet godina - tvrdi naš sagovornik, objašnjavajući da je suština modela u smanjivanju radnog vremena po jedinici proizvoda, odnosno u uvođenju reda u proizvodnju po principu da je sve pri ruci i da se ne gubi vreme u praznom hodu. Kao čovek koji je obučio najmanje 1.500 analitičara proizvodnje, kako se nazivaju neposredni stručnjaci za produktivnost, i praktičar koji je preveo i rastumačio više od 10.000 stranica mahom japanske i švedske literature, Nonković smatra da podršku ovakvom modelu poslovnog ozdravljivanja moraju na različite načine da pruže naši ljudi iz dijaspore, čiji je deo i on bio skoro četvrt veka. - Ono što je u ovom trenutku najvažnije jeste spremnost rukovodeće strukture, a naročito generalnog direktora da se dosledno primeni i sprovede sve ono što se već decenijama uspešno primenjuje u razvijenim zemljama sveta sa krajnjim efektima koji se ogledaju u zavidnom standardu njihovih građana - veli Nonković, ilustrujući efekte primene ovog modela primerom iz fabrike "Volvo" u Tiltenu. Zbogom troškovnom principu S namerom da poveća kapacitet na postojećim mašinama i investicijama, ova uspešna fabrika automobila opredelila se za organizovanje projektnih grupa, duboko analitički rad, osluškivanje svežih ideja operatera i još nekih drugih stvari koje podrazumeva ovaj model. Iskustva su pokazala da je sedam od deset ideja upotrebljivo i da je tu zaista reč o predlozima koji povećavaju kapacitet i poboljšavaju kvalitet. Eliminisanjem rasipanja kapacitet je povećan 31 odsto, boljom metodom rada 132 odsto, a raznim inovacijama čak 207 odsto. Kad je u njihovim uslovima kapacitet fabrike "Volvo" utrostručen, šta bi se sve moglo postići u domaćim uslovima, pita se više za sebe Nonković i odgovara: - Svakako da ne možemo da postignemo istu efikasnost i produktivnost kao razvijene zemlje, ali je sigurno da ćemo mnogo brže napredovati i približavati se razvijenima uz pomoć njihovog znanja i iskustva, nego ignorišući ga kao da ne postoji, ili da se kod nas ne može primenjivati. Inženjer Nonković je imao čast da bude u delegaciji švedskih eksperata koji su pre više od jedne decenije pohodili Japan sa zadatkom da prouče japansko privredno čudo. Tokom posete "Tojoti" shvatio je koliko je troškovni princip, po kome se kod nas još radi, prevaziđen. Tamošnji menadžeri ispričali su gostima da, kad god ih primi generalni direktor, ne pita ih koliko je na svetskom tržištu u međuvremenu proizvodnje i da poboljšaju kvalitet. Povećanje prodaje je rezultat koji je tada - neminovan. - U svakom pojedinačnom preduzeću, pod uslovom da projekat prihvate svi zaposleni, a pre svega glavni menadžer, odnosno direktor, uz minimalna početna ulaganja, u roku od šest do 12 meseci troškovi se mogu barem prepoloviti - tvrdi naš sagovornik, ilustrujući to konkretnim primerom iz subotičkog "Severa" kada je primenom švedskog modela pre par godina broj montiranih motora na proizvodnoj traci za isto vreme povećan sa 170 na 470 motora. Otpuštanje - poslednja mera Kolike su naše zablude potvrđuje i podatak po kome srpski menadžeri rešavaju probleme nastale zbog nedostatka posla i tržišta proglašavajući deo zaposlenih tehnološkim viškom. To je mera kojoj se, po rečima Nonkovića, u razvijenom svetu pristupa tek kada su iscrpljene ostale mogućnosti. Prva mera kojoj oni pristupaju je smanjenje plate rukovodećim menadžerima koji su zaduženi za razvoj novih proizvoda i tržišta. Otpuštanje zaposlenih nalazi se tek na 11. mestu mera koje se preduzimaju. To potvrđuje i koliki se značaj pridaje menadžerskim znanjima. Prema jednom istraživanju koje je obavila Švedska kraljevska akademija industrijskih nauka, znanje koje su menadžeri stekli 1994. godine u 2000. je činilo svega 20 odsto njihovog celokupnog znanja. Razlika je, treba li reći, dopunjena permanentnim obrazovanjem. Kada se ovom podatku doda i onaj prema kome u prvoj deceniji rada zaposleni u Švedskoj provode između 200 i 500 dana na inoviranju svojih znanja, onda je razumljivo zašto ekspert Milan Nonković priželjkuje srpsku poslovnu školu i apeluje na naše ljude širom sveta da nam to bude prvi zajednički korak u pomaganju matici. Mladićki entuzijazam sa kojim ovaj 65-godišnjak veli da na Fruškoj gori godinama zjapi napušteni hotel, koji bi začas mogao da postane centar nove poslovne filozofije u Srbiji, samo potvrđuje da ne prihvata ono poređenje Japanaca, Šveđana i Srba za koje je čuo na Dalekom istoku. Japanac je hrabar da izabere ambiciozan cilj i ide ka njemu najkraćim putem ne osvrćući se na cenu. Šveđanin je jednako hrabar u odabiranju cilja, ali je oprezan u traženju puteva ostvarivanja, što umanjuje efikasnost. Srbin ne sme da postavi ambiciozniji cilj, jer je u startu lišen elemenata koji ga ka tome vode, pa je zato prepušten lutanju i improvizacijama. - Da li je došao kraj tome - pita, na kraju razgovora, Milan Nonković. Radivoje Petrović NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================ |
<<01_04.jpg>>
