|
PO�ETAK KRAJA DR�AVNOG VRDANJA OKO DENACIONALIZACIJE Nove gazde �e otplatiti staru otima�inu PI�E MIRKO RADONJI�
Jedan od njih je i Vladimir Le�i�, potomak �uvene beogradske porodice Sav�i�-Acovi�, koji �ak nije uspeo da izra�una ta�nu vrednost imovine koja mu pripada. Vrednost otetih nekretnina i akcija meri se stotinama miliona dana�njih dolara. Na tom spisku su zgrada nekada�nje "Prometne banke" u kojoj je danas knji�ara "�umadija" u Knez Mihajlovoj ulici, zatim vi�espratnica na po�etku iste ulice na broju od 1 do 3, pa biv�a "Izvozna banka" na Terazijama broj 5, palata na uglu ulica Kralja Milana i Andri�evog venca u kojoj je danas prodavnica "Eurosalona", zgrade na Topli�inom vencu 14, u Dalmatinskoj 9, Dositejevoj 44, �ure Dani�i�a broj 6, na uglu ulica Narodnog fronta i Pajsijeve, Mar�ala Birjuzova 8, Skenderbegovoj 36. Zatim zemlji�te ome�eno Cviji�evom i Ulicom 29. novembra, pa 88 hektara dana�njeg Novog Beograda... Na Dedinju je ogromni plac ispod Belog dvora sa tri ku�e, zatim vila u Ulici Perside Milenkovi� 7 (sada rezidencija gr�kog ambasadora) i ona mnogo poznatija vila u U�i�koj. Dok govori o svemu Vladimir Le�i� nije sasvim siguran da ne�to nije izostavio. Celokupna imovina Sav�i�a i Acovi�a konfiskovana je ve� u decembru 1944. godine, jo� pre dono�enja Zakona o nacionalizaciji. Glave porodice progla�ene su za ratne profitere, pa �ak i Vladimirov deda koga su kvislinzi streljali na Banjici, pa se zvani�no vodi i kao "�rtva fa�izma". A koliko su Sav�i�i "izdajnici" i koliko su stvarno vodili ra�una o svom gradu, najbolje svedo�e njihova dela. Milo� Sav�i�, pradeda-stric Vladimira Le�i�a i najznamenitiji u ovoj �uvenoj familiji, kada je kraljevskim ukazom 1929. godine postao gradona�elnik Beograda, sopstvenim novcem je vratio gradski zajam od 26 miliona �vajcarskih franaka, koji Beograd nije mogao da isplati. Zavr�io je kaldrmisanje gradskih ulica, obezbedio sredstva za vatrogasnu brigadu, reorganizovao upravu, nabavio vozila i opremu za gradsku �isto�u i izgradio dobar deo kanalizacije koja se i danas koristi. Za vreme Carinskog rata s po�etka 20. veka, u Sav�i�evoj fabrici u Kru�evcu napravljeni su specijalni vagoni za izvoz zale�enog mesa, zahvaljuju�i kojima je probijena austrougarska blokada. U istoj fabrici proizveden je i prvi doma�i tramvaj. - O�ekujem, naravno, da sve �to nam je oduzeto bude i vra�eno - ka�e Vladimir Le�i�. - To je obaveza dr�ave po svim pravilima civilizovanog sveta. Ne tra�imo ni�ta tu�e, ve� samo ono �to nam pripada, poput ostalih oplja�kanih vlasnika. Umesto nov�anog obe�te�enja, kako se nudi, imovina treba da bude vra�ena u fizi�kom obliku - gde god je to mogu�e, a vlasnici bi sami proglasili moratorijum na izno�enje kapitala iz zemlje. Sli�no razmi�lja i Mladen Komadini�, potomak Milorada i �or�a Radojlovi�a, �uvenih beogradskih trgovaca u �ijoj je zgradi na Trgu republike po�etkom tridesetih godina otvorena prva moderna robna ku�a na Balkanu, a danas je tu jedna od propalih prodavnica RK "Beograd". Ministar za privredu i privatizaciju u Vladi Srbije Aleksandar Vlahovi� tvrdi da, kada je re� o zemlji�tu i zgradama, nema dileme da �e biti vra�eno sve ono �to je fizi�ki mogu�e vratiti. Ostalo �e biti pla�eno novacem iz Fonda za restituciju, u koji �e biti upla�eno pet odsto od svih privatizovanih preduze�a. Tako �e privatizacija platiti denacionalizaciju, �to je, moglo bi se re�i, na� doama�i specijalitet. - Za dr�avu je najlak�e da vrati zgradu onakvu kakva je danas - ka�e Komadini� - a ne da isplati obe�te�enje, kako neki predla�u. - Imam svu potrebnu dokumentaciju, pa dr�ava pred sudom nema mugu�nost da mi ospori pravo na tu imovinu. Zgrada robne ku�e je formalno nacionalizovana 1959. godine odlukom Narodnog odbora Op�tine Stari grad i predata na kori��enje "Narodnom magazinu". Iako je u toj zgradi bilo dvadeset stanova, porodica nije dobila ni jedan.
A spisak obesparavljenih vlasnika i njihovih naslednika je poduga�ak.
Od broja o�ajnika koji tra�e pravdu ve�a je jedino revolucionarna nepravda
koja im je naneta. PRAVO JO� U PRVOM KOLENU Pribli�no devedeset odsto lokala u centru Beograda nekada je imalo
privatne vlasnike - ka�e Dragana Milovanovi�, predsednica Trgova�kog fonda
i potpredsednica Lige za za�titu privatne svojine i ljudskih prava. U
devet od deset slu�ajeva, legitimni naslednici su njihova deca, a tek
ponegde pravo na svojinu pola�e drugi nasledni red. VRATI�E "KASINI" TRI ZVEZDICE Milan Markovi�, modni kreator i dizajner iz Hamburga, planira da hotel "Kasinu" pretvori u moderan turisti�ki objekat sa tri zvezdice i dobrim pristupom modernim komunikacijama, namenjen poslovnim ljudima. Jedini uslov je - da mu hotel bude vra�en, kao i zgrada u Resavskoj ulici broj 18, vila u Tolstojevoj 7, plac u Balkanskoj broj 10. |
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
<<denac_2.jpg>>
<<denac_rc.jpg>>
