ANTITERORISTICKA OPERACIJA: STA POSLE AVGANISTANA 9.1.2002. 11:17 ANTITERORISTICKA OPERACIJA: STA POSLE AVGANISTANA Viktor KREMENJUK, zamenik direktora Instituta za SAD i Kanadu Ruske akademije nauka (Moskva, RIA "Novosti"- specijalno za NIN)
Antiteroristicka operacija u Avganistanu jos nije okoncana, a Sjedinjene Drzave se pomno "zagledaju" u Somaliju. Tu africku drzavu, isto kao i Irak, Vasington sumnjici za veze sa teroristima i odavno je vec oznacio kao jedan od mogucih objekata "operacije odmazde". Prema informacijama niza inostranih sredstava za masovno informisanje, Sjedinjene Drzave vec su zapocele elektronsko prisluskivanje terirotije Somalije i pojacale kontrolu njene priobalne zone. Saopstava se da ce americki, italijanski i nemacki ratni brodovi patrolirati teritorijalnim vodama Somalije i nadgledati brodove koji se priblizavaju obalama u cilju da ne dopuste eventualni prolaz morsklim putem u tu zemlju terorista "Al-Kaide", koji su pobegli iz Avganistana. Moramo konstatovati, da se argumentacija predvidjenog patroliranja u teritorijalnim vodama Somalije tesko moze okvalifikovati kao razumljiva. Nije sasvim jasno zasto bi teroristi "Al-Kaide" bezali iz Avganistana u daleku Somaliju, kada se bez po muke mogu "rasplinuti" u susednom Pakistanu ili u nekoj od arapskih drzava. Misljenja smo da je to samo povod za tako drasticnu meru, kao sto je ratno patroliranje. A sto se tice mogucnosti sprovodjenja antiteroristicke akcije u Somaliji, ozbiljnih razloga za to zasad uopste nema. U sustini, ne moze se smatrati znacajnijim argumentom u korist akcije cinjenica, sto je jedna od tri telefonske kompanije, koje opsluzuju Somaliju - "Al-Baraka" - uvrstena u spisak 72 organizacije koje se sumnjice za veze sa "Al-Kaidom". Niposto se tom okolnoscu ne objasnjava povecano interesovanje Vasingtona za maloprimamljivu africku zemlju. Sustina problema je u necem drugom. Naime, administraciju Dzordza Bussa sada, ocigledno, ponajvise zanima pitanje kako da izadje iz rata u Avganistanu. Ocigledna je njegova zelja da celokupnu antiteroristicku operaciju u Avganistanu okonca upecatljivo, u pobednckom naboju. Na zalost, to ne moze. Ne moze zato jer su talibani prebrzo predali vlast Severnoj alijansi, a Osama bin Laden, cije je pronalazenje proglaseno za glavni zadatak celokupne operacije, nije pronadjen i ne zna se hoce li biti. A Amerika je tako zelela da uhvati "teroristu broj jedan", da ga dovede u Vasington i organizuje spektakularni sudski proces. E, posto takvo velelepno finale operacije ne uspeva, potrebno je tragati za drugacijim raspletom, jer americka javnost ne voli da dugo ceka i obicno trazi od svog predsednika da u sto kracem roku ispuni data obecanja. A obecao je Osamu bin Ladena. Njega nema, zato treba ponuditi zamenu. Sta ponuditi? Upravo ta zamena i moze biti Somalija, tim pre sto reputacija te zemlje u ocima zapadnog sveta nije bas najbolja. A kad je vec tako, i avioudare po teritoriji te zemlje javno mnenje ce primiti mirno, kao nesto sto tako i treba. Efikasno bombardovanje Somalije, ako se Vasington na to odluci, opmogucice Dzordzu Bussu da izadje iz rata u Avganistanu, posto boravak u njemu za SAD postaje sve veci teret. Nova avganistranska vlada vec nije zadovoljna americkim vojnim prosustvom, a tim pre nastavljenim bombardovanjem. Posle svrgavanja talibana avgansitanska vlada smatra da za to nema nikakvih razloga. Sem Somalije, crni oblaci nadvijaju se i nad Irakom. Mada nema ama bas nikakvih cinjenica koje svedoce da je ova zemlja povezana sa teroristima. Bagdad je, kao sto je poznato, osudio teroristicke akte 11. septembra. Ali Vasington nije s raskida da iskoristi pogodan momenat za obracunavanje sa svojim starim neprijeteljem - Sadamom Husejnom. Pojavila su se i saopstenja o tome, da SAD vec traze zamenu za irackog lidera. Medjutim, operacija protiv Iraka za Vasington bi bila kudikamo opasnija od avganistanske. Naime, u Iraku nema opozicije poput Severne alijanse u Avganistanu. Sem toga, priznato od strane svetske zajednice rukovodstvo Iraka ne moze se uporedjivati sa talibanima koji su uspostavili rezim, u sustini, izvan okvira medjunarodnog prava. Prema tome, tesko da Sjedinjene Drzave mogu napabirciti reprezentativniju antiiracku koaliciju i ponoviti "Pustinjsku oluju". A ako se uzme u obzir aktuelna napeta situacija na Bliskom Istoku, skopcanu sa palestinsko-izraelskom konfrontacijom, smelo mozemo ustvrditi da bi vojna akcija protiv Iraka i definitivno destabilizovala ionako komplikovanu situaciju u regionu i produkovala opasnu krizu, bremenitu nepredvidivim posledicama. Dakle, pred Dzordzom Bussom danas stoji dilema: prosiriti pozornicu ratnih dejstava protiv medjunarodnog terorizma - realnog ili pretpostavljenog - ili se zasad uzdrzati od novih vojnih akcija, mirno sumirajuci rezultate prve faze antiteroristicke kampanje i detaljno izanalizirati iste. Jasno je da ce predsednik SAD donositi odgovorne odluke polazeci, u prvom redu, od interesa svoje zemlje i licnog prestiza. Medjutim, zeleli bismo da se on rukovodi i interesima svetske zajednice, kojoj nisu potrebni nova zarista napetosti I opasni konflikti. - 0 - Moskva, 9. januara RIA "Novosti" NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
