Borka Vucic, nekadasnji predsednk Beogradske banke:
Stecaj cetiri
nacionalne banke
je montiran,
nisam gubitnik,
ne plasim se
krivicnog gonjenja
@ Nada TOMIC
Iznenadilo me je ishitreno i nezakonito resenje guvernera Narodne banke
Jugoslavije Mladjana Dinkica o stecaju nasih nacionalnih banaka koje su od
velikog znacaja ne samo za finansijski sistem, vec i za celu zemlju, pa i svet.
Toliko mu se zurilo da je zaboravio javnosti makar da predoci najavu suda, sto
bi bilo normalno u ovakvom jednom postupku. Sto se mene tice, sto posto sam
uverena da se radi o cistoj manipulaciji, a ne o ekonomskim interesima.
Ekonomski interes privrede i zemlje bi bila odluka da se Beobanka, Beogradska
banka, Jugobanka i Investbanka saniraju, a ne da se uniste. To ce za sobom
povuci i pravu rasprodaju njihovih komintenata - ocenila je u ekskluzivnom
razgovoru za "Svedok" nekadasnja predsednica Beogradske banke Borka Vucic,
dodajuci da se krivicnih prijava protiv nje i njenih kolega, a cije resavanje
zdusno pozuruju i Dinkic i ministar pravde Vladan Batic, ni najmanje ne plasi.
Osnova za gonjenje nema iz prostog razloga sto su cifre o navodnim gubicima koje
je napravila izmisljene, sto ce lako dokazati, tvrdi jedan od najuglednijih
srpskih bankara.
U njenom domu, dok
vodimo ovaj razgovor, vrlo je zivo. Telefon zvoni bez prestanka, podrska joj ne
manjka ni od cuvenih kolega sa one strane Atlantika. Od takozvanih domacih
kadrova, uz prigodne reci izvinjenja, javljaju se cak i neki Dinkicevi bliski
saradnici. Oprosti, Borka, kazu, nismo se nadali da ovako nesto zbilja moze da
se dogodi. Nju samu to uverava da je odluka o likvidaciji cetiri banke doneta u
uskom krugu. Najvise tri–cetiri coveka u zemlji su, po necijem nalogu, donela
odluku koja ce skupo kostati sve.
Svedok: Dinkic ima podrsku srpske vlade. Sigurno mu nije samom moglo pasti na
pamet da zabravi banke.
Borka Vucic:
Pravo da vam kazem, ja bas nisam primetila da on ima podrsku vlade. Cula sam da
iza ove manipulacije stoji tek nekoliko clanova kabineta, uglavnom istih onih
koji se isticu u slicnim prigodama. Medju njima se nalazi i jedan ministar koji
vrlo dobro poznaje svaku od ove cetiri banke, koji je imao priliku da analizira
bilans Beogradske banke. To je ministar za privatizaciju, g. Vlahovic. Ali,
ocito posao nije zavrsio kako valja. Inace, nisam cula ni u jednim vestima da je
vlada sve ovo razmatrala, niti sam procitala da je na njihovom dnevnom redu bilo
mesta za analizu Agencije za sanaciju i konsolidaciju. Doneta je tek jedna
beleska, odnosno informacija, koja ne bi ni ugledala svetlo dana da se narod
nije pobunio i postavio pitanje zasto se sve radi u uskom krugu. Analazu bi
trebalo da daju u javnost, pa da se vidi sta je ko radio, a ne da se iznose
tendenciozni i neistiniti podaci.
S: Na
osnovu cega tvrdite da su podaci koje iznosi Dinkic o poslovanju cetiri banke
tendenciozni?
B.V: Bar sam Beogradsku
banku, ako nista drugo, dugo pratila. Brojni izvestaji i analize koje smo
napravili proteklih godina potvrdjuju da su podaci g. Dinkica netacni,
neusaglaseni, duplirani, namesteni... kao i da nisu razmatrani onako kako je
trebalo da budu razmatrani. Naime, nisu uopste analizirani uslovi u kojima su
poslovale cetiri banke koje su sada pod stecajem, nisu sagledani njihovi
bilansi. Nisu sagledani cak ni ti, da tako kazemo, potencijalni gubici ili
njihova nesolventnost. A taj isti Dinkic, odnosno NBJ, je pre nekoliko meseci
doneo odluku da bi ove banke trebalo da se saniraju. Time je priznao da je bilo
elemenata za sanaciju, ali, ocigledno, morao je da promeni
misljenje.
S: Zasto mislite da je
morao?
B.V: Beogradska banka konkretno
vec je bila usla u sanaciju, ali Dinkic nije hteo da postuje propis koji je i
danas na snazi. On podrazumeva da se sanacija obavlja u periodu od najmanje
jedne godine. Akcionari su, naravno, sa svim tim bili saglasni. I onda se
odjednom Dinkic okrenuo i uzeo im akcije! Jeste da je medju njima bilo i velikih
duznika, ali sta je sa onim ostalima!? Nadam se, a vec sam i obavestena, da oni
ovo nece odcutati. Spremaju se zalbe na resenje NBJ, ali i krivicne
prijave.
S: Sta biste Vi, ali i
akcionari, imali da kazete?
B.V: Smatram
da su gubici nerealno prikazani, odnosno da su svi gubici prebaceni sa duznika
na banke, da su duplirani. To se iskazuje narocito u slucaju Beogradske banke
koja je u poslednjih petnaestak godina imala dve–tri integracije, dve–tri krupne
statutarne promene. Potencijalni gubici dakle nisu rascisceni. U banci ih je,
naravno, bilo, ali ne toliko i bili bi sanirani kako je i planirano. Uostalom,
da li vi mislite da je normalno da se oditor kojeg angazuje Narodna banka debelo
razlikuje od oditora jednog "Diloit Tusa"!? Po jednom je banka u gubitku 12
milijardi, a po drugom 108! Da li se Dinkic pitao kako je moguce da bude ovako
velika razlika. Nije, ocigledno, a nije ni pokusao da to sve razmotri sa
revizorima. Nije, jer su banke nekome
zasmetale.
S: Zna li se
kome?
B.V: Svakako da ove cetiri banke
nisu zasmetale zemlji, vec pojedincima koji zele da na ove prostore ubace neke
druge, nove banke. Nesumljivo je da je proglasenje stecaja banaka islo u korist
novih koje, naravno, nemaju nikakve obaveze prema razvojnoj funkciji nase
privrede i prema samom bankarstvu. Danas se meri rejting banaka po tome koliko
su gradjani doneli maraka ispod duseka da ih promene u evro. U te banke se
usmerava novac, dok su od strane guvernera Investbanka, Beobanka, Beogradska
banka i Jugobanka odbacene. U isto vreme, recimo, opstaje Vojvodjanska banka,
reklamira se preko pojedinaca, iako se i ona nasla u teskom polozaju kao sto su
se nasle i pomenute banke. To mogu da potvrde i u Uduzenju banaka, da kazu sta
je sa njihovim naplacivanjem zaostalih obaveza, kako su savladali teskoce koje
su dovele do toga. Jer, i "Vojvodjansku banku" je moralo da pogodi deset godina
sankcija, bombardovanje... Uz to valja reci i da je sama vlada, pa i ova nova,
cak zabranjivala vracanje kredita. Ministri su se javno oglasavali i trazili od
gradjana i preduzeca da ne placaju struju, porez... Prema tome, nisu gubici, ako
ih je bilo, samo greske banaka. Kada se to zna onda je lako i prepoznati da se
odredjene banke favorizuju, da se naduvavaju bez ikakve osnove iako su i po
kadrovima i po bilansu daleko ispod Beogradske banke. Ali, njoj, bez obzira sta
ce se dogoditi, niko ne moze nikada da izbrise veze sa 1.400 svetskih banaka,
ili, nekima drugima, tradiciju od preko sto godina. Zbog toga je, recimo,
Beogradska banka obavljala najveci platni promet po glavi stanovnika, iako je
pretrpela najvise pritisaka od strane Narodne banke. Ona je, to mogu da
dokumentujem, pokrivala svoje prihode nad rashodima do poslednjeg dana. Pa, sada
vi recite, da li je to banka za likvidaciju? Ako nista drugo, trebalo joj je
posvetiti vecu paznju.
S: Receno je da
su se, izmedju ostalog, banke nasle pod stecajem zato sto su bile politicke
banke.
B.V: To uopste nije tacno. Prosto
je neverovatno da je zbog toga u SAD licno otputovao predstavnik IMF. Nije bilo
dovoljno sto ih je pismeno izvestio da su nestale politicke banke, vec je
odleteo i da ih usmeno obraduje! Naravno da ove banke nisu bile politicke, vec
je istina to da je odluka o njihovoj likvidaciji i sve ovo sto se radi politicka
odluka.
B: Svetska banka je ipak
podrzala stecaj. Smatra, kako kaze jedan njen predstavnik, da nema smisla lose
odrzavati u zivotu.
B.V: Nije mi jasno
zasto Svetska banka i MMF forsiraju stecaj kada su i oni upoznati sa tim da je
odredjen rok od godinu dana za sanaciju. Osim toga, nisam sigurna da je neko u
Svetskoj banci imao prilike da vidi neki izvestaj o poslovanju ove cetiri banke
sto je svakako moglo da utice na ubrzano donosenje odluke o
stecaju.
S: Mislite li da bi sanacija
banaka uspela?
B.V: Naravno da bi.
Beogradska banka je, recimo, dok sam jos ja tamo bila na celu, donela odluku o
sanaciji i napravljen je o tome detaljan elaborat. Cak je i jedna ruska banka
ponudila kredit od 150 miliona dolara za sanaciju ove i drugih banaka. On bi se
vratio prebijanjem sa nasim potrazivanjima u Rusiji. Taj elaborat su 1999.
godine prihvatile i potvrdile i savezna i republicka vlada, odnosno same banke,
a sanacija je mogla da uspe tim pre sto je drzava prihvatila dug prema
Londonskom i Pariskom klubu, kao i staru deviznu stednju. Time je rasteretila
banke. I ova vlast je, kao sto sam rekla, konstatovala da ima uslova za
sanaciju, a onda je sve izokrenula preko
noci.
S: Mnogi koji vas podrzavaju, ali
ne samo oni, se cude sto se nije oglasio predsednik SRJ Vojislav Kostunica iako
je, upravo zbog resenja NBJ, savezni ministar za finansije podneo
ostavku.
B.V: Pravo da vam kazem cudi i
mene. No, ako Kostunica cuti na ostavku svog ministra Jovana Rankovica i ako na
sastanku sa guvernerom Dinkicem sedi Dragisa Pesic, koji je donedavno bio
takodje ministar finansija i sasvim je drugo govorio, posto je veoma dobro
upoznat sa projekcijom konsolidacije i sanacije privrede i banaka, onda je jasno
da se tu radi o necem drugom. Oni jednostavno nisu ozbiljno prisli analizi
problema, vec su prihvatili zdravo za gotovo to sto im je neko servirao. To je
g. Dinkic, a, moram jos jednom podvuci, njegovo resenje o stecaju cetiri banke
je i fabrikovano i nemoralno.
S: S druge
strane, oni koji stoje iza guvernerove odluke kazu da se tako nesto moralo
dogoditi, a da ste Vi jedan od glavnih krivaca sto ce biti likvidirana
Beogradska banka.
B.V: To je zbilja
interesantno! Zasto im smeta Borka, meni stvarno nije jasno! Mozda zato sto sam
zena, mozda im smeta jedna zena koja je svoj vek provela u bankarstvu i koja je
u jednom teskom periodu stala na celo jedne banke i snasla se u tom poslu. A da
se snasla govore bilansi.
S: Da li su
zbilja pozitivni?
B.V: Iza mene ne stoji
nijedan bilans banke koji nosi gubitak. Kao predsednik Beogradske banke provela
sam samo tri godine. Ipak, jedan potpredsednik vlade, a svi moramo da ga cenimo
jer se na takvom poslu nalazi, zauzima tako visoku funkciju, pominje da sam ja
napravila za deset godina gubitak od 3,7 milijardi maraka! Godinama nije bilo
novih zaduzivanja, privreda bas nije radila, kako su se onda mogli praviti
gubici! U isto vreme ja sam podnela tri pozitivna bilansa, poslovala sa masu
banaka, odrzavala privredu. Za deset godina sankcija ostvarili smo krupne
rezultate, krvavo se borili, a bilo nam je mnogo teze tada nego sto je njima
sada. To ceo svet zna, i u najtezim trenucima bilo je onih koji su hteli da
saradjuju sa mnom jer sam to sto jesam. Ovi me sada
napadaju.
S: Ne samo sto Vas napadaju,
vec vam preti i zatvor.
B.V: Ja se
stvarno ne plasim krivicne prijave. Samo sam duboko uvredjena. Mislim da sve to
sto rade – rade vrlo nekorektno. A i to je blag izraz ako neko ne pogleda u
dosijee i bilanse banaka i vidi sta je zbilja bilo, a sta ne. Kao direktor ja
sam primila depozit od 30 miliona, a ostavila za sobom 600 miliona maraka!
Dakle, tvrdim da nema osnova da me neko krivicno goni. To se ne bi moglo reci i
za pre godinu dana postavljenog prinudnog upravitelja koji je Beogradsku banku
potpuno devalvirao, unistio i pripremio za stecaj. Verujte, za jednu godinu je
napravljeno vise stete nego za proteklih deset
godina.
S: Ministar pravde ne misli
tako. I on Vas je prozvao preko malih
ekrana.
B.V: Zacudila sam se kako to
ministar pravde, Vladan Batic, izdaje naredjenja na TV, trazi od republickog
javnog tuzioca da Borku Vucic pozove na odgovornost. Time je samo pokazao kakvu
demokratiju imamo. On preti, ucenjuje, plasi... Verujte, nigde u svetu, a obisla
sam planetu, nisam videla da se jedan ministar pravde na takav nacin javno
predstavlja. Pljuje, a ni on ne zna kada sam postala predsednik
banke!
S: Pa, da ga
obavestimo!
B.V: Bilo je to 1997.
godine. Otisla sam 17. oktobra 2000. Valjda ce to da upamti!
Moralno –
nemoralne odluke
– Iznenadio me je neprijatno
predsednik Savezne vlade Dragisa Pesic. Podrzava stecaj banaka, a do pre
dva–tri meseca je imao sasvim drugacije misljenje. On odlicno zna i da je
Beogradska banka napravila samo jedno zaduzenje i to u saradnji sa
drzavom. Bio je vise nego zadovoljan sto smo dobili veliki kineski kredit
i postupak Pekinga je visoko ocenio. Moralan i posten ispao je savezni
ministar za finansije Jovan Rankovic koji je podneo ostavku. Pokazao je da
nece da se povinuje politickim odlukama, kaze Borka
Vucic.
Kazahstan
samo u snovima
– Nema sta mi sve nisu
podmetali. Te da sam nosila kojekakve pare preko granice u tasni, a za
njih bi trebalo bar osamdeset vagona obzirom na kolicinu (!), te da se
setam sa Markom Milosevicem po Kazahstanu. Stvarno svasta. A u to vreme,
kada se to prepricavalo i tvrdilo da je istina, gostovala sam na RTS.
Doduse, u studio sam tesko dosla. Nije hteo da me pusti policajac koji je
cuvao objekat, pa je morao da urgira glavni urednik. Marko i Kazahstan su
se prikazali samo u necijim
snovima!
Zasto
skupo kad moze jeftino!
– U teskocama nece biti samo
8.500 do juce zaposlenih u cetiri banke koje se likvidiraju. Glavni cilj
onih sto su odlucili da idu u stecaj je da se dodje do njihovih duznika.
Sve je namesteno da se oni rasprodaju za male pare. A onda, naravno, nema
konsolidacije EPS-a, ulaganja u JAT, koji ne bi opstao da nije bilo
Beogradske banke... Ugrozeno je vise od 600 preduzeca. Dakle, ovo nisu
nikakve reforme i razvoj, kao sto tvrdi Dinkic, vec prava pravcata
rasprodaja. Idu obrnutom logikom. Prodaju nas jeftino, a mogli su
skupo!
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
