Prof. dr Oskar Kova� o posledicama ste�aja velikih banaka
Pogre�an potez
Reagovanja bankarskih slu�benika sitnica su u odnosu na ono �to tek dolazi, jer �e se kola slomiti na privredi i ostalim bankama
Uga�ene su �etiri banke koje su godinama na evropskim listama zauzimale zavidna mesta. Da li im stvarno vi�e nije bilo spasa, ili su postojala i druga, manje bolna re�enja, govori dr Oskar Kova�, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Po njemu bilo je mnogo drugih mogu�nosti. Sli�ne situacije nisu nikakva novost u savremenom svetu, pa ni na�ini na koje su re�avane. Pre desetak godina SAD su takvu kontaminiranu aktivu imale u svojim �tedionicama u visini od 100 milijardi dolara. Japan danas toga ima u visini od 500 milijardi dolara. Obe dr�ave su te banke sanirale.
Kod nas je kontaminirana aktiva banaka (nenaplativa potra�ivanja) evidentirana jo� pre dvadesetak godina. Do danas to niko nije poku�avao da sakrije, jer su banke postale akcionarska dru�tva. Usledili su zakoni o preduze�ima, ra�unovodstvu pa i reviziji (oditingu). Zakon je �ak propisao obavezu bankama koje rade s inostranstvom da poslove revizije povere inostranim oditorskim ku�ama sa me�unarodnim iskustvom i licencom. Od tada je na na�im prostorima prisutno sedam takvih firmi. One ve� desetinu godina svaki zavr�ni ra�un pregledaju i svojom profesionalno��u garantuju da je to istinita slika stanja banke. Naravno, to papreno napla�uju. Cene se kre�u i do 200.000 dolara godi�nje. Njihova temeljna dokumentacija pokazuje da ne postoje sumnjivi i neprovereni ra�uni.
Izvor dubioza u �etiri banke, koje su u ste�aju, nije, zna�i, neta�na ili skrivena dokumentacija. Do nove slike stanja do�lo se ponovnim uklju�ivanjem dela deviznog podbilansa banaka koji je uvo�enjem sankcija isklju�en iz obra�una, jer prakti�no finansijskih transakcija sa svetom nije bilo. A obaveze prema inostranstvu i devizna potra�ivanja banaka od na�ih preduze�a �ine 80-90 odsto ukupne bilansne sume banaka. Dinarski podbilans je mali ostatak. Zna�i, minorno dinarsko poslovanje nije u velikoj meri moglo da uti�e na njihove bilanse.
|
Interes Nije te�ko naslutiti �iji je interes bio da se sve ba� ovako uradi. Kosovo, BiH i Makedonija upravo to pokazuju. Cilj je da se uspostavi inostrana vlast. To zna�i da �e dr�ati ve�inski kapital u preduze�ima za koja su zainteresovani, likvidira�e ona koja im smetaju, kontrolisa�e banke koje su krvotok privrede i, naravno, Centralnu banku koja njima upravlja. Dakle, zemlju �e dr�ati na kratkim uzdama pomo�u spoljnog duga i raznih drugih uslovljavanja. Prakti�no, dirigova�e privredom. |
||||
Sve nevolje poti�u od spoljnog duga. Istina, zadu�ivanja su prestala 1991. uvo�enjem sankcija na�oj zemlji. Nisu mogle �ak da se pla�aju ni ranije preuzete obaveze. Jer, finansijske sankcije su potpuno zaustavile platni promet Jugoslavije sa svetom. Dug do kojeg smo tada stigli zna�i nije vi�e rastao novim zadu�ivanjem, nego samo po osnovu pripisa kamata. Podaci MMF o na�em stendbaj aran�manu pokazuju da onaj deo duga koji je dospeo, a nismo ga platili, iznosi 9,4 milijardi dolara. Od toga glavnica je 5,4 , a ostatak od �etiri milijarde su kamate. Redovne su ne�to manje od 1,5, a kaznene, zatezne i druge oko 2,5 milijardi dolara. Zna�i, zadu�ili su nas za �etiri milijarde dolara, iako nam za tih desetak godina nisu dozvolili da bilo �ta radimo.
NBJ je smatrala da sve te obaveze banaka prema inostranstvu, pa i preduze�a prema bankama, treba da budu u mirovanju - zbog vi�e sile. Taj devizni deo vo�en je vanbilansno kako bi mogla da se dobije prava slika o teku�em poslovanju banaka. To je tako bilo sve do maja 2001. Smatralo se da �e, po okon�anju sankcija, eventualno i postignutim pregovorima o sukcesiji, biti ta�no poznat deo duga koji pripada Srbiji, odnosno Jugoslaviji. Ra�unalo se, pri tome, da �e taj dug biti reprogramiran, a i smanjen nekim otpisom ili sli�nim re�enjima. Onda bi se ta�no znalo koliko se zaista duguje, period po�eka i rok otplate. Sa Svetskom bankom je ve� bilo re�i o roku od 30 godina. Tek takve realne obaveze u�le bi u bilanse banaka.
Pravilo je da se du�ni�ko-poverila�ki odnosi doma�ih subjekata moraju re�avati istovremeno sa problemima spoljnog duga i sanacije banaka, jer, banke su ta sredstva samo prenele privredi. Naravno, ta ista privreda je od toga trebalo da organizuje proizvodnju, ostvari prihod, eventualno i devize kako bi se razdu�ili svi u lancu. Dakle, da vrati ono �to je od inostranih kreditora putem banaka uzela, ka�e dr Kova�.
Dogodilo se sada da se sanacija banaka obavlja, a da se, pri tom, ne re�avaju odnosi banka - preduze�e. Ranije je va�io koncept po kojem se istog momenta bankama refinansiraju i reprogramiraju obaveze prema inostranstvu, ali i njihovim komitentima. Dakle, za koliko se umanje obaveze banaka prema inostranstvu , srazmerno se to prenosi i na preduze�a. I naravno, tada bi se uspostavila i nova evidencija koja bi se u celini upisala u bilanse banaka i preduze�a. Na osnovu toga bi se ocenjivao uspeh poslovanja jednih i drugih.
A onda je, iznenada, NBJ nalo�ila oditorima �etiri banke da u svojim izve�tajima iska�u da te banke imaju ogromna dugovanja prema inostranstvu i da verovatno to ne mogu da naplate od doma�ih preduze�a. Samim tim, bankama preti ogroman gubitak, pa moraju da gomilaju rezerve ili da na neki na�in pokriju taj potencijalni gubitak. Iz tog proisti�e da su ove banke navodno sumnjive i treba razmisliti da li ih treba staviti u proces sanacije.
Lo�e je u toj novoj logici �to se obaveze prema inostranstvu unose prema nekom nasle�enom ra�unu od 9,4 milijarde dolara, u kojem su kamate �etiri milijarde, a ne sa nekim stvarnim stanjem koje bi nastalo kada se bude saznala kona�na vrednost duga i pod kojim uslovima �e se vra�ati. Naravno, jo� se ne zna ni sudbina duga prema Londonskom, a i sa Pariskim klubom jo� nisu potpisana dokumenta.
Pravi se ra�un bez kr�mara. Kad bi postojalo pravo stanje, onda bi obaveze banaka, a samim tim i preduze�a - bile manje. Ostavila bi im se �ansa da sa nekim optimalnim periodom po�eka i roka otplate od tridesetak godina organizuju proizvodnju i budu u stanju da vra�aju dugove. Drugim re�ima, potra�ivanja banaka od preduze�a svela bi se u sno�ljive okvire. Istovremeno banke bi od tih sredstava mogle da izmiruju obaveze prema inostranstvu. Na taj na�in bi se one u su�tini same sanirale, u�le u dokapitalizaciju sa nekim inostranim partnerom ili kapital uve�ale novim akcionarima.
Sada je sve prese�eno progla�avanjem ste�aja. Glavni argument, prema informacijama koje je dala Savezna vlada, jeste volja Pariskog kluba da nam otpi�e dve tre�ine duga. U Agenciji za sanaciju banaka rekli su da �e verovatno tako postupiti i Londonski klub. Eto, na osnovu tih obe�anja dat je nalog da se u bilanse �etiri banke upi�e tre�ina preostalog duga prema Pariskom i Londonskom klubu. Ta suma, na primer, samo u jednoj od banaka iznosi oko 17 milijardi dinara. Zna�i, pove�ane su obaveze banaka za jednu tre�inu tog deviznog duga, a nije im dato pravo da iska�u svoja potra�ivanja prema preduze�ima, makar u istom odnosu. Obrazlo�enje, da se od doma�ih firmi to nikad ne�e mo�i da naplati, ne stoji. Tako su gubici bankama umesto da se smanje za dve, pove�ani za tre�inu.
Da li su na ovaj korak presudno uticali pritisci sa strane, te�ko je precizno odgovoriti, isti�e dr Kova�. Tek sve navodi da su u tome u�estvovali doma�i i inostrani faktori. Iz prepiske, koja je nekako procurila u javnost, vidi se da je sve pripremano mnogo ranije nego �to su re�enja o ste�aju doneta. Na dopisima su imena za koja se ne bi moglo re�i da poti�u sa na�ih prostora. �alju �ak i priru�nik za likvidaciju.
Posledice "novogodi�nje �estitke" bankama ve� su vidljive. Reagovanja bankarskih slu�benika sitnica su u odnosu na ono �to tek dolazi. Kola �e se slomiti na privredi. A onda �e to u crno da zavije i ostale banke. Mo�da one to jo� ne znaju, ali kada se osveste bi�e kasno.
Ove �etiri banke, a i ostale, za svaki odobreni kredit uzimale su kao obezbe�enje od zajmotra�ilaca hipoteku, ru�nu zalogu, zlato ili devize. To su banke, naravno, mogle davno da aktiviraju i oteraju pod led preduze�a, jer su gotovo svi poslovali pomo�u kredita. Nije ura�eno, jer su pravila pona�anja u vreme sankcija tako nalagala. Sada, na primer, samo jedna od �etiri banke ima dokaze o utu�enju jugoslovenskih preduze�a za 207 milijardi dinara. Da su sudovi doneli izvr�na re�enja i postupili po njima, danas ta banka ne bi bila na spisku za ste�aj. Naravno, nije te�ko pretpostaviti �ta bi bilo sa imovinom i radnicima iz tih firmi. Ako se ne�to tako uzme i za ostale tri banke, pa pravo stanje nije te�ko naslutiti.
I sada, ko preuzme obavezu da u ime banke ispla�uje dug prema inostranstvu, pripadaju mu i potra�ivanja od preduze�a. Mo�i �e da ih aktivira, ugasi ili... Iznos spoljnog duga te�ko �e mo�i iz bud�eta da se pokrije. Do�i �e do rasprodaje imovine du�nika i zatvaranja preduze�a. A kada se preduze�e zatvara, zaposleni idu na ulicu.
Neizvesna je i sudbina banaka koje nisu na ovom spisku. Kod Londonskog kluba, u svim ranijim ugovorima postoji klauzula o solidarnoj odgovornosti. A tu je dosta na�ih banaka. One su potpisale po kojoj za svako zaka�njenje u izvr�avanju obaveza, sve ostale solidarno moraju da plate dug.
Kada su krediti kod Londonskog kluba refinansirani, negde 1992. godine, tra�ena je i dr�avna garancija. I data je. Ali su zato iste godine sve banke potpisale sporazum o solidarnoj odgovornosti u me�usobnim odnosima. Ako ove �etiri banke odu pod led, njihove, �ak i za dve tre�ine manje dugove prema inostranstvu, mora�e da plate ostale banke potpisnice. Da li �e one, koje su mnogo manje, imati prihode, devize ili druge izvore sredstava da to izmire? Verovatno ne�e. I njih �e sti�i zla sudbina.
Kada se sve sabere - nisu u pitanju samo bankarski slu�benici. Posledice likvidacije ove �etiri banke daleko su �ire nego �to se sada mogu sagledati. Preduze�a �e nastradati zbog aktiviranja hipoteka, a banke, zbog solidarne odgovornosti. Sti�e se utisak da je sve ura�eno prerano. Trebalo je sa�ekati da se vidi kakav �e stvarno biti spoljni dug. To bi se srazmerno preslikalo na preduze�a. Zatim, banke bi reprogramirale obaveze preduze�a i na takvim osnovama lako bi se ocenila njihova solventnost.
Tako ne�emo imati samo nezaposlene iz �etiri banke, ve� �e se to preneti na celu privredu i preduze�a. Uostalom, niko nije rekao da je ovim ste�ajem zavr�ena konsolidacija bankarskog sistema. "Ne znam za�to smo tako naivni i ne shvatamo da u svetu postoje krupni strate�ki interesi. U ekonomiji nema morala, uzvi�enosti niti sentimentalnosti. Ako se ne�to mo�e ostvariti radom - u redu. Ako se to isto mo�e u�initi bez rada - otimanjem, nametanjem volje ili vojnom silom, onda �e se tako i uraditi. Do�i �e se do cilja na jednostavniji na�in", upozorava dr Kova�.
Sve to li�i na nama sli�ne zemlje u tranziciji. Scenario je isti. Akteri, tako�e. Spasioci se samo sele iz jedne u drugu zemlju. Zabrinjava �to veliki broj ljudi ne shvata �ta nas o�ekuje . Ne�to otpora kod �etiri banke postoji, ali su se suvi�e kasno probudile. Ne �uje se ni glas Udru�enja banaka Jugoslavije. I sindikati nisu jedinstveni, ili i tu ima nekih neprincipijelnih kompromisa. Istina, re�enja o pokretanju ste�aja imaju niz proceduralnih nepravilnosti, pa su banke ve� podnele �albu Trgovinskom sudu. Ona su pravosna�na tek kada se o �albi odlu�i. Ali, i tu ima i drugih tuma�enja. Stoji u re�enjima i pravni lek koji predvi�a podno�enje tu�be u roku od trideset dana Vrhovnom sudu Jugoslavije. Postoji dopis istog Saveznog suda Saveznoj skup�tini u kojem je navedeno 19 predmeta u kojima je poni�teno re�enje guvernera NBJ, ali on s neobi�nom uporno��u odbija da po�tuje propisanu proceduru i zakonske odredbe o obaveznosti sudskih odluka. Savezni sud smatra da Skup�tina treba da sagleda stanje u NBJ s gledi�ta zakonitosti njenog rada, rekao je na kraju dr Kova�.
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
spacer.gif
Description: GIF image
black.gif
Description: GIF image
