Za�to Slovenci ne�e u NATO
Trend opadanja zainteresovanosti Slovenaca za priklju�enje NATO nastavlja se. Ankete iz decembra pro�le godine pokazuju da svega 49,3 odsto gra�ana Slovenije podr�ava ovu ideju. Vlada je bila primorana da krene u odsudnu bitku za pridobijanje podr�ke
Autor: Zoran Poti� (VE�ER)
Specijalno za �Blic News� iz Ljubljane
Slovenija se u 2002. godini po drugi put nalazi na klupi za �lanstvo u NATO. Pre pet godina, na samitu NATO u Madridu, u ovu vojnu organizaciju primljene su samo �e�ka, Ma�arska i Poljska, dok je Slovenija ispala iz �pila iako su o�ekivanja slovena�ke javnosti i politi�ara bila veoma velika. Od tada me�u politi�arima i obi�nim gra�anima duva mnogo realniji vetar o�ekivanja, �to pokazuju i ankete javnog mnjenja.
Poslednja istra�ivanja, koja je u decembru pro�le godine radila ugledna agencija Politbarimetar, pokazuju da svega 49,3 odsto gra�ana Slovenije podr�ava uklju�enje njihove zemlje u NATO. Trend opadanja nadpolovi�ne podr�ke primetan je od jula, �to zna�i da pad nije slu�ajan, niti je rezultat metodolo�ke gre�ke prilikom izrade ankete, nego bi se moglo zaklju�iti da pad zna�i ne�to mnogo vi�e.
Pre pet godina podr�ka ulasku u NATO bila je konstantno iznad 60 odsto. Istovremeno je sa padom podr�ke rastao broj onih gra�ana koji se jasno deklari�u za neulazak Slovenije u NATO. Brojke u anketama pokazuju rast od prose�nih 25 do najvi�ih 34,6 odsto onih koji su protiv.
Takvi trendovi naravno podgrejavaju temperaturu me�u politi�arima. Tu naro�ito prednja�i ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel, koji je sredinom avgusta pro�le godine napisao tekst u dnevniku �Delo� u kome navodi razloge koji po njemu uti�u na sve manju zainteresovanost Slovenaca za NATO. U tom eseju ministar je profesorskim manirom analize (Rupel je profesor sociologije na Fakultetu politi�kih nauka u Ljubljani) zaklju�io da u Sloveniji dolazi do sistemati�nog protivljenja slovena�kog uklju�enja u tr�i�nu privredu i demokratiju. Kao nosioce antinato ideja pored nekih medija Rupel vidi �i malobrojne, ali dobro organizovane i opremljene elite�.
�To su visoke, uticajne, pa �ak delimi�no i vladaju�e grupe sa dugim politi�kim sta�om. Te grupe �ele da stopiraju prebrzu integraciju sa Zapadom i �ele da �ekaju na ostale dr�ave nekada�nje Jugoslavije�, napisao je Rupel u ovom tekstu.
U ministrovom eseju odmah se prepoznao Janko Lorenci, glavni urednik lista �Delo� koji je i objavio ministrov tekst. On je odmah Rupela javno pitao da li pozicionira te tajne elitne diverzantske jedinice negde izme�u predsednika dr�ave Milana Ku�ana i koalicionog partnera u vladi Zdru�enu listu socijaldemokrata, naslednika Komunisti�ke partije Slovenije. Lorenci zaklju�uje da, po Rupelu, mo�emo zaklju�iti da je premijer Janez Drnov�ek okru�en saboterima, a da je njihov vo�a niko drugi nego Ku�an! Poslanik Jo�ef Jerov�ek iz Jan�ine Socijaldemokratije �ak je pripremio poslani�ko pitanje, u kome premijera Drnov�eka pita da li se vlada nalazi pred pu�em. Drnov�ek mu do danas jo� nije odgovorio.
�lanstvo u NATO jedan je od strate�kih nacionalnih prioriteta Slovenije. Vlada, parlament i politi�ke partije gotovo bez izuzetka podr�avaju taj stav. �elja za pribli�avanjem NATO prvi put je bila izra�ena 1994. godine u dokumentima koji su se bavili nacionalnom bezbedno��u zemlje. Nakon toga, Slovenija 1996. godine postaje punopravni �lan Severnoatlantskog saveza, a 1998. godine vlada je pripremila nacionalnu strategiju za uklju�enje u NATO.
Slovenija sebe vidi kao element koji nedostaje u slagalici, ta�nije kao zemlju koja �e da pove�e Italiju i Ma�arsku, a u NATO �eli da u�e i zbog bezbednosnih interesa i temeljnih zapadnih vrednosti kao �to su demokratija, vladavina prava, tr�i�na ekonomija... Sama sebe vidi i kao jedan od stabilizatora na prostoru nekada�nje Jugoslavije. Ministar odbrane Anton Grizold, koji je ujedno i profesor nauke o odbrani na fakultetu za politi�ke nauke u Ljubljani, smatra da bi ulazak u NATO bio jedan od najbr�ih mogu�ih na�ina da Slovenija postane deo stabilne i razvijene zapadne Evrope.
On veruje da bi zbog �lanstva do�lo do efekta prelivanja, da bi zapravo u�lanjenje Slovenije u NATO imalo blagotvorne uticaje na ostale delove dru�tva koji bi se tako�e razvijali. �lanstvom u NATO deonice Slovenije bi zna�ajno porasle, i to je jedan ja�ih argumenta zagovornika uklju�enja u zapadnu vojnu alijansu.
Jo� pre par godina gotovo da se nije mogao �uti glas protiv �lanstva u alijansi, bar ne me�u intelektualcima. Situacija danas potpuno je druga�ija. Sve glasnije su i nevladine organizacije koje pripremaju svoje tribine. Me�u intelektulacima je najvi�e istaknut ekonomista dr Jo�e Mencinger, rektor ljubljanskog univerziteta i biv�i ministar za privredu u prvoj postkomunisti�koj vladi Slovenije. Bez dlake na jeziku on ka�e da je ��lanstvo u NATO ekonomska dobit, koju Slovenija �eli da kupi, a NATO birokratija da proda�. Ali tu se postavlja pitanje da li Sloveniji uop�te treba ta roba. �Da li nam NATO treba kao ki�obran?�, pita se Mencinger, i odgovara da na to pitanje moraju da odgovore vojnici. Sam Mencinger smatra da Sloveniji takav ki�obran ne treba, jer je preskup. Drugo pitanje koje postavlja Mencinger je da li Slovenija ulazi u NATO samo zbog presti�a i koliko �e to zadovoljstvo da ko�ta. Odmah i odgovara - u Evropi ima mnogo uglednih dr�ava koje nisu �lanice NATO. Dalje, nastavlja Mencinger, Turska, koja je �lanica NATO, ne ispunjava u potpunosti nijedno od pet osnovnih na�ela: demokratija, ljudska prava, dobrosusedski odnosi, civilni ministar odbrane i preglednost bud�eta. Zato i ugled NATO nije ba� velik koliko poku�ava da se predstavi.
Prema analizama nedeljnika �Mladina�, ve�ina anketiranih gra�ana smatra da bi se pre ulaska u NATO u Sloveniji morao sprovesti referendum. Generalni sekretar NATO D�ord� Robertson je tokom novembarske posete Ljubljani na pitanje da li je referendum pravi put, odgovorio da je ovakva vrsta provere volje gra�ana - potpuno nepotrebna. Zgra�avanje javnosti zbog tako nedemokratske izjave bilo je ogromno. Slovena�ka vlada jo� se nije javno oglasila ovim povodom, ali debate u javnosti su veoma �ive.
Vlado Miheljak, profesor psihologije i jedan od najistaknutijih kolumnista, ka�e da je NATO jedan ogroman sistem kome se posle hladnog rata sru�io smisao opstanka. Danas NATO nema definisanih temeljnih pojmova o samom sebi, ka�e Miheljak. A doga�aji posle 11. septembra pokazuju na neka razmimoila�enja unutar NATO, pre svega izme�u najja�e dr�ave �lanice SAD i ostalih �lanica. Prema njegovom mi�ljenju, ova vojna alijansa je pomo�no preduze�e za instrumentalizaciju ameri�ke politiku.
Ukoliko bi u�la u NATO, Slovenija bi morala znatno da pove�a svoj bud�et za vojsku Slovenije. Ako sada tro�i negde oko 1,5 odsto bruto nacionalnog prihoda, tada bi morala podi�i svotu na dva odsto, a to za mnogobrojne Slovence nije prihvatljivo - kod para sve po�inje i zavr�ava. Mnogi misle da �e sa ulaskom u EU Slovenija ispuniti sva svoja o�ekivanja o stabilnosti i privrednom razvoju i da je stoga uklju�enje u NATO samo suvi�ni tro�ak.
Anketa �Mladine� pokazuje jo� da Slovenci ne �ele da u slu�aju ulaska u NATO preuzmu nikakvu odgovornost koja proizlazi iz �lanstva, me�u kojima su strane vojne baze ili stalno prisustvo stranih vojnika. Na drugoj strani gra�ani podr�avaju u�e��e slovena�kih vojnika u operacijama NATO.
Slovena�ka vlada je preduzela mnoge aktivnosti kojima �eli da osigura ulazak u NATO. Aprila pro�le godine vlada je pripremila posebnu strategiju uklju�ivanja Slovenije u NATO. U skladu s tim, iz bud�eta �e biti pla�eno 174.000 dolara lobisti�koj firmi �Verner, Lipfert, Bernhard Makferson i Hend� u kojoj radi biv�i ameri�ki senator Bob Dol. Takva odluka, koja zna�i da �e pored svoje diplomatije Slovenija aktivirati i dolarima podmazati neke ameri�ke ex-politi�are a danas lobiste, dokazuje da se radi na vi�e frontova. Prvi je ube�ivanje gra�ana da je uklju�enje u NATO neophodno, a drugi je ube�ivanje stranih diplomata da je Slovenija jedan od najpripremljenijih kandidata. Na ruku joj ide i analiza ameri�kog instituta Rand, koja je ura�ena u prole�e 2001, u kojoj je Slovenija dobila najvi�u ocenu osposobljenosti i pripremljenosti za NATO.
Slovenija ima i jednu prednost, gde se interesi NATO i Slovenije poklapaju, a to je stabilan Balkan. NATO �eli stabilnost na tom podru�ju da se ne bi vi�e bavio tim pitanjem, a Slovenija �eli stabilnost da bi njena preduze�a mogla da plasiraju svoju robu na tom tr�i�tu. Da Slovenija igra na kartu stabilizatora balkanskog regiona, dokazuju �este izjave stranih diplomata tokom poseta Ljubljani. Simptomati�na je izjava Jo�ke Fi�era u martu da je Slovenija zna�ajan partner u regiji i faktor koji mo�e da �izvozi stabilnost�. Prednost ima i sa poznavanjem mentaliteta i jezika, �to je vrlo zna�ajno. Dosada�nja iskustva prisutnosti slovena�kih vojnika u BiH su po izjavama stranih diplomata pozitivna. Kad jedan strani vojnik dolazi na prostore biv�e Jugoslavije, treba ga opremiti mnogobrojnim informacijama i celim stru�nim �tabom da bi se sna�ao, dok je sa Slovencima daleko lak�e jer se nalaze na svom terenu. Sa diplomatama je sli�no i zato ne bi trebalo da bude iznena�enje ako ubudu�e budemo vi�ali slovena�ke diplomate kako mire Srbe i Crnogorce. Misija Rupela sa zadatkom pomirenja Srbije i Crne Gore pro�le godine - iako neuspe�na - nije nikakva slu�ajnost; takvi poku�aji slovena�ke diplomatije imaju samo jednu svrhu - da ubede NATO da Slovenija mo�e da bude korisna.
Slovena�ka vlada aktivnim diplomatskim, politi�kim i vojnim pripremama �eli da isklju�i sva mogu�a iznena�enja. Iskustvo iz Madrida od pre pet godina bila je dobra �kola, a da li je Slovenija dobro nau�ila lekciju, pokaza�e ispit u Pragu na samitu NATO.
|
Bob
Dol lobira za Slovence |
Tokom posete ministra spoljnih poslova Slovenije Dimitrija Rupela SAD u novembru pro�le godine mediji su obelodanili podatak da �e slovena�ka vlada platiti tro�kove lobiranja u iznosu od 174.000 dolara. U te svrhe je unajamljena lobisti�ka firma �Verner, Lipfert, Bernhard, Mekfirson i Hend�, u kojoj radi i nekada�nji senator i predsedni�ki kandidat Bob Dol koji godi�nje zara�uje oko 600.000 dolara, a �ije usluge je Slovenija u pro�losti ve� koristila. Ova lobisti�ka firma poznata je po svom radu sa duvanskim kompanijama. Odluka slovena�ke vlade da unajami lobiste koji bi pomagali trasiranje puta Slovenije u vojnu alijansu verovatno le�i u problemima sa senatorom Tori�elijem, koji je u vi�e navrata izjavljivao i �ak slao pisma predsedniku Milanu Ku�anu i premijeru Drnov�eku da Slovenija ne�e biti primljena u NATO dok ne vrati vlasni�tvo italijanskim gra�anima izbeglim posle Drugog svetskog rata iz Istre, kao i ameri�kim Slovencima. Razlog zbog �ega �e meta novog slovena�kog lobiste biti ba� ameri�ki Kongres vrlo je jednostavna - da bi bila primljena u NATO, za Sloveniju i svaku drugu dr�avu koja se kandiduje mora da glasa dve tre�ine �lanova ameri�kog Kongresa.
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
