Od Enrona preko Kmarta do Val-Marta
Podnaslov Sumiraju�i prethodnu nedelju, posle govora Alana Grinspena, u kome je poslao optimisti�niju poruku u vezi oporavka ameri�ke ekonomije, neke od najve�ih korporacija su bile u vestima svakodnevno. Kao i obi�no, lo�e vesti i dobre vesti - idu u paketu.
Enron: Tragi�an kraj
pri�e
Opisan kao najve�i bankrot u ameri�koj korporativnoj istoriji,
Enron, pre samo nekoliko meseci sedma najve�a kompanija po veli�ini prihoda u
Americi, objavila je bankrot u decembru i otpustila 4.000 radnika. Sve do drugog
kvartala pro�le godine, kompanija sa sedi�tem u teksa�kom gradu Hjustonu nikad
nije objavila razo�aravaju�e rezultate, skoro po pravilu uvek nadvisiv�i procene
analiti�ara. U oktobru je Enron objavio po prvi put gubitak od 638 miliona
dolara i smanjenje deoni�arske vrednosti u iznosu od 1,2 milijarde dolara, delom
izazvan partnerstvima koje je vodio �ef finansija Endrju Festou. Nakon �to je
Komisija za hartije od vrednosti i berze dovela u pitanje poslovanje izme�u
Enrona i partnerstava vo�enih od strane Festoua, Enron je morao da prika�e
bilanse ovih poslovanja, gde je utvr�eno da je kompanija sakrivala milijarde
dolara duga, kao i da su profiti koje je kompanija objavljivala prethodnih
godina u stvari bili "naduvani".
Artur Andersen, revizor Enrona, priznao je da su zaposleni uni�tili veliki broj i-mejlova i dokumenata u vezi revizije poslovanja Enrona. U sredu, pro�le nedelje, predsednik upravnog odbora i generalni direktor kompanije Kenet Lej, odlu�io je da uru�i kompaniji neopozivu ostavku, nakon pritiska iz kluba kreditora Enrona.
U me�uvremenu, advokati su napredovali u izvla�enju nekih odgovora za�to su
zaposleni u Artur Andersenu uni�tili hiljade dokumenata. Napori Kongresa SAD da
istra�i do detalja �ta se to desilo sa Enronom upali su u �orsokak kada je
otpu�teni partner Artura Endrsena, Dejvid Dankan, odbio da svedo�i. On je
optu�en od strane svojih poslodavaca da je ba� on naredio uni�tavanje
dokumenata.
Kona�no, zvani�nici nekada velike kompanije, odlu�ni su da
o�uvaju kompaniju, pa je i Enronov posao berzanskog trgovanja energentima, koji
je �inio 90 posto od ukupnog prihoda od 100,8 milijardi dolara u 2000. prodat
�vajcarskoj banci UBS AG, i to ne za gotovinu, ve� uz obe�anje udela u budu�em
profitu. Analiti�ari sa druge strane tvrde da ako se svi lukrativni poslovi
kompanije prodaju, �anse da se Enron reorganizuje su maltene ravne
nuli.
Pri�a o Enronu je u petak postala tragi�na kada je javljeno da je
biv�i potpredsednik kompanije, D�on Kliford Bakster, koji je napustio firmu
pro�le godine u maju, na�en mrtav u svom automobilu. Policija je izjavila da se
radi o o�iglednom samoubistvu, dokazuju�i ovu izjavu nalazom opro�tajne poruke.
Bakster je navodno bio vrlo uznemiren sa ra�unovodstvenom praksom Enrona, pa se
i �alio rukovodstvu na transakcije sa bilansima koji su sakrivali milijarde
dolara duga. On je tako�e bio i jedan od najve�ih prodavaca akcija Enrona, po�to
je nakon napu�tanja kompanije prodajom svog dela deonica zaradio 35,2 miliona
dolara, �to je uticalo na pad vrednosti akcija.
Bakster se pridru�io Enronu 1991, i bio je na poziciji generalnog direktora Enron Severna Amerika pre nego �to je imenovan za glavnog stratega kompanije u junu 2000. i potpredsednika kompanije u oktobru 2000.
U maju 2001. dao je otkaz, ali je nastavio da radi kao konsultant u kompaniji. Kao razlog za napu�tanje kompanije naveo je �elju da provodi vi�e vremena sa familijom.
Kmart bankrotirao
Jo� jedan korporativni fijasko vezan je za Kmart,
koji je najve�a maloprodajna mre�a koja je tra�ila za�titu od kreditora kroz
bankrotstvo. O�ekuje se da �e kompanija zatvoriti nekoliko stotina svojih robnih
ku�a od 2.114, koliko ih ukupno poseduje, dok �e u isto vreme biti otpu�teno
nekoliko hiljada radnika od ukupno 250.000 u toku narednih
meseci.
Zakopan u dugove, pod pritiskom konkurencije i u nemogu�nosti da
otplati svoje dugove, Kmart je izjavio da im treba najmanje godinu dana da
reorganizuju poslovanje i ponovo zadobiju potro�a�e, koji su odbijeni
nezainteresovanim prodavcima i dosadnim radnjama.
Analiti�ari sa svoje strane sumnjaju da �e Kmart, �ak iako se dogovori sa kreditorima o reprogramiranju dugova, biti u mogu�nosti da se takmi�i sa gigantima maloprodaje Val-Martom i Targetom, koji trenutno vladaju SAD-om sa svojim diskontima. Eksperti se tako�e sla�u da Kmart mora svojom pojavom i strategijom da se razlikuje od ostalih, naro�ito od dva gore pomenuta giganta.
Kmart ima dodu�e dosta vremena dok je pod za�titom suda da osmisli svoj put van nevolja, i kako da prosperira i opstane u svetu diskontne maloprodaje u kome suvereno vlada Val-Mart.
Kmart je ina�e zapo�eo istragu nakon primljenog anonimnog pisma u kom se navodi zabrinutost povodom nenavedenih ra�unovodstvenih transakcija.
Pismo je adresirano na SEC (Komisija za HoV i berze), revizore kompanije i upravni odbor, a kompanija je dodala da pismo najverovatnije poti�e od nekog od zaposlenih u kompaniji. Kmart je dodao da je anga�ovao konsultante van kompanije da vode istragu povodom pisma.
Val-Mart: Zapanjuju�i rast najve�e svetske kompanije
Dok se Kmart
bori da pre�ivi, njegov najve�i rival je ustalasao tr�i�te, prosto teraju�i
investitore da kupuju njegove akcije, o�ekuju�i da �e zatvaranjem stotina radnji
Kmarta najve�i dobitnik biti upravo Val-Mart.
Val-Mart, neugledna mala radnja koju je Sem Volton otvorio pre 40 godina u gradu Rogers, Arkanzas, narasla je u najve�u svetsku kompaniju, ostaviv�i iza sebe i naftnog giganta Ed�d�on Mobil.
Pre tri godine, najomiljeniji ameri�ki lanac radnji i najve�i poslodavac,
dospeo je na vrh liste Fortune 500. Godinu pre toga, bio je tre�i na listi sa
prodajom od 191 milijardu dolara. Kada je 2001. objavio da je prodaja dostigla
fantasti�nih 220 milijardi dolara, Val-Mart je dokazao da je prodaja svega, od
zubnih pasti do lova�ke opreme u 4.150 radnji, i te kako lukrativan
posao.
Najuo�ljiviji aspekt uspeha Val-Marta je po analiti�arima to �to
kompanija ne proizvodi ni�ta �to je �ini jedinom u grupi giganata ameri�ke
privrede, dokazuju�i veliki prelazak na tzv. servisnu ekonomiju u SAD.
�ak i pre bankrota Kmarta, Val-Mart je objavio da planira da otvori oko 290
radnji u toku 2003. godine. Sada, kada je Kmart pod ledom, apetiti Val-Marta �e
najverovatnije porasti. Uzev�i sve u obzir, kompanija se pretvara u globalni
fenomen. Pre samo 9 godina, Val-Mart je otvorio svoju prvu radnju van SAD, a
sada poseduje �ak 1.165 diskonta od Argentine do Ju�ne
Koreje.
Analiti�ari tvrde da je Val-Mart rastao vi�e od 10 posto godi�nje
u proteklih 20 godina, �ire�i se u Aziji, Evropi i Ju�noj Americi, dok je usput
prosto primoravao konkurenciju da sni�ava cene.
Mnogi tvrde da je za
neverovatan uspeh Val-Marta zaslu�na poslovna filozofija u koju se kleo Sem
Voltom, i koja je na snazi i deset godina nakon njegove smrti: "Probaj da
izvu�e� �to ni�u cenu od dobavlja�a, i onda probaj da tu u�tedu prebaci� i na
krajnjeg potro�a�a".
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
